Microsoft slavi 50 godina: Sa AI još moćniji?

U uredima, učionicama ili čak poljoprivredi: Microsoftove tehnologije danas su sveprisutne. Sa svojim operativnim sistemom Windows, kompanija je transformisala računarstvo, učinivši osobne kompjutere dostupnim širokim masama.

Njihov Office paket postao je sinonim za savremeni rad u uredima, a tokom pandemije COVID-19, Microsoft Teams bio je spas za preduzeća i škole širom svijeta. Danas ta platforma za komunikaciju ima preko 320 miliona korisnika dnevno, čime je rad na daljinu postao pravilo, a ne izuzetak.

Dok Microsoft, sa sjedištem u Redmondu u Sjedinjenim Američkim Državama, ovog petka (4. aprila) obilježava svoju 50. godišnjicu, kompanija se nalazi na prekretnici.

Dominantne industrije poput cloud computinga, operativnih sistema i alata za razvoj softvera također žele ovog tehnološkog giganta povesti u eru umjetne inteligencije (AI). Ali, da li njegova tržišna dominacija postaje razlog za zabrinutost?

Od garaže do globalnog lidera

Sve je počelo 1975. godine u maloj garaži u Albuquerqueu, u saveznoj državi Novi Meksiko. Dva programera i prijatelja sa fakulteta, Bill Gates (19) i Paul Allen (22), imali su jednostavnu, ali revolucionarnu viziju: učiniti računare dostupnim svima.

Ključni trenutak za mlade osnivače bio je partnerstvo s IBM-om 1980. godine, kojim je Microsoftov MS-DOS postao standardni operativni sistem u PC industriji. Pokretanje Windowsa nekoliko godina kasnije postavilo je temelje za buduću dominaciju Microsofta na tržištu softvera.

Tokom posljednjih pet decenija, Microsoft se kontinuirano prilagođavao tehnološkim promjenama i širio svoje poslovanje na nove oblasti. Danas to više nije samo softverska kompanija, već je Microsoft globalno tehnološko carstvo prisutno u gotovo svakom sektoru.

Brojke govore same za sebe: od marta 2025. godine, Microsoft je treća najvrijednija kompanija na svijetu, iza proizvođača iPhone-a Apple i proizvođača čipova NVIDIA.

Budućnost leži u umjetnoj inteligenciji

Uprkos ogromnoj tržišnoj moći, Microsoft se danas nalazi na pragu nove ere koju obilježavaju dva slova: AI – artificial intelligence odnosno umjetna inteligencija. Kompanija ulaže milijarde u istraživanja, gradi ogromne centre podataka širom svijeta i razvija vlastite AI čipove.

Na čelu procesa transformacije nalazi se izvršni direktor Satya Nadella, koji je preuzeo vođenje kompanije 2014. godine i donio dvije strateške odluke, koje su preoblikovale budućnost Microsofta.

Prvo, usmjerio je fokus kompanije na cloud computing, revolucionirajući poslovni model i izvore prihoda. Drugo, pozicionirao je umjetnu inteligenciju kao srž Microsoftove dugoročne strategije, prepoznajući u ranoj fazi ogroman potencijal ove tehnologije.

Microsoftovi alati zasnovani na AI, poput Copilota, već obavljaju rutinske zadatke, pišu e-mailove, analiziraju podatke i generiraju kreativne sadržaje. Cilj kompanije je dodatno oblikovati način rada, komunikacije i inovacije.

Dok Microsoft reklamira AI kao pojačivač produktivnosti, kritičari upozoravaju na masovan gubitak radnih mjesta usljed automatizacije. Etička pitanja su takođe u fokusu, od rizika po privatnost podataka do širenja dezinformacija koje generiše AI.

Antonio Krüger, direktor Njemačkog centra za istraživanje umjetne inteligencije (DFKI), kaže da AI počinje „direktno uticati i kreirati sistem vrijednosti u kompanijama."

„Velike tehnološke firme poput Microsofta nastoje ojačati svoje uporište u ovoj oblasti", rekao je Krüger za DW, dodajući da se transformacija širi „daleko izvan tradicionalnih kancelarijskih procesa i značajno utiče na ključne industrijske i ekonomske sektore širom Evrope."

Može li se Microsoft zaustaviti?

Za mnoga preduzeća i vlade, Microsoft je postao gotovo nezamjenjiv. Samo u Njemačkoj, 96% javnih institucija koristi softver ove kompanije, dok se 69% oslanja na njene centre podataka. Ovo su podaci globalne banke podataka pod nazivom Statista.

Kompanije zavise od Microsoftove cloud infrastrukture, sigurnosnih usluga i AI alata, dok državne agencije pohranjuju osjetljive podatke u Microsoftovim centrima i koriste njihov softver za administrativne zadatke.

Prema internim podacima Microsofta, najmanje 1,4 milijarde računara i laptopa širom svijeta koristi Windows.

Ali ova duboka integracija ima svoju cijenu — za mnoge je prelazak na alternativu gotovo nemoguć.

Stručnjaci poput Krügera upozoravaju na tzv. "lock-in" efekat, što znači da kada neka organizacija u potpunosti prihvati Microsoftov ekosistem, prelazak na drugu platformu postaje izuzetno težak i skup. Ova zavisnost dodatno učvršćuje tržišnu dominaciju Microsofta, čineći konkurenciju gotovo nemogućom.

Za vlade se postavlja pitanje: treba li jedna kompanija imati toliku kontrolu nad ključnom digitalnom infrastrukturom?

I dok se kreatori politika, posebno u Evropskoj uniji, zalažu za strožiju regulaciju ili veću raznolikost tehnoloških kompanija kako bi se smanjila zavisnost od Microsofta, istinski održive alternative i dalje su rijetke.

Krüger smatra da EU ne bi trebala fokus stavljati na regulaciju, već na izgradnju evropskog softverskog giganta u domenu umjetne inteligencije. „Mi imamo tehnološki potencijal, ali ako ne razvijemo modele umjetne inteligencije velikih razmjera u Evropi, nećemo igrati značajnu ulogu na globalnoj tehnološkoj sceni", rekao je.

Microsoft u svijetu kojim dominira AI

Microsoftovo globalno širenje ne pokazuje znakove usporavanja, jer kompanija nastoji dodatno unaprijediti svoje AI sposobnosti. Planira dublju integraciju svojih modela u svakodnevne aplikacije, dok istovremeno jača svoje osnovno cloud poslovanje.

Pomičući tehnološke granice još dalje, kompanija je u februaru predstavila svoj najnoviji čip — Majorana 1 — prvi kvantni čip na svijetu, za koji Microsoft tvrdi da će „ne narednih decenija već narednih godina omogućiti kvantne računare sposobne da rješavaju značajne industrijske probleme".

Ovaj tekst je najprije objavljen na engleskom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu