Libanon: Hezbollah se opire razoružanju

Što je sljedeće za libanonski Hezbollah? Zahtjev zarazoružanjem ove milicije zahtjev postoji, čak i u rezolucijama UN-a, već desetljećima. Konkretno je dogovoren u sporazumu koji su posredovale SAD i Francuska, a koji su Izrael i libanonska vlada prihvatili u novembru prošle godine kako bi okončali vojni sukob između Hezbollaha i Izraela.

Početkom ovog mjeseca, libanonska vlada zapravo je usvojila plan za provedbu državnog monopola na oružje do kraja godine. Međutim, milicija, koju mnoge zapadne i druge države klasificiraju kao terorističku, protivi se da bude razoružana. Ona zahtjev sadržan u sporazumu tumači "kao da se odnosi samo na južni Libanon", navodi se u analizi poznate Međunarodne krizne grupe objavljenoj početkom avgusta.

Vođa Hezbolaha, Naim Kassim, prošle sedmice je oštro ponovio protivljenje ove šiitske milicije koju financira Iran. Tvrdio je da razoružanje prvenstveno služi interesima SAD-a i Izraela te izlaže zemlju "ozbiljnoj krizi". Ako vlada traži sukob s Hezbollahom, "u Libanonu neće biti života".

Kassim je doslovno upozorio na "građanski rat" - što je potaknulo libanonskog premijera Nawafa Salama da izjavi da te prijetnje predstavljaju objavu građanskog rata. Na Platformi X i u novinskom intervjuu na arapskom jeziku naglasio je: "Svaka prijetnja ili zastrašivanje u vezi s takvim ratom potpuno je neprihvatljiva."

Stručnjak: Milicija se bori za politički opstanak

Libanon je već pretrpio krvavi građanski rat od 1975. do 1990., koji je rezultirao desecima hiljada mrtvih. Sjećanja na to su tužna i traumatična za mnoge ljude. Reakcija Hezbollaha ipak je bila očekivana, kaže Merin Abbass, voditelj ureda Zaklade Friedrich Ebert u Bejrutu: "Niko ne zna koliko oružja milicija još ima. To je jedini adut na koji još mogu igrati. Mogu ga iskoristiti za povećanje svog političkog utjecaja. Jer u konačnici je riječ o političkom opstanku milicije." 

Međutim, Hezbollah je u protekloj godini masovno izgubio na snazi i utjecaju zbog vojnog sukoba s Izraelom. Izraelski napadi teško su pogodili ne samo njegov arsenal oružja, već i njegovo vodstvo - na čelu s vođom Hezbollaha Hassanom Nasrallahom, koji je ubijen u izraelskom bombardiranju u septembru 2024. Hezbollah je također izgubio međunarodnu podršku, na primjer, padom savezničkog Assadovog režima u Siriji u decembru prošle godine. Čak ni Iran, glavni sponzor Hezbollaha desetljećima, više ga ne može podržavati u istoj mjeri zbog prekida kopnenog puta kroz Siriju.

Uključivanje Irana?

U načelu, razoružavanje Hezbollaha nije nemoguće, ali je politički teško, rekao je za DW libanonski politički analitičar Ronnie Chatah. On upućuje na uspješne primjere u drugim zemljama, poput IRA-e u Irskoj, FARC-a u Kolumbiji i ETA-e u Španjolskoj.

Međutim, hoće li se to zapravo dogoditi, ostaje za vidjeti, tvrdi Chatah. Ključni preduvjet za razoružavanje, prema njegovom mišljenju, vjerojatno će biti međunarodni razgovori u kojima će sudjelovati glavni podupiratelj Hezbollaha, Iran. "Moglo bi se reći da je Iran preuzeo vodstvo nad Hezbollahom. Zato je Ali Larijani, službeni iranski šef sigurnosti, upravo posjetio Libanon", kaže on. Sporazum s Iranom preduvjet je za razoružavanje Hezbollaha. Politički se to zasad čini teško zamislivim, ali Chatah svakako vidi priliku za to dugoročno: "To bi se moglo dogoditi kroz uključivanje SAD-a ili kroz otvaranje drugih kanala", kaže on.

Pogled na Izrael

Većina Libanonaca podržava razoružavanje Hezbollaha, kaže stručnjak Merin Abbass u intervjuu za DW. "Ali iz perspektive većine građana, teritorijalni integritet Libanona i dalje je ugrožen. To se posebno odnosi na Izrael. Njegova vojska vrlo često krši nacionalni suverenitet zemlje", kaže Abbass. Od primirja u novembru, Izrael je više puta prekršio sporazum, dodajući da je bilo brojnih ciljanih ubojstava. "Štoviše, Izrael i dalje održava prisutnost s pet položaja na libanonskom teritoriju. To, naravno, i dalje daje Hezbollahu znatnu legitimnost", rekao je stručnjak iz Zaklade Friedrich Ebert. Izrael, sa svoje strane, optužuje Hezbollah da se ne pridržava sporazuma i da nastavlja planirati napade.

Različita mišljenja

Među libanonskim stanovništvom postoje različita mišljenja o pitanju razoružanja Hezbollaha – iako, posebno, mnogi nešijiti, kritiziraju njegovu vojnu dominaciju. Oni su protiv razoružanja, kaže jedna žena koja, kao i drugi sugovornici, ne želi da joj se ime objavi. Dok libanonska vojska također prima vojnu potporu iz inozemstva, podrška izraelskoj vojsci je višestruko veća. "Zato se protivim razoružanju Hezbollaha. Redovna libanonska vojska jednostavno nema sredstava za obranu zemlje," kaže jedan od naših sugovornika. 

Drugi sugovornik smatra da njegova zemlja trenutno mora imati druge prioritete: "Država je bankrotirala i na koljenima je. Razoružanje bi stoga trebalo doći na kraju obnove - a ne na početku."

Jedan drugi Libanonac ukazuje na situaciju na jugu zemlje. Tamošnji stanovnici su, kaže, desetljećima pod izraelskim pritiskom. „Zato se osjećaju sigurnije kada Hezbollah još uvijek ima oružje", kaže on. On sam, međutim, podržava razoružavanje Hezbollaha – doduše iz razloga koji otkriva i političku antipatiju prema susjedu: „Tada Izrael više neće imati izgovor za još jedan rat.“ 

Sam Izrael opravdao je svoju vojnu akciju protiv Hezbollaha, koja je započela u jesen 2023., raketiranjem iz Libanona na izraelska stambena područja. Zapravo, milicija je počela napadati svog susjeda raketama nedugo nakon 7. oktobra 2023., dana razornog terorističkog napada palestinskog Hamasa na Izrael. Hezbollah je također nastavio granatirati izraelski teritorij nakon primirja.

Jačanje državnih struktura

U trenutnoj situaciji najvažnije je ojačati libanonsku državu na svim razinama, kaže stručnjak za Libanon Merin Abbass. „Vjerodostojna strategija suvereniteta mora započeti tamo gdje je Libanon najslabiji: s legitimnošću i funkcionalošću. To uključuje reformu političkog sustava prema sekularnom; ponovno stjecanje fiskalnog suvereniteta, smanjenje ovisnosti o stranom financiranju i vraćanje uloge države kao primarnog pružatelja osnovnih usluga", kaže Abbass.

Međutim, Abbass ističe da je to posebno teško u vezi s vojskom. Jer je ona, kaže, slaba. Do danas ona slovi slabijom od Hezbollaha. "Zato je ključno da snage promatračke misije UN-a UNIFIL i dalje budu prisutne u južnom Libanonu", kaže, misleći na trenutnu raspravu o produljenju njihove prisutnosti. "Libanonska vojska ne bi mogla sama ispuniti zadaće koje se tamo traže. Bila bi preopterećena", kaže Abbass.

A to bi, kaže Abbass, u slučaju sumnje, čak moglo potaknuti Izrael da ponovno napadne južni Libanon ako bi vidio da su njegovi interesi ugroženi aktivnostima Hezbollaha - s jedne strane. S druge strane, sam Hezbollah je jasno dao do znanja da trenutno nije voljan razoružati se.

Libanon ima temeljni problem, kaže libanonski stručnjak Ronnie Chatah: svoju snažnu sektašku podjelu, u kombinaciji s odgovarajućim frakcijskim mentalitetom. "To će se nastaviti u budućnosti. I nastavit će slabiti zemlju", kaže on. Ipak, Chatah tvrdi da se Hezbollah mora razviti u isključivo političku stranku. Inače ne postoji samo opasnost od daljnjih izraelskih napada, već i opasnost od daljnje podjele u društvu, "u razmjerima kakve nikada prije nismo vidjeli".

Suradnik: Sara Hteit, Beirut.