Nagrada DW za slobodu govora gruzijskoj aktivistkinji

„Pod okriljem Sovjetskog Saveza nismo imali pravo glasa i zavisili smo od totalitarnog sistema. Ali u demokratskoj državi svi građani moraju da drže vlast pod kontrolom kako bi sačuvali svoju slobodu. Mediji imaju posebnu odgovornost da obezbijede podjelu vlasti“, rekla je za DW Tamar Kincurašvili (55) iz Gruzije koja je 20 godina radila kao novinarka u toj zemlji.

Danas je ona direktorka nevladine organizacije „Fondacija za razvoj medija" u Tbilisiju. U sve represivnijoj Gruziji, njen rad postaje sve teži.

DW joj dodjeljuje ovogodišnju nagradu za slobodu govora, koja je počela da se uručuje od 2015. godine. Njome se nagrađuju novinari i aktivisti za ljudska prava sa ciljem da skrene pažnju na gušenje slobode štampe i zabrinjavajuće stanje ljudskih prava u mnogim dijelovima svijeta.

Generalni direktor DW Peter Limburg rekao je da je Kincurašvili dobija nagradu za svoju ključnu posvećenost borbi protiv dezinformacija u Gruziji. „Njeni napori u suzbijanju domaće i međunarodne propagande nezamjenljivi su za slobodu štampe i izražavanja, kao i za povjerenje u slobodne medije", rekao je Limburg. „Zemlja se trenutno nalazi na raskrsnici: parlament bez aktivne opozicije, zamrznut proces pristupanja Evropskoj uniji i novi autoritarni zakoni o medijima, koje već poznajemo iz Rusije.“

Nevladine organizacije u Gruziji i zakon o „stranim agentima"

Tamar Kincurašvili se danas u Gruziji osjeća ugroženijom nego ikada ranije. „Vlada svakog dana pokušava da izmisli nešto novo kako bi nas omela u našem radu“, kaže ona.

Prošle godine, vladajuća partija Gruzijski san, koja se smatra proruskom i koja je na vlasti od 2012. usvojila je takozvani zakon o transparentnosti stranog uticaja: mediji i nevladine organizacije, koje se najmanje 20 odsto finansiraju iz inostranstva, moraju se zvanično registrovati kao „strani agenti“.

Ako to ne učine, prijeti im novčana kazna, a nakon izmjene zakona čak i zatvorska kazna. Zakon bi ubuduće trebalo da se odnosi i na fizička lica. Nedavno usvojen zakon predviđa i da se ubuduće strane donacije moraju odobravati od strane vlade.

Hiljade ljudi su izašle na ulice protestujući protiv zakona, kada je stavljan na snagu. Odluka vlade u novembru prošle godine da zamrzne proces pristupanja EU, dodatno je podgrijala proteste. Samo godinu dana ranije, zemlji je dodjeljen status kandidata za članstvo. Do danas se redovno održavaju demonstracije protiv autoritarnog kursa vlade. Vlada je proteklih mjeseci, između ostalog, ograničila slobodu izražavanja i okupljanja.

Napadi, prijetnje i uvrede - direktno protiv Kincurašvili

Nevladina organizacija, koju vodi Kincurašvili, u potpunosti se finansira iz inostranstva.

Ipak, ona odbija da se registruje, i kaže: „Cilj novog zakona jeste da se podrije povjerenje u naš rad. A pouzdane informacije su neophodne da bi se donosile ispravne odluke. Tako funkcioniše demokratija.“

Zajedno sa drugim NVO, Kincurašvili je podnijela tužbu Evropskom sudu za ljudska prava protiv zakona o „stranim agentima“.

Direktni pritisak na Kincurašvili takođe raste. Maskirane osobe više puta su unakazile ulaz u njene kancelarije – i tom prilikom nju i njene kolege nazvali „pseudo-liberalnim fašistima“. „Pored toga, ljudi su nas zvali i vrijeđali, čak i usred noći. Zvali su i moju porodicu, mog muža i moju kćerku“, priča Kincurašvili.

Karijera: Od reporterke, preko direktorke državne TV, do NVO

Tamar Kincurašvili je rođena 1970. u Chaltubou, na zapadu Gruzije, u porodici srednje klase. Studirala je novinarstvo u Tbilisiju.

U to vrijeme došlo je do raspada Sovjetskog Saveza: Gruzija je aprila 1991. proglasila nezavisnost. A ubrzo je izbio građanski rat. Regioni Abhazija i Južna Osetija proglasili su se nezavisnim republikama. Rusija je, kao jedna od rijetkih zemalja, priznala njihovu nezavisnost 2008. i tamo stacionirala hiljade svojih vojnika.

Za „Droni", prvi nezavisni list u zemlji, počela je da radi 1994. kao reporterka, da bi kasnije postala zamjenica glavnog urednika.

U okviru jednog programa za dodjelu stipendija, stažirala je u zapadnim medijima, između ostalog u novinskoj agenciji Rojters u Londonu i listu Deseret News u Solt Lejk Sitiju u SAD-u. „Tako sam naučila kako se radi nezavisno novinarstvo – jer mi u Gruziji tada nismo imali iskustva s tim“, prisjeća se ona.

Kasnije je postala i generalna direktorka državne televizije Gruzije GPB.

Međutim, od 2014. u potpunosti se posvetila borbi za pouzdane informacije i slobodu medija. „U početku nije bilo potrebe za provjerom činjenica – mediji su obavljali svoj posao", kaže ona. „Ali, zahvaljujući novim tehnologijama, svaki građanin može širiti informacije – zbog toga svako od nas mora znati kako da razlikuje činjenice od lažnih vijesti. Kontrolisati informacije znači imati moć, a danas moćne institucije, vlade, autokrate i kompanije pokušavaju da manipulišu javnim mnijenjem.“

Više od 300 ljudi već je učestvovalo na njenim radionicama o slobodi medija, borbi protiv dezinformacija i govora mržnje – i to i u okviru „Laboratorije za otkrivanje mitova“ (Myth Detector Labs), osnovane 2017. zajedno sa DW Akademijom.

Pored toga, Kincurašvili je privatna docentkinja za medijsku etiku i metode propagande na Ilijinom univerzitetu u Tbilisiju.

DW-nagrada kao podstrek

Međunarodna podrška za nju je važnija nego ikada. Kincurašvili je nedavno učestvovala u šestomjesečnom programu za stipendiste u Francuskoj, što joj je omogućilo da razmijeni ideje sa aktivistima za ljudska prava iz cijelog sveta.

I nagrada DW-a za nju je velika podrška, kaže: „Ona nam daje osjećaj da nismo sami u borbi protiv ove represivne vlade. I šalje poruku da je naš rad važan – za našu zemlju i za bolje, za demokratsko društvo u Gruziji.“