Može li nova njemačka vlada pokrenuti gospodarstvo?

Stara je uzrečica kako se nitko ne bi bavio politikom kad se politika ne bi bavila nama. Jer sve se zapravo svodi na gospodarstvo: ako ide dobro, ima i posla za sve i plaće su dobre. I država tu puni blagajnu i onda je najveće „političko“ pitanje, treba li negdje sagraditi novi bazen ili još jednu ambulantu.

Ali kad gospodarstvu ne ide dobro, onda izgleda kako i politika tu ne može naći pravi odgovor. Upravo to se vidi u Njemačkoj: to nije samo krivica politike Berlina, ali energenti su sve skuplji tako da se više nije niti isplatila proizvodnja gdje je potrebno mnogo energije. Na svjetsko tržište se guraju mnogi, a njemački proizvodi sve teže mogu opravdati svoju, razmjerno višu cijenu jer su i troškovi rada ovdje veći.

Nekakvog brzog i naglog oporavka njemačkog gospodarstva zapravo uopće ne može biti, zaključak je stručnjaka šest vodećih ekonomskih instituta iz Njemačke i Austrije u procjeni koju objavljuju dva puta godišnje. Zajednička im je procjena kako će njemačko gospodarstvo ove godine u najboljem slučaju narasti za 0,1%, sljedeće možda ipak 1,3%.

Treba bolje, ali kako?

Ali i u tim procjenama rasta ima mnogo nepoznanica: samo Trumpove carine na aluminij, čelik i vozila Njemačku će koštati 0,1% rasta, a što će značiti sad odgođene američke carine na svu robu iz EU, to će značiti barem još toliki gubitak.

Njemački kršćanski demokrati su na izbore i izašli obećanjem korjenite promjene u gospodarskoj politici ove zemlje i već i tim obećanjem osvojili najviše glasova. Naravno da i njihov koalicijski partner, njemački socijaldemokrati nema ništa protiv gospodarskog oporavka, ali sad se postavlja pitanje, kako to postići da to ipak bude i socijalno pravedno.

Novoj vladi će svakako pomoći što ima više prostora za novo zaduživanje, a za sektor obrane praktično više nema granica. Za infrastrukturu, ali i za zaštitu klime je tu dodatni kredit od 500 milijardi eura u sljedećih 12 godina. No ekonomski stručnjaci i tu savjetuju, mudro uložiti te novce. U sektoru vojne industrije, ali i u niskogradnji su knjige narudžbi već prepune, a i previše posla može biti loše za gospodarstvo. Jer to znači mnogo novca u opticaju sve do toga da postane manje vrijedan. 

Brigo moja, prijeđi na budućeg

Do nedavne promjene u njemačkom parlamentu, Ustav je njemačkoj vladi dozvoljavao državni deficit od samo 0,35%, a sad je dozvoljen čak 3,7%. „To je značajni porast“, konstatira Torsten Schmidt iz Leibnizovog instituta za ekonomska istraživanja, ali Stefan Kooth iz Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu upozorava: "Kao i svatko tko kupuje nešto na kredit, mora misliti kako ne samo da će taj novac morati i vratiti, nego da će na taj iznos plaćati i kamatu".

Ako ne pazi što radi, čak i Njemačka bi do 2037. mogla upasti u dužničku zamku – dakle da sve što ima mora platiti samo za otplatu kamata bez da dug uopće postaje manji. „Visoko zaduživanje ne rješava problem nedostatka novca, nego tek odgađa odluku gdje se mora manje trošiti. A to znači da se ograničava prostor odluka za buduće političare ove zemlje.“

Jer problemi njemačkog gospodarstva su veliki i teško rješivi: starenje stanovništva, sve manje zaposlenih, visoka davanja za socijalnu skrb, golema birokracija... Gospodarska snaga će potencijalno još padati, jer sve manje ljudi proizvodi manje robe, a troškovi i dalje rastu.

Njemački automobil treba solidan popravak

Kooth njemačko gospodarstvo uspoređuje sa „prenatovarenim automobilom s neispravnim kočnicama“. Motor će možda naći snage nešto malo ubrzati tako da se sad „državnom potrošnjom sad pritisne papučica gasa. Ali na duže staze, taj motor to ne može izdržati.“ Jer taj automobil traži ozbiljan popravak.

Sve dileme su na stolu: starenje društva znače veće izdatke i za mirovine i za zdravstvenu skrb. Osnovno načelo današnjeg socijalnog društva jest solidarnost naraštaja: ne samo svaki za sebe, nego čitav radni naraštaj uzdržava one koje više nisu na poslu, baš kao što očekuju da će sljedeći naraštaj uzdržavati njih. Ali u ovoj mjeri kako je to sad u Njemačkoj, to više neće ići, upozoravaju stručnjaci. A to nije po volji niti socijaldemokratima, niti kršćanskim demokratima kojima su umirovljenici važni izvor glasova. No njihova rješenja se bitno razlikuju, tako da se o tome još moraju dogovoriti radne skupine.

Kooths nema razumijevanja za nekakve odgode, pogotovo u teškim odlukama. „Mora se dogoditi nešto kao udarac poticaja u čitavoj državi. Što se duže oklijeva, duže će se morati puniti nedostaci iz drugih izvora, a to još manje čini Njemačku atraktivnom gospodarskom sredinom.“ 

A onda i njemačka birokracija...

Osim toga, Njemačka se guši u birokraciji. Naravno da nikome normalnom ne može biti uzor Elon Musk i Donald Trump koji masovno dijeli otkaze državnim službama, ali mora se nešto učiniti sa dozvolama i odobrenjima kod baš svake gradnje. Tvrtke moraju zapošljavati ljude koji će se baviti samo papirima koje traži država i njene službe, bez ikakve koristi za samo poduzeće.

A stručnjaci su uvjereni kako će ta birokracija spriječiti da ove godine uopće bude nekakvih državnih investicija: „Ove godine neće otići gotovo ništa od predviđenih sredstava i tek sljedeće godine sredstva u iznosu od oko 24 milijarde eura“, procjenjuje Schmidt.

Povrh toga, sama birokracija košta njemačko gospodarstvo oko 150 milijardi eura. U koalicijskom sporazumu je predviđeno smanjiti taj iznos za četvrtinu već i tako da se pojednostave propisi i zakoni, a to ekonomski stručnjaci samo mogu pozdraviti: „Možete si brzo izračunati, koliko će se papira morati manje pisati i stavljati u spise i koliko će novca umjesto toga otići u proizvodnju i uslugu", smatra Timo Wollmershäuser iz minhenskog instituta ifo.

Dobre nakane, ali...

Tu može pomoći i digitalizacija, ali i umjetna inteligencija, što se na više mjesta spominje u koalicijskom sporazumu. Minhenski stručnjak je uvjeren: „Ako se te tehnologije doista i brzo uvedu, već to ima potencijal sljedećih godina povećati i naš potencijal rasta i naše tehničke kapacitete istraživanja.“

No Schmidt tu ukazuje kako više novca mora teći i u osnovno: u obrazovanje, a onda i u istraživanje i razvoj. „Mora se stvarati novo znanje i onda ga primijeniti u proizvodnji. Mora opet biti više patenata iz Njemačke“, traži stručnjak. No u sporazumu se ne vide velike ambicije buduće vlade, uz izuzetak potpore start-up poduzećima.

Sve u svemu, ekonomski stručnjaci u koalicijskom sporazumu stranaka CDU/CSU i SPD vide „čitav niz dobrih ideja“, ali obzirom na probleme njemačkog gospodarstva, to nije dovoljno. „Tek stavljati kvačice iza obavljenih zadaća sporazuma jedva da će biti dovoljno“, sažima Stefan Kooths.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu