Mark Rutte u BiH: Stabilnost pod pritiskom

Do pogoršanja sigurnosnih prilika u Bosni i Hercegovini (BiH) došlo je nakon usvajanja zakona u bh. entitetuRepublika Srpska (RS) kojima se zabranjuju ingerencije Suda i Tužilaštva BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Spomenute institucije formirane su i ozakonjene glasovima svih političkih predstavnika iz oba entiteta u Parlamentu BiH, pa se jednostrani potezi RS-a o njihovoj zabrani tumače kao „državni udar“. Potezi RS-a nailaze na osudu međunarodne zajednice, uključujući Njemačku, Evropsku uniju (EU), Sjedinjene Američke Države (SAD) i Veliku Britaniju.

Dodatne napetosti uoči posjete generalnog sekretara NATO-a, Marka Ruttea BiH pojačane su pozivom predsjednika RS-a Milorada Dodika, preko entitetskog MUP-a (Ministarstva unutrašnjih poslova) i ministra Siniše Karana, srpskim kadrovima da napuste SIPA-u. To je, prema riječima eksperta za sigurnosna pitanja Safeta Mušića, povećalo pritisak na spomenute kadrove koji su dužni provoditi zakone BiH, a ne zakone RS-a koje je Ustavni sud BiH u međuvremenu suspendirao.

Poziv srpskim kadrovima devedesetih je bio uvod u rat

Govoreći za DW o sigurnosnoj situaciji u BiH uoči posjete generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea Sarajevu, Mušić kaže da podaci s terena govore da je sigurnosna situacija stabilna, „ali potezi koje vuče vlast RS-a provociraju taj nivo sigurnosti“.

Slični pozivi srpskim kadrovima devedesetih godina bili su uvod u rat, podsjeća Dragan Mioković. On je bio jedan od srpskih policajaca u Sarajevu koji nisu poslušali poziv Radovana Karadžića, koji je u Hagu osuđen za ratne zločine da napuste policiju tadašnje Republike Bosne i Hercegovine. Mioković je danas predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a na svom Facebook statusu je, između ostalog, napisao da su mnogi srpski policajci koji su prihvatili Karadžićev poziv kasnije osuđeni zbog najtežih ratnih zločina.

Povjerenje u kadrove SIPA-e

„U martu 2025. godine, Milorad Dodik, predsjednik RS-a, pozvao je preko Siniše Karana, danas ministra MUP-a RS-a, sve pripadnike Državne agencije za istrage i zaštitu srpske nacionalnosti da napuste Agenciju i pridruže se MUP-u RS. Historija se očito ponavlja, ali ovi momci iz SIPA-e su, čvrsto vjerujem, svjesni realiteta“, piše Mioković.

I banjalučki defendolog, profesor Duško Vejnović, za DW govori o pozivu srpskim kadrovima da napuste agencije BiH. „Ubijeđen sam da se u više od 90 posto slučajeva radi o vrhunskim profesionalcima i da neće biti radikalnih poteza. Moguće je da pojedinci iskoče iz tih okvira, ali takve pojave bit će minorne. U agencijama još ima kadrova s iskustvima podjela iz devedesetih godina i oni vrlo dobro znaju kakvi su to rizici i kakve bi lomove to moglo napraviti u bh. društvu.“

Internacionalizacija prilika u BiH

Kriza u BiH je internacionalizirana nakon što su mađarski premijer Viktor Orban i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić podržali Dodika, dok je Vučić najavio i trodnevno zasjedanje Skupštine Srbije koja bi trebala raspravljati o situaciji u BiH.

Već je najavljeno pojačanje misije EUFOR-a u BiH, a Rutteova posjeta se doživljava kao signal da bi i NATO mogao dati doprinos stabilizaciji prilika u ovoj zemlji. Mušić smatra da upućivanje dodatnog kontingenta EUFOR-a znači „dodatnu internacionalizaciju stanja u BiH“.

Šansa za novi uticaj Moskve

Podršku Vučića Dodiku, on vidi kao pokušaj da se problemi iz Srbije, gdje se srbijanski predsjednik suočava sa sve većim otporom, prenesu u BiH. „Nedavni telefonski razgovor između Aleksandra Vučića i Vladimira Putina o situaciji u BiH, dodatno pojačava sumnje u moguće uplitanje Moskve u zapadnobalkanska pitanja“, kaže sagovornik DW-a.

U BiH se, napominje Mušić, postavlja pitanje i o izjašnjavanju Hrvatske o aktuelnoj krizi. „Procjenjuje se da Hrvatska nije potpuno na strani BiH, jer njeni primarni interesi leže u zaštiti političkog statusa Hrvata u ovoj zemlji te balansiranju odnosa sa Srbijom i međunarodnim partnerima“, kaže Mušić. Ipak, naglašava da politika Hrvatske nije usmjerena protiv teritorijalnog integriteta ili suvereniteta BiH.

NATO i EUFOR u službi mira

NATO i EUFOR su u više navrata jasno stavili do znanja da neće dozvoliti ugrožavanje mira i sigurnosti u BiH, a to bi u Sarajevu trebao potvrditi i Mark Rutte. „Međutim, ključno pitanje nije samo tehnička spremnost NATO-a i EUFOR-a, već politička volja Zapada da direktno intervenira u slučaju ozbiljne krize. Ukoliko bi sigurnosna situacija izmakla kontroli, NATO bi se trebao odlučiti za jaču vojnu prisutnost u BiH, što bi moglo uključivati i slanje dodatnih snaga“, kaže Mušić.

Sagovornik DW-a podsjeća da je Zapad, kroz proces širenja NATO-a na istok, „zanemario BiH i Srbiju“, koje su se sada našle u vakuumu između Istoka i Zapada, što je Rusiji i Kini omogućilo da uspostave političke i ekonomske veze s ovim državama, otežavajući daljnju euroatlantsku integraciju.

Posjeta Marka Ruttea u važnom trenutku

„Sigurnosni ishod takvog pristupa danas je jasan – Balkan i dalje ostaje potencijalno krizno žarište u strateškoj dubini NATO-a, a svaka eskalacija u ovom regionu može imati ozbiljne posljedice po sigurnost Evrope. Ne samo da NATO sada mora uložiti dodatne resurse kako bi osigurao stabilnost u BiH, već se i suočava s ozbiljnim političkim izazovima u vezi s budućim pravcem ovog dijela Zapadnog Balkana“, kaže Mušić.

Prema njegovim riječima, posjeta generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea BiH nije samo protokolarna – ona dolazi u kritičnom momentu i donosi važne poruke. Za međunarodnu zajednicu, tvrdi Mušić, ovo je način da pokaže prisutnost i odlučnost, ali i odgovori na sve prisutniji ruski uticaj u regionu.

Susreti sa visokim zvaničnicima

Vejnović dodaje da je sigurnosna situacija u BiH „narušena“ mnogim izazovima na relaciji političke elite RS – institucije BiH. „Političari i druge javne ličnosti u BiH, Srbi, Bošnjaci i Hrvati, ne bi se trebali držati po strani i čekati da drugi riješe ove izazove“, kaže Vejnović.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte u Sarajevu bi u ponedjeljak (10.3.) trebao razgovarati sa članovima Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH i drugim visokim bh. zvaničnicima. Bit će gost i na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, gdje će odgovarati na pitanja studenata.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu