MSC: Kriza kao šansa za bolju budućnost

Vojni savezi, demokratski principi, zajedničke vrijednosti – mnogo toga u svijetu danas se dovodi u pitanje, iako se smatralo čvrstim temeljem na kojem svijet počiva. Voditelj panela Benedikt Franke, zamjenik predsjedavajućeg i izvršni direktor Minhenske sigurnosne konferencije, poredi trenutnu situaciju sa takozvanom "quarterlife krizom" (op. red.: psihička kriza nastala kao posljedica nesigurnosti u fazi odrastanja koja nastupa između 21. i 29. godine života).

Quarterlife kriza je faza, kada mladi ljudi dožive prvo veliko životno razočarenje. Tada preispituju svoje odluke i razmišljaju o budućnosti. No, ova kriza može biti i nova šansa  – ako se iskoristi na pravi način. Upravo o tome se govorilo na posljednjoj panel-diskusiji Minhenske sigurnosne konferencije pod nazivom "Ne ostavi quarterlife krizu neiskorištenom: Nova rješenja u polarizovanom stoljeću".

Vjera u bolji svijet

Znati iskoristiti ovakvu krizu nije nešto, što se samo po sebi podrazumijeva – to zahtijeva trud. S tim su se složile i četiri učesnice posljednjeg panela Minhenske sigurnosne konferencije. One dolaze iz različitih dijelova svijeta, a zajedničko im je politička borba za bolju budućnost.

Iz Bjelorusije je to Svjetlana Tihanovskaja, liderka opozicije, koja živi u egzilu u EU. Krajem januara, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko osigurao je svoj sedmi mandat kroz izbore bez opozicije.

Iz Poljske: Aleksandra Uznanska-Višnjevska, poslanica. Poljska je prije godinu i po dana izabrala novu vladu, smijenivši desničarsku nacionalističku vlast. Nova vlada premijera Donalda Tuska sada pokušava obnoviti demokratiju i vladavinu prava nakon godina njihovog urušavanja.

Iz Namibije je na panel stigla parlamentarka Utaara Moutu. Ova zemlja se suočava s visokom stopom nezaposlenosti – zvanično 37%, a po nekim procjenama i više od 50%.

I konačno iz Gvatemale je na skupu Elena Motta, najmlađa zastupnica u istoriji ove zemlje. Gvatemalu karakteriše velika ekonomska nejednakost između bogatih i siromašnih.

Tihanovska: "Naše vrijednosti su dobre"

Završnica Minhenske sigurnosne konferencije bila je snažan apel za odbranu demokratije. "Ono što mi daje nadu su ljudi koji ne odustaju od borbe za demokratiju", rekla je Tihanovska. "Moramo shvatiti da su naše vrijednosti dobre. Ne treba ih mijenjati, već ih moramo zaštititi – jer demokratija je suština našeg mirnog i dostojanstvenog života."

Previše ljudi uzima demokratiju zdravo za gotovo, nastavila je. Oni koji žive u slobodnim društvima ne razmišljaju koliko im ta sloboda znači. U međuvremenu, ljudi u Bjelorusiji i Ukrajini daju živote za svoju slobodu i nezavisnost. "Svaka mlada osoba ima odgovornost da zaštiti demokratiju", naglasila je. "Ali da bismo je branili, moramo znati zašto je ona  za nas i našu zemlju važna."

Kako inspirisati mlade?

Aleksandra Uznanska-Višnjevska smatra da politika mora preuzeti veću odgovornost kako bi privukla i zainteresovala mlade da se angažuju u društvu. Trenutno omladinu direktno oslavljavaju i nastoje privući samo ekstremno desničarske ili ljevičarske struje. "Naši pokušaji da promovišemo liberalnu demokratiju bili su pomalo bezdušni i neubjedljivi", priznaje.

Iz svog iskustva u predizbornoj kampanji u Poljskoj zaključila je da se mladi ne mogu natjerati na politički angažman. Umjesto toga, treba im poručiti: "Vi ste nam potrebni. Ako se ne angažujete,  svijet neće biti bolji već nepravedniji." Preuzimanje odgovornosti daje smisao i dubinu životu, dodala je. "Nažalost, izgubili smo ovu retoriku odgovornosti."

Sličan stav iznijela je Elena Motta iz Gvatemale, ističući važnost međugeneracijskog dijaloga. "Ponovo pravimo iste greške koje smo već počinili u 20. stoljeću. Ponovo preispitujemo osnovne principe o ljudskim pravima, rasizmu i ksenofobiji – iako smo to pitanje već odavno riješili."

Globalne nejednakosti i glasovi Juga

Namibijska poslanica Utaara Moutu vidi rastuće globalne nejednakosti kao najveći izazov današnjice – posebno kada je riječ o odnosu globalnog Sjevera prema globalnom Jugu. Kritikuje zapadne zemlje koje nude rješenja za afričke probleme, ali bez osnaživanja afričkih lidera da ih sprovedu. "A kada te politike propadnu i nejednakost se poveća, mi smo ti koji patimo", kaže Moutu.

Ipak, naglašava i pozitivne pomake: sve više raznolikih glasova iz cijelog svijeta dobija prostor na međunarodnim događajima, uključujući i Minhensku sigurnosnu konferenciju. Prema  navodima Christopha Heusgena (Kristof Hojsgen), predsjedavajućeg Minhenske konferencije, 30% govornika dolazilo je iz zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike. 

Moutu je optimistična i po pitanju diskusija o jačanju Ujedinjenih nacija i međunarodnih institucija – naročito sada kada se SAD povlači iz globalnih inicijativa i organizacija za pomoć. "Otvaramo se za različite perspektive, ne osvrćemo se na prošlost, već tražimo rješenja u sadašnjosti. To me ispunjava radošću", rekla je.

Evropa preuzima vođstvo

U više navrata tokom Minhenske konferencije razgovaralo se o odnosima između evropskih saveznika i SAD-a pod drugim mandatom Donalda Trumpa. Od potencijalnog mirovnog plana za okončanja ruskog rata protiv Ukrajine do sve većih nesuglasica i tenzija između Evrope i Washingtona – koje su najkasnije nakon govora J.D Vancea na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji postale sasvim otvorene i očigledne.

Ipak, Aleksandra Uznanska-Višnjevska, koja se zalaže za transatlantsku saradnju, vidi u ovoj krizi i šansu "Evropa može više nego što mislimo", tvrdi. "Multilateralizam, otpornost i odbrana slobode ne počinju i ne završavaju u Washingtonu. Ako lider slobodnog svijeta ponekad pogriješi, mi smo spremni da preuzmemo odgovornost i vodstvo."

Ovaj tekst u originalu je objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu