Lider bjeloruske opozicije: Sloboda nakon 5 godina samice

Jedan od najpoznatijih bjeloruskih političkih zatvorenika, bloger Siarhei Tsikhanouski (Sergej Tihanovski), pušten je na slobodu 21. juna nakon posjete Bjelorusiji specijalnog Trumpovog izaslanika za Ukrajinu, Keitha Kellogga.

Tsikhanouski je svoj prvi veliki intervju nakon izlaska iz zatvora dao novinarki Deutsche Wellea  Alexandri Boguslawskaji (Aleksansdri Boguslavskoj), koja ga je intervjuisala i prije pet godina u Bjelorusiji, neposredno prije hapšenja. Tsikhanouski je uhapšen u maju 2020., nakon što mu je odbijena kandidatura za predsjednika, čime se pojavio kao izazivač Aleksandra Lukašenka, a kasnije je osuđen na 18 godina zatvora.

Njegova supruga, Sviatlana Tsikhanouskaya (Svitlana Tihanovskaja) kandidovala se umjesto njega za predsjednicu. Bila je primorana napustiti Bjelorusiju, nakon što je Lukašenko proglasio pobjedu na izborima koje su međunarodni posmatrači ocijenili kao namještene. Ona od tada živi u Vilniusu i postala je liderka bjeloruske demokratske opozicije u egzilu.

Deutsche Welle: Prve snimke koje smo vidjeli nakon Vašeg puštanja na slobodu prikazuju kako izlazite iz autobusa i susrećete se sa suprugom. Kako je bilo zagrliti Svitlanu nakon pet godina zatvora?

Siarhei Tsikhanouski: Nisam mogao vjerovati. Pet godina sam proveo u samici — ponekad je moja ćelija imala tri kvadratna metra, ponekad šest, a ponekad i 18. A onda, kad konačno vidiš otvoren prostor oko sebe, emocije te preplave. Vrata autobusa su se otvorila i ugledao sam Svitlanu. Nisam mogao vjerovati, oči su mi se napunile suzama. Zagrlio sam je i rekao: „Hajde da odemo negdje.” Našli smo mirno mjesto da porazgovaramo nasamo. Iskreno, ni sada ne mogu vjerovati. Emocije su bile toliko jake da su mi suze samo tekle.

Ovo je Vaš prvi veliki intervju nakon oslobađanja, ali ne i prvi intervju za DW. Razgovarali smo u maju 2020, nekoliko sedmica prije Vašeg hapšenja na skupu u Grodnu, nakon čega ste osuđeni na petogodišnju zatvorsku kaznu. Tada sam Vas pitala jeste li spremni na represiju, a Vi ste odgovorili da jeste. Jeste li tada mogli zamisliti da će to biti ovako surovo i trajati tako dugo?

Režim je i ranije zatvarao ljude pod izgovorom da su počinili nepolitičke zločine, kao što su navodni privredni prekršaji. Budući da sam biznismen, mislio sam da će mi dati tri-četiri godine zatvora zbog nekih izmišljenih optužbi u oblasti privrede – ali  tek nakon izbora. Nisam očekivao da će ih toliko uplašiti moja odlučnost na istinske promjene. Kad su to shvatili, odlučili su me preventivno zatvoriti, ocrniti, ušutkati i držati iza rešetaka.

Kako izgleda provesti pet godina u samici?

Zamislite da ne možete razgovarati ni s kim — doslovno ni s kim. Da ne čujete nijednu ljubaznu riječ, jer sve što čujete su uvrede, prijetnje i negativnosti od strane čuvara. Pokušavaju vas uvjeriti da ste niko i ništa, da su svi zaboravili na vas, da se niko više ne bori za vas. Ali ja im nisam vjerovao. Znao sam da me mnogi u Bjelorusi podržavaju. Vidio sam to svojim očima na ulicama. Najteže mi je padalo što nisam imao nikakvih informacija o porodici. Imao sam priliku čitati knjige, čitao sam neprestano. To mi je pomoglo da skrenem misli, dok sam čekao dan kada ću biti slobodan. Znao sam da će taj dan doći.

Na konferenciji za novinare, nakon puštanja na slobodu, rekli ste da američkom predsjedniku Trumpu treba samo jedna riječ da svi politički zatvorenici u Bjelorusiji budu pušteni. Koja je to riječ?

To je bila metafora. Američka administracija već godinama priprema teren za oslobađanje bjeloruskih političkih zatvorenika. Temelj je već bio postavljen — to sam čuo dijelom od diplomata, koji su bili uključeni u naše oslobađanje, dijelom iz drugih izvora. Tužilac me posjetio u zatvoru prošle godine, još za vrijeme Bidenove administracije u SAD-u. Dakle, pripreme su bile u toku, ali pod Donaldom Trumpom su se stvari znatno ubrzale. Stvar je u tome da je Trump planirao brzo riješiti ukrajinsko pitanje, što bi vodilo ka ukidanju sankcija Rusiji. A pošto  su Bjelorusija i Rusija u Savezu država, ukidanjem sankcija Rusiji, automatski bi i Lukašenkov režim dobio pristup svim benefitima — što znači da bi i sankcije Bjelorusiji morale biti ukinute. A to bi onda značilo i oslobađanje političkih zatvorenika.

Ali zašto je Trump uspio osigurati oslobađanje političkih zatvorenika, dok evropski lideri nisu?

Nije stvar u Trumpu. Riječ je o velikoj politici, gdje je sve povezano i ne možete riješiti pitanje bjeloruskih političkih zatvorenika odvojeno. To je, naravno, važno pitanje, ali nije veliko kao rat u Ukrajini. To je noćna mora, tragedija za cijelu Evropu.
I mislim da evropski zvaničnici i diplomate rade ispravno što ignorišu bjeloruski režim. Dok god politički zatvorenici sjede u zatvoru, ne treba imati nikakav dijalog s režimom.

Kako ste saznali za početak rata u Ukrajini i kako ste to doživjeli?

U to vrijeme sam već bio u pritvoru. Posjećivali su me advokati i imao sam pretplatu na novine, tako da sam odmah saznao. Nisam mogao vjerovati. Još uvijek ne razumijem kako je Putin, kako su Rusi mogli napasti drugu zemlju pod izgovorom da su ugroženi neki Rusi u Ukrajini ili ruski jezik. Ako stvarno vjeruješ da su Rusi ugroženi, onda ih dovedi u svoju zemlju. Napravi im kuće, daj im penzije. Zašto ubijati toliko ljudi? Nakon toga više nisam dobijao nikakve informacije, tako da zaista ne znam šta se dešavalo. Sada tek počinjem sve to shvatati. Ali jedno mi je jasno: u potpunosti podržavam predsjednika Zelenskog. On je u izuzetno teškoj situaciji i svi moramo stati uz njega — čak i ako tu i tamo napravi grešku.

Tokom ovih pet godina, Vaša supruga je od obične žene postala velika politička figura. Neki je čak zovu izabranom predsjednicom. Kako doživljavate tu transformaciju? Imate li osjećaj da je morate ponovo upoznati?

Ne, nisam je morao ponovo upoznavati. Ali iskreno, iznenadilo me koliko se promijenila. Postala je prava poslovna žena — ranije nije bila takva. Sada je jako profesionalna i odlučna.
Ali kod kuće se nije ništa promijenilo. S djecom i sa mnom sve je isto. Jedina razlika je što je stalno iscrpljena.

Mislite li da Vaše oslobađanje može dati novi zamah demokratskom pokretu? Možda vratiti nadu Bjelorusima?

Ne da može — nego hoće. Apsolutno hoće. I mislim da ćete nas vrlo brzo vidjeti u mnogim gradovima Njemačke i drugih evropskih prijestolnica. A što se mene tiče — sigurno ćete me vidjeti na livestreamovima.

Da li žalite zbog nečega nakon što ste proveli pet godina iza rešetaka?

Nimalo. Isto sam pitao svoju suprugu — i uprkos svemu što smo prošli, rekla je da ne žali ni za čim. Nismo mogli postupiti drugačije. Ona je morala podnijeti predsjedničku kandidaturu umjesto mene. A kad su njenog muža, zatvorili ni krivog ni dužnog, nije imala izbora nego da se bori za mene. Znala je da nisam kriminalac. Ne boriti se - za nju jednostavno nije bila opcija.

Ovaj intervju snimljen je na ruskom jeziku