Može li biti mira u Ukrajini bez Europljana?

Nakon prvog razgovora Europljana s američkim potpredsjednikom J.D. Vanceom tijekom vikenda, na inicijativu njemačkog kancelara Friedricha Merza već ove srijede su održane konzultacije europskih čelnika s Volodimirom Zelenskim i Trumpom.

Trump je europske partnere upozorio kako je i njemu jasno kako na Aljasci ne očekuje već mirovni sporazum. Isto tako, obećao je kako će nakon sastanka informirati svoje europske kolege i Zelenskog. Također, ne odustaje od svoje nakane potaknuti sastanak Zelenskog i Putina.

Jedna od briga u Bruxellesu je bila kako bi Trump i Putin mogli prisiliti Ukrajinu na ustupanje teritorija koje je okupirala Rusija. "Pravedan i trajan mir" mora poštivati međunarodno pravo poput teritorijalnog integriteta Ukrajine i stajati uz načelo kako se granice ne mogu mijenjati silom, izjavili su čelnici država i vlada EU u utorak. Mađarska se nije pridružila ovoj izjavi.

Tu nije riječ o Ukrajini, nego o Europi

No koliki utjecaj imaju države EU, zajedno s njihovim saveznicima poput Velike Britanije i Norveške? "Europska sigurnosna arhitektura ne može se raspraviti bez da Europa sjedi za stolom", kaže Tinatin Akhvlediani za DW. Pod Europom, ova politička analitičarka iz Centra za europske političke studije (CEPS) tu podrazumijeva i Ukrajinu. Jer kod Ukrajine je stvar i sigurnosti Europe, to je izjavila i visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas i upozorila kako su tu ključni interesi Europe „na kocki" jer ustupci Rusiji bi lako mogli dovesti i do pretenzija Kremlja na područje same EU. 

Jedno od velikih pitanja vezanih uz mogući mirovni sporazum jest koja bi se jamstva mogla dati Ukrajini? Već se čulo kako su neke države, poput Francuske i Velike Britanije spremne poslati i mirovne snage u Ukrajinu. U srpnju je francuski predsjednik Emmanuel Macron govorio o "do 50.000 vojnika", a britanski premijer Keir Starmer o "koaliciji voljnih" kojoj bi pripadalo 30 europskih država, kako je izvijestila novinska agencija AFP.

Ovisna (o Europi) i vojno i gospodarski

Ipak, analitičarka Akhvlediani je sigurna kako najveće jamstvo koje želi Ukrajina – članstvo u NATO-u - za sad isključeno. Najizgledniji put Akhvlediani vidi u tome da pojedine države ili "koalicija voljnih" jamče sigurnost Ukrajine. 

Ali čak i ako se dogovori nekakav mirovni plan, Ukrajina će zbog svog velikog deficita vanjske trgovine i proračuna i dalje ovisiti o pomoći za obnovu, kaže Ribakova iz Kijevske škole ekonomije i instituta Bruegel.

Zemlja će posebno i dalje trebati snažnu vojsku i proizvodnju oružja kako bi odvratila Rusiju od ponovne invazije. S takvim vjerodostojnim odvraćanjem, Ribakova smatra vjerojatnim procvat gospodarstva u Ukrajini. To bi također dovelo do više izravnih stranih ulaganja u Ukrajini, kaže ekonomistica. Ribakova smatra da je takav razvoj moguć samo u suradnji s Europljanima, budući da SAD svu pažnju polažu na sebe i svoje odnose s Rusijom.