Migracije: top-tema u predizbornoj kampanji

Mehmet Samazi se plaši. Devetnaestogodišnjak je rođen i odrastao u Njemačkoj, živi u Saarbrückenu i ima tursko i njemačko državljanstvo. "Nikad ne znaš što će se dogoditi. Hoće li mi oduzeti njemačku putovnicu i poslati me natrag? Ne znam što se događa."

Slično Samaziju, neki Nijemci migrantskog porijekla gledaju na trenutnu raspravu o "ograničavanju priljeva" i "kontroli migracija", kako se to naziva u izbornim programima i nacrtima zakona. Predizborna kampanja nalikuje natjecanju u tome koja će stranka nadmašiti drugu hitnim programima i drugačije istaknuti planove za kontrolu migracija u Njemačkoj.

Izborni programi o migracijama

Kada je riječ o predizbornim programima, postoje neke velike sličnosti između različitih prijedloga. CDU, primjerice, želi oduzeti njemačku putovnicu određenim počiniteljima kaznenih djela s dvojnim državljanstvom. Tu je međutim riječ o pravno kontroverznom zahtjevu. AfD želi dopustiti dvojno državljanstvo samo u utememljenim iznimnim slučajevima.

U novom planu od deset tačaka, Zeleni pozivaju na dosljednu deportaciju osoba koje nemaju njemačko državljanstvo, ali predstavljaju prijetnju, kao i ozbiljnih kriminalaca. U svom izbornom programu prvenstveno se zalažu za europska rješenja.

FDP želi da se postupci izdavanja azila provode u inozemstvu. Ovo je zahtjev na koji SPD gleda kritički - ali i ova stranka je za "brze i dosljedne deportacije".

Što je s uzrocima bijega?

Kako bi zaštitili manje ljudi od rata, nasilja, gladi ili klimatskih promjena, strake se prije svega moraju pozabaviti uzrocima bijega, kažu istraživači migracija i stručnjaci za ljudska prava poput Društva za ugrožene narode. 

To se može naći u izbornom programu stranaka Ljevice , SPD-a i Zelenih kao deklaracija namjere s nekad više, nekad manje konkretnim pristupima. Međutim, oni jedva da ulaze u raspravu o migracijama. CDU, AfD, FDP i BSW, s druge strane, više se fokusiraju na deportacije, granične kontrole i strožija pravila o azilu.

Odvjetnici zabrinuti

Kalkulacija glasi: Pogotovo nakon napada u Magdeburgu i Aschaffenburgu, emocionalno pitanje migracije ne bi trebalo prepustiti ekstremnoj desnici. Međutim, kritiziran je zaključak da treba usvojiti dio sadržaja ekstremne desnice.

Na primjer, 60 odvjetnika za kazneno pravo izrazilo je zabrinutost oko zakonske provedbe migracijskih planova. "Umjesto saznanja utemeljenih na dokazima, trenutno dominiraju emocionalne reakcije i politički refleksi", stoji u priopćenju.

"Na primjer, istraživanja pokazuju da je socijalna integracija jedna od najvažnijih preventivnih mjera protiv kriminala. Međutim, kao odgovor na zločin u Aschaffenburgu, spajanje obitelji za izbjeglice trenutno je dovedeno u pitanje, iako to može povećati usamljenost i društvenu nestabilnost, što zauzvrat može povećati rizik od kriminala", piše dalje u priopćenju.

Granične kontrole kao rješenje?

Gradonačelnik Saarbrückena Uwe Conradt (CDU) također kritizira činjenicu da integracija i odnos prema ljudima koji dolaze u Njemačku trenutno ne igraju gotovo nikakvu ulogu u predizbornoj kampanji. Conradt je u programu Report iz Berlina ARD-a izrazio želju "da na manje emotivan način razgovaramo o važnim pitanjima iz dnevne politike - čak i ako su se dogodili vrlo loše stvari - koje utječu na budućnost za godine i desetljeća s ciljem zajedničkog života u Europi".

Saarbrücken se nalazi samo nekoliko kilometara od granice s Francuskom. Putnici, turisti i poduzetnici tu putuju svaki dan. Conradt se plaši gubitka otvorenih granica Europe, i politike koja je zapravo samo simbolične prirode: "Ako pogledate stotine manjih graničnih prijelaza između Njemačke i Francuske, onda znate da savezna policija neće moći provoditi sveobuhvatne kontrole." 

Kad je riječ o migracijama, lokalnog političara CDU-a prvenstveno zanimaju praktični izazovi: da se "sustavi ne smiju preopteretiti", ni pri ulasku u zemlju ni prilikom pridruživanja članova obitelji, te da ima dovoljno stanova i vrtića. “Ali to nisu pitanja koja vežemo samo uz pitanje graničnih kontrola, nego uz pitanje: kako se na kraju odnosimo prema onima koji su nam došli?", kaže on.

Premalo psihološke podrške

U postupanju s izbjeglicama, ministrica unutarnjih poslova SPD-a Nancy Faeser pokušava izvijestiti o uspjehu: broj zahtjeva za azil u Njemačkoj se smanjuje. I na unutarpolitičkom planu, bivša koalicija Semafor koju su činili SPD, Zeleni i FDP također je postrožila pravila o azilu.

Nakon pooštravanja sustava azila o kojem je odlučila koalicija Semafor, izbjeglice sada imaju pravo na standardnu ​​medicinsku skrb tek nakon 36 mjeseci umjesto prethodnih 18 mjeseci. To znači da izbjeglice u Njemačkoj mogu dobiti akutno liječenje, uključujući psihološko liječenje, ali ne mogu započeti dugotrajnu terapiju.

Od nešto više od tri milijuna izbjeglica u Njemačkoj, otprilike jedna trećina pati od psihičkih bolesti koje hitno zahtijevaju terapiju, procjenjuje Savezna udruga psihosocijalnih centara za izbjeglice i žrtve torture (BAfF). Ova udruga računa sa tim da psihosocijalni centri trenutno mogu pokriti samo 3,1 posto stvarnih potreba za terapijom. Dakle postoji veliki nedostatak psihološke podrške.

Ovo nije bila tema u planu CDU-a od pet tačaka i u raspravi oko glasovanja o "Zakonu o ograničenju priljeva" u Bundestagu prošle sedmice. "Pri tome bi uključivanje i integracija mogu uspjeti samo ako ljudi imaju pristup psihosocijalnoj skrbi utemeljen na potrebama", kaže Yukako Karato iz BAfF-a.

Rezovi u psihosocijalnoj skrbi

Nadalje, posljednja vlada već je u pregovorima o budžetu za 2025. planirala manje novca za psihosocijalnu skrb za izbjeglice. Ovogodišnje savezno financiranje 48 psihosocijalnih centara organiziranih u BAfF-u smanjeno je gotovo za polovicu u vladinom nacrtu u usporedbi s 2024. godinom. Iako nacrt nije postao pravomoćan zbog raspada semafor koalicije, u privremenom budžetu planirano je manje novca.

Trenutačno u predizbornoj kampanji gotovo da i nema prijedloga o tome kako se odnositi prema izbjeglicama u Njemačkoj. Ono što ostaje: strah među Nijemcima migrantskog porijekla i neriješenim problemima u upravljanju migracijama.

ARD: tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu