NATO: velika pobjeda za Donalda Trumpa?

Povećanje evropskih odbrambenih izdataka glavni je zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove administracije od prvog dana otkako se vratio u Bijelu kuću. Ovaj je cilj postao potencijalno prihvatljiv gotovo svim zemljama NATO-a zahvaljujući „uvjerljivosti" i argumentima glavnog tajnika Marka Ruttea, posebno nakon što ga je podržala Njemačka, privredno najjača članica EU.

Dužnosnici NATO-a rekli su za DW da se radi o Trumpovoj pobjedi, ali i o "ponovnom uspostavljanju ravnoteže u Savezu", kako je istaknuo jedan visokorangirani diplomat, naglašavajući da bi, ako se postigne dogovor oko toga, samit bio ogroman uspjeh.

Pouke sa sastanka G7 u Kanadi

„Nadam se da Trump neće otići prerano kao što je otišao s nedavnog sastanka G7 u Kanadi", rekao je za DW Jamie Shea, bivši dužnosnik NATO-a. Ovaj najgori scenarij velika je briga nekih saveznika NATO-a i nešto, što žele izbjeći po svaku cijenu.

Shea je rekao da misli da je „važno da Trump bude tamo kako bi saznao sve o svim dobrim stvarima koje NATO trenutno radi, a koje pomažu i američkoj a ne samo evropskoj sigurnosti".

Cilj trošenja 5 % BDP-a na odbranu vrlo je ambiciozan i ima potencijal značajno transformirati društva u Evropi: dok su u mnogim zemljama EU-a socijalna pravda i ekonomska stabilnost desetljećima bili jasni prioriteti njihovih nacionalnih vlada, u budućnosti bi se one mogle fokusirati na jačanje vojne moći i postajanje neovisnijima od Sjedinjenih Država. Ovaj scenarij doveo je na drugoj strani i do rastućeg otpora tim planovima u nekim dijelovima Evrope.

Kako odvratiti Rusiju od napada na teritorij NATO-a?

Na pitanje kako bi objasnio svoj plan građanima u Evropi, koji su protiv socijalnih rezova u korist novog oružja, Rutte je nedavno rekao da čelnici moraju djelovati sada jer "inače, za četiri ili pet godina, bit ćemo stvarno ugroženi i onda ćete morati pohađati kurs ruskog jezika ili ići na Novi Zeland."

Rutteova ideja je prerezati „kolač" na dva dijela i alocirati 3,5 % BDP-a za temeljne odbrambene potrebe a 1,5 % „proknjižiti" kao ulaganja u sigurnost. Ta ulaganja uključuju izgradnju širih cesta i mostova koji bi mogli nositi teško naoružanje, ali i kibernetičku sigurnost, mjere protiv hibridnih napada, civilnu zaštitu i pomoć Ukrajini.

Članice NATO-saveza pokušat će uzeti u obzir i ono što već troše, na primjer, na infrastrukturu, napominju diplomati u NATO-u. Ali također naglašavaju da je činjenica da su se saveznici uspjeli dogovoriti o preciznoj definiciji cilja od 1,5 % BDP-a već značajan uspjeh.

Španjolska želi izuzeće

Najveći je izazov pridobiti sve članice za cilj od 3,5 % BDP-a za temeljnu vojnu potrošnju. Španjolska, koja ima najnižu vojnu potrošnju u Savezu, signalizirala je da želi izuzeće.

Druge nacije, poput Italije, traže pak više vremena od predloženih sedam godina za ispunjavanje obaveze. Mnoge članice NATO-a spremne su potrošiti više novca, ali odbijaju se obavezati na poštivanje godišnjih planova, što je svojevrsni kontrolni mehanizam, što je također predložio Rutte.

Na kraju se sve svodi na kredibilitet NATO-a, rekao je za DW bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis. Savez "se kreće u pravom smjeru", rekao je on. Ali kao i mnogi predstavnici zemalja na istočnom krilu NATO-a u blizini Rusije, upozorava da se mora ozbiljno shvatiti ispunjenje (novog) obećanja o povećanju potrošnje: "Što ako se samo održi lijep summit i svi odu sretni, a onda se zapravo ništa ne dogodi?"

Razočaravajući samit za Ukrajinu?

Osim toga, mnogi Evropljani su nezadovoljni zbog očiglednog nedostatka bilo kakvih ambicija, kada je riječ o Ukrajini. Iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvan na samit u Haag, njegove aspiracije za pridruživanjem NATO-u vjerojatno neće biti u središtu pozornosti na samitu.

Čini se da nema nikakve šanse da se ukrajinske težnje za NATO-om nađu kao istaknuta tačka u završnoj deklaraciji samita. "Jasno je da su Sjedinjene Države posebno htjele umanjiti značaj toga", objasnio je bivši dužnosnik NATO-a Jamie Shea. "Dakle, za Ukrajinu će to biti prilično razočaravajući samit NATO-a."

U završnom dokumentu trebala bi se naći rečenica ili dvije u kojima će se Rusiju spomenuti kao prijetnju, rekli su izvori iz NATO-a za DW, ali neće biti novih oštrih riječi, s obzirom na kontinuirane američke pokušaje da obje zemlje sjednu za pregovarački sto.

Sve se vrti oko Rusije

Kristine Berzina, stručnjakinja za NATO u think-tanku German Marshall Fund, kaže da je važno sagledati širu sliku.

„Toliko smo opsjednuti malim deklaracijama i definiranju pasusa u njima", rekla je za DW. Ono što je stvarno važno jest da je „NATO snažan politički savez i da ljudi za stolom vjeruju jedni drugima." To je ono što ona očekuje da će biti snažna poruka samita.

„Naravno, radi se o Rusiji. Razgovor o ambicioznim novim koracima, koje će poduzeti, signal je Rusiji", rekla je Berzina.

Ipak, očekuje se da će završna deklaracija biti „kratka i jasna", kako je rekao jedan diplomat, a događaj je namjerno planiran kao kratka razmjena mišljenja kako ne bi „dosađivao" Trumpa, koji je poznat po tome što nije ljubitelj dugih govora drugih aktera, a općenito ni multilateralnih organizacija.

Recept za Trumpovu sreću

Veliki rizik je da, u slučaju eskalacije sukoba na Bliskom istoku, Trump možda uopće neće otputovati u Hag, to se može pročitati u izvještajima američkih medija. U sjedištu NATO-a u Briselu, diplomati kažu da nemaju nikakvih naznaka da Trump neće biti tamo.

Dakle, održava li se summit NATO-a samo da zadovolji Trumpa, kao što sugerira program, uključujući večeru s nizozemskim kraljem, poziv na igranje golfa u Nizozemskoj i očekivano veliko povećanje potrošnje?

Na kraju krajeva se radi o Evropljanima, rekao je Jamie Shea. "5 % BDP-a za obrambenu potrošnju namijenjeno je odvraćanju Rusije, osiguravanju sigurnosti Evrope i građana NATO-a, koji noću mirno spavaju u svojim krevetima." Ali je također priznao da bi se "pod uslovom da se donese odluka o 5 %, Trump trebao vratiti u Vašington kao sretan čovjek."

Uredio: Rob Mudge

Ovaj članak najprije je objavljen na engleskom jeziku.