LGBTQ+ u Turskoj: Ni zabrane ni mržnja nas neće ućutkati

Bila je to veoma emotivna scena ispred Palate pravde u Istanbulu prošle nedjelje: Dvojica muškaraca su nestrpljivo potrčali jedan prema drugom, snažno se zagrlili i ostadoli tako na trenutak. Visoki muškarac uzalud se borio sa suzama i neprestano brisao oči. Onaj sitniji djelovao je smireno i s osmijehom se obratio okupljenoj grupi. „Niko ne smije da kriminalizuje nas LGBTQ+ osobe“, rekao je odlučno.

Taj muškarac, u kasnim četrdesetim i sijede kose, je Irfan Degirmendži, poznati turski TV voditelj. Više od četvrt vijeka vodio je informativne emisije, sve dok se prošle godine nije autovao i prešao u politiku. Iako je izgubio izbore za gradonačelnika Ankare kao kandidat Turske radničke partije (TIP), nastavio je svoje političko angažovanje. Prošle subote je privremeno uhapšen zajedno sa još 41 osobom dok je držao govor na LGBTQ+ događaju u okviru Istanbulske nedjelje ponosa.

Zabrane i policijske mjere

Guverner Istanbula Davut Gul prethodno je zaprijetio. Na mreži X napisao je da su „neke marginalne grupe“ pozvale na okupljanje i protest – misleći na LGBTQ+ zajednicu. Ti pozivi, rekao je dalje, predstavljaju „opasnost po javni red, tursku porodicu i moralne vrijednosti“ i neće biti tolerisani. Ko se ne bude pridržavao zabrana, moraće računati na policijske mjere.

Zaista, već sljedećeg dana policija je oštro reagovala protiv učesnika najavljene Parade ponose, koja pak nije bila zvanično odobrena. Uprkos prijetnjama, ljudi su izašli na ulice i glasno uzvikivali: „Insistiramo na životu!"

„Insistiramo na životu!" – Moto 2025.

„Insistiramo na životu!“, na turskom „Yaşamda Israr“, moto je ovogodišnjeg mjeseca ponosa. LGBTQ+ zajednica želi time da poruči da, uprkos represiji i pokušajima zastrašivanja, i dalje postoji i ostaje aktivna.

Koliko hrabrosti to zahtijeva, pokazalo se sredinom juna: Prije početka Nedjelje ponosa, po nalogu suda blokirani su internet portal i nalozi na društvenim mrežama časopisa KAOS GL – najstarijeg magazina fokusiranog na LGBTQ+ zajednicu. Od 1994. izvještava o diskriminaciji i nasilju nad ovom grupom i zalaže se za njihova prava. Danas postoji i istoimeno udruženje koje nudi usluge od prijavljivanja zločina iz mržnje do savjetovanja i edukacije.

Za Jildiz Tar, glavnu urednicu KAOS GL-a, ova zabrana nije samo cenzura, već dio sistematskog mehanizma koji pokušava da uništi postojanje LGBTQ+ zajednice.

Demonizacija LGBTQ+ zajednice

Udruženje UniKuir takođe izvještava o masovnim kampanjama mržnje. Zalaže se za ravnopravnost i uključivanje LGBTQ+ osoba na univerzitetima. Prema njihovom izvještaju, 41 poslanik turskog parlamenta između juna 2023. i septembra 2024. otvoreno se izjasnio protiv prava LGBTQ+ osoba. Posebno poslanici iz vladajuće koalicije islamističko-konzervativne AKP i ultranacionalističke MHP opisivali su LGBTQ+ osobe kao „izopačene“ i „perverzne“, predstavljajući ih kao globalnu prijetnju.

Verbalni napadi su se znatno pojačali, kažu iz UniKuir-a. Ubistva trans žena i zločini iz mržnje, naročito u velikim gradovima poput Istanbula, Izmira i Ankare, nisu dospjeli na dnevni red parlamenta.

„Ni mediji gotovo da ne izvještavaju o zločinima iz mržnje protiv LGBTQ+ osoba, niti o događajima i povorkama ponosa“, žali se Jildiz Tar iz KAOS GL-a. U filmovima i serijama ih gotovo nema. Tar naglašava koliko su zato važni portali poput njihovog. „Umjesto toga, neprijateljska retorika, ciljani verbalni napadi i diskriminacija postaju sve oštriji", dodaje. To je poprimilo razmjere koje se ne mogu objasniti samo predrasudama ili neznanjem.

Politika saučesnik opasne atmosfere

Posmatrači su uvjereni da proglašenje 2025. za „Godinu porodice“ nije slučajno.

Islamsko-konzervativni predsjednik Redžep Tajip Erdogan naglasio je na otvaranju da će njegova vlada po svaku cijenu štititi porodicu i djecu. LGBTQ+ zajednicu nazvao je velikom prijetnjom za porodicu. Takođe je tvrdio da digitalne platforme daju previše prostora LGBTQ+ interesima.

Za novinara Irfana Degirmendžija, nasilje počinje jezikom državnog vrha: „Nazivaju nas izopačenima, perverznima“, podsjeća. LGBTQ+ osobe svakodnevno bivaju dehumanizovane od strane vjerske uprave Dijanet, ministarstava porodice i obrazovanja, kao i guvernera.

Advokatkinja Nilda Balta potvrđuje: Ima mnogo zabrinjavajućih dešavanja u zemlji. Kao primjer navodi uredbu Ministarstva porodice da se izbjegava korišćenje pojmova poput rodne ravnopravnosti, LGBTQ+ i drugih koji „štete porodičnim vrijednostima“.

Drugi važni problemi ostaju u sjenci

Semih Ozkarakaš, koji radi za jednu nevladinu organizaciju, opisuje trenutnu atmosferu u zemlji kao „ručnu bombu“ pred eksplozijom. „Kao LGBTQ+ osobe osjećamo se sigurno samo onoliko koliko se sigurno osjeća jedan Kurd, Alevit, izbjeglica ili žena. Dakle, nesigurno.“ Ističe da se zbog svega toga ne stiže ni govoriti o drugim problemima. Trebalo bi da se govori o siromaštvu LGBTQ+ osoba, stambenoj krizi, nedostatku pristupa zdravstvu i obrazovanju, o porodičnom nasilju, zlostavljanju i prinudnoj prostituciji. Umjesto toga, govori se o hapšenjima, zabranama događaja i blokadama njihovih portala.

Saradnja: Pelin Ünker