Rastu napetosti između Irana i SAD-a

U ponedjeljak (31.3.2025.) Iran se žalio Vijeću sigurnosti UN-a na "neodgovorne i agresivne" izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, nazvavši ih "očitim kršenjem međunarodnog prava".

Trump je dan ranije zaprijetio Iranu zračnim napadima. Ako Teheran ne pristane na novi sporazum o ograničavanju svog atomskog programa, "uslijedit će bombardovanja. I to „bombardovanja kakva nikada do sada nisu vidjeli", rekao je Trump za američku televizijsku mrežu NBC.

Na reakciju iz Teherana nije trebalo dugo čekati. Duhovni i politički vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei (Khamenei), upozorio je da će u slučaju američkog napada uslijediti odlučan odgovor. Ako prijetnje Washingtona postanu stvarnost, "definitivno će uslijediti snažan protuudar", poručio je.

Rat s eksplozivnim potencijalom

U proteklih 18 mjeseci, otkako je izbio regionalni rat na Bliskom istoku, čini se da je iranska strategija odvraćanja izgubila na vjerodostojnosti, kaže dr. Farzan Sabet, stručnjak za kontrolu naoružanja i voditelj naučno-istraživačkog odjela na Geneva Graduate Institute u Švicarskoj. Ipak, Teheran i dalje raspolaže značajnim vojnim sredstvima, dodaje Sabet u intervjuu za DW. Rakete, dronovi i neregularne operacije u okviru takozvane "Osovine otpora" omogućavaju Iranu da izazove ogromnu destrukciju i izvan svojih granica.

Moguće mete takvih napada mogle bi biti američke vojne baze izvan SAD-a. Iranski brigadni general Amir Ali Hajizadeh, komandant zračnih i svemirskih snaga Islamske revolucionarne garde, rekao je također u ponedjeljak (31.03.): "Amerikanci u regiji oko Irana imaju najmanje deset baza s više od 50.000 vojnika. I ne libe se da govore o iranskoj prijetnji"

Iran bi u slučaju američkog napada bio i na meti britansko-američke vojne baze, smještene na ostrvu Diego Garcia, izjavio je jedan visoki iranski vojni zvaničnik za britanski list "Daily Mail".

Diego Garcia je jedini preostali britanski teritorij u Indijskom okeanu. Prema iranskoj logici, nije bitno da li su u bazi britanske ili američke trupe – odlučujuće je da li se baza koristi za vojne operacije protiv Irana.

"Bićemo primorani razviti nuklearno oružje"

Iran u slučaju napada "neće imati drugog izbora" nego da nabavi nuklearno oružje, rekao je Ali Laridžani, savjetnik ajatolaha Hameneija, u ponedjeljak uveče na iranskoj državnoj televiziji. Laridžani je time dodatno zaoštrio situaciju, demonstrativno ističući spremnost Irana na daljnju eskalaciju.

"Ne težimo nuklearnom oružju. Ali ako s iranskim nuklearnim pitanjem napravite grešku, prisilit ćete Iran na to, jer zemlja se mora braniti", rekao je Laridžani. Dodao je: "Bez obzira na vaše kalkulacije, to nije u vašem interesu. Amerika mora pronaći drugi put i konačno promijeniti svoje ponašanje, umjesto da se bori protiv Irana."

Vlada SAD-a, druge zapadne zemlje i Izrael žele spriječiti da Islamska Republika Iran, kojom vladaju šiitski klerici, razvije vlastito nuklearno oružje. Tokom svog prvog mandata, predsjednik Trump je 2018. jednostrano istupio iz tzv. "Bečkog nuklearnog sporazuma", koji je trebao ograničiti iranski nuklearni program u zamjenu za postupno ukidanje sankcija. Nakon toga, ni Teheran se više nije pridržavao odredbi sporazuma.

Službeno, Iran i dalje naglašava da se njegova nuklearna istraživanja vode isključivo u mirnodopske svrhe. Međutim, proteklih mjeseci bilo je kontradiktornih izjava iranskih političara. Dok su neki zahtijevali prilagođavanje nuklearne politike, drugi su otvoreno ukazivali na mogućnost razvoja nuklearnog oružja.

Sve sankcije protiv Teherana mogu ponovo stupiti na snagu

"U vojnom sukobu s Iranom, SAD bi sigurno pobijedile", kaže Farzan Sabet. "Međutim, takva pobjeda bi zahtijevala dugotrajne i obimne vojne operacije, uz značajne američke gubitke i moguće napade na američke saveznike i njihove strateške interese. Rat bi imao i ozbiljne posljedice na svjetsku ekonomiju. Ne vjerujem da predsjednik Trump želi takav sukob. Vjerovatnije je da će prvo posegnuti za svim drugim opcijama, poput novih sankcija u Vijeću sigurnosti UN-a, prije nego što pokrene ozbiljniji oružani konflikt."

Unatoč oštroj retorici u javnosti, izgleda da iza kulisa postoji određeni diplomatski napredak. Američki predsjednik Trump poslao je početkom marta pismo ajatolahu Hameneiju, u kojem je izrazio spremnost na pregovore.

Iransko vodstvo je 27. marta potvrdilo da je odgovorilo na to pismo. Direktne pregovore s Washingtonom i dalje odbija, budući da dvije zemlje nemaju diplomatske odnose.

Međutim, iranski predsjednik Masud Peseškijan izjavio je da je otvoren za indirektne pregovore. Takvi razgovori bi, međutim, bili dugotrajni, komplikovani i teški. Za deeskalaciju Iran nema mnogo vremena. Do oktobra 2025. bilo koji potpisnik nuklearnog sporazuma s Iranom mogao bi aktivirati tzv. snapback-klauzulu, čime bi sve sankcije protiv Teherana automatski ponovo stupile na snagu.

Ovaj tekst najprije je objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu