Mogu li društvene mreže bitno uticati na izbore?

23. februara 2025. godine u Njemačkoj će se održati izbori za Bundestag. Za tehno-milijardera i Trumpovog saradnika Elona Muska jasno je ko bi trebao pobijediti na parlamentarnim izborima: stranka AfD, koju njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka dijelom klasificira kao otvoreno desno-ekstremističku. "Samo AfD može spasiti Njemačku", napisao je Musk na svojoj platformi X, AfD-ovoj predsjednici Alice Weidel ponudio je priliku za zajednički razgovor putem te platforme.

Na njemačkim društvenim mrežama se AfD smatra najaktivnijom strankom, posebno na kineskoj platformi TikTok. Videozapise s pozicijama AfD-a tamo gledaju stotine hiljada ljudi.

Prema riječima političkog i komunikacijskog savjetnika Johannesa Hilljea, svaki video AfD-ove parlamentarne grupe u Bundestagu 2022. i 2023. godine imao je u prosjeku više od 430.000 pregleda. Poređenja radi, Klub poslanika demohrišćanskih stranaka CDU/CSU-a imao je prosječno oko 90.000 pregleda.

Da li društvene mreže pogoduju desničarskim strankama?

Ne, kaže Andreas Jungherr, profesor političkih nauka i digitalne transformacije na Univerzitetu Otto-Friedrich u Bambergu. "AfD je bio među prvim strankama na društvenim mrežama." Naučili su kako funkcionira komunikacija na tim platformama.

To im daje jasnu prednost u dometu, ali samo po sebi ne osigurava uspjeh na izborima, kaže Jungherr. To se, na primjer, može vidjeti na primjeru kampanje američke predsjedničke kandidatkinje Kamale Harris, koja je imala veliki uspjeh na društvenim mrežama, ali nije uspjela ući u Bijelu kuću.

Kakav uticaj društvene mreže imaju na vrijednosti i uvjerenja?

Tzv. "filter mjehurići" u online prostoru nastaju zato što su rezultati pretrage ili sadržaji personalizirani. Algoritmi platformi odlučuju šta će nam prikazivati. Na društvenim mrežama algoritmi daju prioritet informacijama koje na mreži šire poznate osobe ili onim sadržajima , koje su korisnici masovno lajkali ili komentarisali. S druge strane, sadržaji koji se često ignoriraju, prestaju se prikazivati.

To vodi do jednostranog pogleda: vlastita perspektiva se pojačava, dok se drugačiji pogledi ignorišu. Ovo naročito osnažuje vrijednosti i uvjerenja, koja smo već formirali.

Mediji svih vrsta, uključujući društvene mreže, imaju stoga vrlo mali uticaj na izborne odluke, kaže Judith Möller, profesorica komunikacija na Leibniz institutu za istraživanje medija. "Iza neke izborne odluke krije se mnogo različitih uzroka. Ona zavisi od toga gdje i kako smo odrasli, koja smo lična iskustva imali – posebno u posljednjim sedmicama prije izbora – i s kim razgovaramo o politici."

Isti faktori, prema navodima Judith Möller, utiču i na to koje medije biramo i koristimo i kakav uticaj oni imaju. Društvene mreže mogu brzo učiniti nove pokrete i stranke vidljivima. Međutim, generalno, te stranke najviše dosežu vlastitu bazu i eventualno neke neodlučne birače. "Ljude je teško uvjeriti u nešto novo – možete uvjeriti samo one, koji su u određenoj mjeri već  bili uvjereni."

Lažne vijesti i govor mržnje: Atmosfera na internetu postaje sve oštrija

Postaje sve teže nositi se s dezinformacijama. Lažne vijesti će vjerovatno postajati sve učestalije, posebno ako Meta (vlasnik Facebooka i Instagrama) odustane od profesionalne provjere činjenica na svojim platformama i sve rjeđe blokira sumnjive sadržaje, kao što je najavio osnivač Mark Zuckerberg.

Postoje dva efekta koja se mogu primijetiti, kaže prof. dr. Nicole Krämer, voditeljica Odjela za socijalnu psihologiju, medije i komunikaciju na Univerzitetu Duisburg-Essen. S jedne strane, istraživanja pokazuju da ljudi ne žele nasjedati na dezinformacije. „Što je pitanje važnije za nečiji život, to su ljudi vještiji u traženju informacija, koje im zaista pomažu, odnosno onih koje su vjerodostojne i uravnotežene."

Međutim, ako lažna informacija odgovara nečemu što je osoba već pohranila u svom mozgu, mogla bi je barem smatrati mogućom – „čak i kada prvo pomisli: To ne može biti tačno", objašnjava Krämer. Tu je i drugi mehanizam. „Što češće osoba čuje, pročita ili vidi neku lažnu vijest, to se ona lakše zadrži u pamćenju." To dovodi do toga da se lažne informacije ponekad ukorijene – uprkos činjenici da ih ljudi zapravo žele izbjeći.

Broj dezinformacija na društvenim mrežama može se dodatno povećati zbog sve manjih razlika u mišljenjima, primjećuje Judith Möller. Razlog za to je sve toksičnija kultura govora sa uvredama ili govorom mržnje. „Zbog toga se određene grupe povlače iz diskusija. Samo oni, koji se mogu nositi s ovom toksičnom kulturom razgovora, učestvuju u njima."

Može li se putem društvenih mreža manipulisati izborima?

Početkom decembra 2024. Vrhovni sud u Rumuniji presudio je da je Rusija putem TikToka značajno uticala na parlamentarne izbore u toj zemlji, zbog čega su izbori poništeni i naloženo njihovo ponavljanje.

Da li se preko društvenih mreža zaista može manipulirati ishodom izbora?
Iz naučne perspektive bilo bi pogrešno vjerovati da društvene mreže uopšte ne utiču na izborni proces, kaže Andreas Jungherr. Međutim, potrebno je pažljivo sagledati kako je izborna kampanja vođena. "Kada sumnjamo da postoji strani uticaj na izbore, postoje i drugi načini da se to provjeri, koji ne zavise od TikToka."

Poruke same po sebi nisu uspješne zahvaljujući društvenim mrežama, dodaje komunikacijska istraživačica Judith Möller. Ali ako se društvene mreže usmjere na teme koje ljude zaokupljaju, a koje su na drugim mjestima zanemarene, tada mogu postići uspjeh.

Da li diskusije na društvenim mrežama odražavaju mišljenje stanovništva?

Diskusije na društvenim mrežama ne bi trebalo ignorisati, kaže Philipp Müller s Univerziteta Mannheim, ali ih treba pažljivo kontekstualizirati.

"Društvene mreže često daju iskrivljenu sliku stvarnosti.

"Jer često se zanemareni stavovi preuveličavaju i čine značajnijima nego što jesu ili nego što su bili u društvu." To se, kako navodi, odnosi i na velike progresivne pokrete proteklih godina i recimo tolerancije prema različitim rodnim identitetima.

Andreas Jungherr smatra društvene mreže svojevrsnim stres-testom za demokratiju. Digitalni mediji, istina, čine vidljivim linije razdvajanja, kada je riječ o različitim stavovima i pozicijama u društvu. Međutim, oni te linije ne prikazuju uvijek korektno.

Zbog toga je, prema njegovom mišljenju, potrebno postaviti vrlo precizna pitanja: "Da li je to zaista društveni problem? Kako izgledaju činjenice? I ako je to zaista problem, možemo li ga politički riješiti?"

Ali, kako zaključuje Jungherr, "demokratija propušta priliku" da se nametne ako društvo potiskuje teme i probleme, umjesto da ih obrađuje i stavlja u pravi kontekst.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu