Macron u Egiptu: Misija za mir na Bliskom istoku

Francuski predsjednik Emmanuel Macron boravi tri dana od nedjelje u Kairu. Još jednom će razgovarati s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom el-Sissijem, što je njihov dvanaesti susret bilo u Kairu ili Parizu otkako je Macron preuzeo dužnost 2017. Ali ovo bi putovanje moglo biti posebno važno.

"Razgovarat ćemo o krizama u regiji: Siriji i susjednim zemljama Libiji, Sudanu i Izraelu", rekla je glasnogovornica u Elizejskoj palači.

Francuska se također nada pomaku u sukobu na Bliskom istoku, dijelom zbog svoje dugogodišnje uloge mosta prema arapskom svijetu.

Aktivisti, međutim, također pozivaju Macrona da istakne loše stanje u Egiptu u pogledu ljudskih prava.

Službeni fokus putovanja je ekonomska suradnja. Ali u stvarnosti, sve su oči uprte u Gazu. Izrael je nedavno prekinuo prekid vatre koji je bio dogovorio s Hamasom, kojeg EU, SAD, Njemačka i neke arapske države klasificiraju kao terorističku organizaciju.

Izrael je napao Pojas Gaze nakon što je Hamas napao Izrael 7. oktobra 2023. Hamas je tada ubio više od 1.200 ljudi i uzeo više od 200 talaca, od kojih su neki još u pritvoru, dok je više od 50.000 ljudi poginulo u napadu Izraela na palestinski teritorij koji je uslijedio nakon toga.

"Razgovarat ćemo o prekidu vatre i mogućem kraju rata", rekla je glasnogovornica Elisejske palate. "Također želimo zapečatiti strateško partnerstvo između Francuske i Egipta — kakvo već postoji za Egipat i EU", dodala je ona.

Koja je uloga Francuske u arapskom svijetu?

Među državama EU-a, Francuska je dugo imala pionirsku poziciju u svojim poslovima s Egiptom i arapskim svijetom, objasnio je Ahmed El Keiy, bivši novinar, a sada generalni direktor političke konzultantske tvrtke AEK Conseil. 

"Francusko-egipatski odnosi bili su izvrsni desetljećima", kaže on za DW. "Mnoge francuske tvrtke aktivne su u Egiptu i tamo imaju desetke hiljada zaposlenika. Osim toga, Egipat je bio prva zemlja koja je 2015. kupila 24 (francuska) borbena aviona Rafale, što je otvorilo put daljnjem izvozu aviona u druge zemlje."

Danas je Egipat jedan od glavnih uvoznika francuske vojne opreme.

Ove snažne veze mogu se pratiti od bliskoistočne politike bivšeg francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea. General, koji je bio na vlasti od 1958. do 1969., slijedio je srednji pristup Bliskom istoku.

To je uključivalo podršku i priznanje države Izrael, ali ne bezuvjetno. De Gaulle je osudio Izrael i uveo embargo na oružje nakon što je zemlja započela Šestodnevni rat u junu 1967. preventivnim napadom na Egipat. U odnosima s arapskim državama De Gaulle je zagovarao oprez.

"To je još jedan razlog zašto je Francuska vrlo cijenjena u arapskom svijetu, posebno u Egiptu”, objašnjava El Keiy.

Novinar Khaled Saad Zaghloul, koji je akreditiran za praćenje Elisejske palate od 1995. godine, svjedoči ovom trendu iz prve ruke.

"Predsjednici Jacques Chirac, Nicolas Sarkozy, Francois Hollande i sada Emmanuel Macron konzultirali su se s Kairom najmanje jednom sedmično", kaže on za DW. "Od mirovnog sporazuma potpisanog između Egipta i Izraela 1979., Kairo slovi kao prihvatljivi partner."

U to vrijeme Egipat je bio prva arapska zemlja koja je službeno priznala Izrael kao dio takozvanog sporazuma iz Camp Davida. 

Francuski državni posjet Egiptu u nesigurnim političkim vremenima

Za Fawaza Gergesa, profesora međunarodnih odnosa na London School of Economics, vrijeme ovog Macronovog putovanja je ključno. 

"Macron ima koristi od međunarodnog vakuuma moći kako bi stajao visoko na svjetskoj pozornici kao vođa Zapada", kaže Gergesa za DW. "SAD se sada čini nedosljednim. Njemačka je zakopljena sobom pregovorima za koalicijsku vladu. A ionako je manje prisutna na Bliskom istoku, baš kao i Italija i UK."

A Egipat je važan igrač, s populacijom od oko 110 milijuna i smješten na raskrižju Afrike, Azije i Europe. "Ono što se događa u Egiptu ima dalekosežne posljedice", kaže Gerges. "Zemlja je važna u smislu migracija. Prima mnoge izbjeglice iz susjednih zemalja. Za razliku od Libije, oni ne idu dalje. Slivi kao utočištem stabilnosti u regiji u kojoj postoje građanski ratovi i aktivne terorističke skupine."

Novinar Saad Zaghloul rekao je da zemlja posreduje u svim regionalnim sukobima: "Na Bliskom istoku se kaže da ne možete niti ratovati niti sklopiti mir bez Egipta - nacija igra vodeću ulogu među arapskim državama."

'Francuska, EU i Egipat moraju povećati pritisak'

Početkom marta 22 države članice Arapske lige sastale su se u glavnom gradu Egipta i dogovorile plan obnove Gaze za pet do sedam godina. Stanovnici trebaju ostati u tom području, a cilj je da njime upravljaju Palestinske vlasti Zapadne obale, bio je zaključak sastanka.

Ovaj prijedlog je u oštroj suprotnosti s planom američkog predsjednika Donalda Trumpa da preseli Palestince u Egipat i Jordan dok traje obnova regije.

„Arapski plan dobra je osnova za razgovore, ali treba ga proširiti u smislu sigurnosnih jamstava i budućeg oblika vlasti u Gazi", rekla je glasnogovornica Elisejska palate, dodavši da će rezultati posjeta također biti predstavljeni Washingtonu kasnije.

Francuska i Saudijska Arabija također planiraju konferenciju o dvodržavnom rješenju ovog juna. Saad Zaghloul se nada da će Macronov put uroditi plodom.

"Francuska, EU i Egipat moraju pojačati pritisak kako bi konačno okončali rat", rekao je.

Amnesty International, u međuvremenu, poziva Francusku da drugačije iskoristi svoje bliske veze s Egiptom. Međunarodna nevladina organizacija upozorila je na "krizu ljudskih prava" i "sustavnu represiju oporbenih političara i novinara" u zemlji.

"Macron bi trebao izričito spomenuti ljudska prava u završnoj deklaraciji, zahtijevati oslobađanje političkih zatvorenika i da se parlamentarni izbori u održe održe slobodno i demokratski", rekla je predstavnica Amnesty Internationala za Egipat Lena Collette za DW.

Kako navode iz ureda francuskog predsjednika, tokom putovanja bit će "spomenuta" i tema ljudskih prava.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu