Ljeto, sunce, svađa: vrijeme ljetnih praznika u Njemačkoj

Zašto nemaju svi učenici u Njemačkoj istovremeno ljetne praznike?

Oko 11,4 milijuna djece i mladih pohađa škole u Njemačkoj. Kada bi oni i njihove obitelji svi istovremeno krenuli na godišnji odmor, posljedica bi bili još veći prometni zastoji na autocestama, pretrpani vlakovi i hoteli.

Zbog toga svaka od 16 njemačkih saveznih pokrajina započinje praznike u drugo vrijeme. Tako, primjerice, u Saskoj šestotjedni ljetni praznici 2025. godine počinju već krajem lipnja, dok u Bavarskoj počinju tek početkom kolovoza.

Ovo produljeno razdoblje ljetnih praznika u interesu je i turističkog sektora. Hoteli, plaže i zabavni parkovi tako ostaju ravnomjerno posjećeni kroz nekoliko mjeseci.

Tko odlučuje kada koja savezna pokrajina ima praznike?

Obrazovanje je u Njemačkoj u nadležnosti saveznih pokrajina, a ne savezne vlade u Berlinu. Pokrajine stoga samostalno odlučuju o školskim praznicima.

No, ministri obrazovanja svih 16 saveznih pokrajina međusobno se usklađuju na takozvanoj Konferenciji ministara obrazovanja (Kultusministerkonferenz). Tamo zajednički planiraju datume praznika nekoliko godina unaprijed. Već više od 50 godina pokušavaju tako uskladiti sve interese.

Jer školska polugodišta trebala bi u svim pokrajinama biti otprilike jednako duga. Škole također trebaju dovoljno vremena za ispite prije velikih praznika – kao i za izlete, sportske dane ili projektne tjedne. 

Zašto ipak svake godine dolazi do svađa?

Zato što bi svaka savezna pokrajina željela imati najbolje termine. Dakle, ne samo dovoljno vremena za ispite, već i što više sunca, povoljne letove i hotele. Sve je to teže dobiti sredinom srpnja nego krajem kolovoza.

Posebno su traženi kasniji termini. Oni obećavaju ugodno vrijeme i, zbog početka postsezone, povoljnije ponude za putovanja.

Spor se, međutim, posebno vodi zbog dvije savezne pokrajine: Bavarske i Baden-Württemberga. One ne sudjeluju u rotaciji termina i inzistiraju na tome da uvijek posljednje ulaze u ljetne praznike.

Ranije su to opravdavali činjenicom da djeca u školama u poljoprivrednim regijama moraju pomagati pri žetvi. Danas se pozivaju na svoje kasne praznike za Duhove (Pfingsten).

Je li rješenje na vidiku?

Zasad nije. Već godinama predstavnici drugih pokrajina pozivaju Bavarsku i Baden-Württemberg na suradnju. Tako je, primjerice, ministrica obrazovanja Sjeverne Rajne-Vestfalije (NRW) Dorothee Feller u intervjuu za Westdeutsche Allgemeine Zeitung izjavila: „NRW bi također rado jednom imao kasniji početak praznika.” 

No, iz godine u godinu te dvije južne pokrajine odbijaju takve prijedloge. Kao što to sada čini i bavarski premijer Markus Söder iz konzervativnog CSU-a. On je u aktualnoj raspravi rekao: „Imamo svoj ritam praznika koji je, da tako kažemo, urezan u DNK Bavaraca.”

Ali, čak i kad bi Bavarska i Baden-Württemberg popustili, promjena bi bila moguća tek za pet godina – jer su svi termini do tada već dogovoreni.

Postoji li taj problem i u drugim zemljama?

Njemačka nije jedina zemlja u kojoj ljetni praznici počinju i završavaju različito po regijama. U Nizozemskoj, primjerice, postoje tri regionalne zone s različitim početkom ljetnih praznika. No, one se razlikuju najviše do dva tjedna – i termine određuje središnje Ministarstvo obrazovanja.

U nekim drugim zemljama, poput Velike Britanije, o rotirajućem sustavu se već dugo raspravlja. A neke zemlje, poput Francuske, doduše imaju podijeljeni početak praznika – ali ne i za posebno duge ljetne praznike.

Godišnja rasprava o početku praznika između juga Njemačke i ostatka zemlje zasad ostaje isključivo njemački ljetni ritual.