Lekcije iz Ukrajine: Kad visoka tehnologija zakaže

U Podoficirskoj školi kopnene vojske u saksonskom gradu Delič obučava se nova generacija vojnih lidera njemačke vojske Bundesvera. Podoficiri i narednici tamo uče osnove nacionalne i savezničke odbrane. Dana 30. januara, pred oko 200 vojnika i vojnikinja, govorio je jedan neobičan gost: zamjenik vojnog atašea njemačke ambasade u Kijevu, koji je održao predavanje o iskustvima Ukrajine u borbi protiv ruskih snaga.

Diplomata Bundesvera prenio je svoja saznanja o ruskoj taktici, govorio o „nezamislivom žrtvovanju“ ruskih vojnika, sveprisutnom ratovanju dronovima i izazovima u logistici i sanitetskoj službi na ukrajinskom frontu. Posebno otvoreno i neuobičajeno nediplomatski govorio je i o ukrajinskim iskustvima sa njemačkim vojnim naoružanjem.

Tehnička osjetljivost, nedostatak municije

To proizilazi iz povjerljivog zapisnika predavanja, u koji su imali uvid WDR, NDR i SZ – dokument koji nije namijenjen javnosti. U dokumentu se govori o osam sistema naoružanja koje je Njemačka isporučila Ukrajini.

Na primjer, samohodna oklopna haubica 2000 ima „toliko visoku tehničku osjetljivost da je njena upotrebljivost u ratu ozbiljno dovedena u pitanje“. Tenku Leopard 1A5 priznaje se „pouzdanost“, ali zbog slabe oklopne zaštite često se koristi samo kao pomoćna artiljerija. Kod novijeg modela Leopard 2A6, održavanje je složeno i popravke na terenu su često nemoguće.

Sistem protivvazdušne odbrane IRIS-T je efikasan, ali je cijena municije previsoka, a količine nedovoljne. Sistem PATRIOT jeste „odličan sistem“, ali „neupotrebljiv za borbenu upotrebu jer su nosači zastarjeli i proizvođač više ne isporučuje rezervne dijelove“.

Prema zapisniku, zaključak vojnog atašea je prilično razočaravajući: „Gotovo nijedno njemačko teško vojno naoružanje nije bez nekih ograničenja spremno za rat“. Komplikovana oprema ostaje neiskorišćena, jer „moderna i kompleksna oprema ima nizak operativni potencijal ako jedinica ne može da je popravi na licu mjesta“.

Posljedice za nabavku oružja?

Šta znači ovako jasan zaključak za njemačke vojne planove? Da li iskustva iz rata u Ukrajini utiču dovoljno brzo na planiranje novih nabavki i razvoj oružja za Bundesver?

Portparol Ministarstva odbrane nije želio da komentariše interni dokument. Rekao je samo da je stalna komunikacija s ukrajinskom stranom u toku, kako o isporučenim sistemima, tako i o održavanju, rezervnim dijelovima i municiji.

Poslanica Zelenih Sara Nani izjavila je: „Potrebno je da se sa Ukrajinom vodi partnerski dijalog o ovim manjkavostima i da se one uzmu u obzir kod buduće nabavke oružja“.

Iz izvora u Bundesveru navodi se da je situacija u Ukrajini specifična: zbog raznovrsnosti zapadne opreme, ukrajinske trupe moraju mnogo da improvizuju. Nedostaje im iskustva sa tim sistemima, a obuka je često kratka. Takođe, oružje se koristi na drugačiji način nego što bi to Bundesver radio u ratu.

Ali je očigledno: u Ukrajini se sada dešava praktičan test za oružane sisteme koji su ranije korišćeni samo u vježbama i koji su dizajnirani za starije scenarije, bez uzimanja u obzir, recimo, masovne upotrebe dronova.

Pavlo Palisa, zamjenik šefa kabineta predsjednika Ukrajine, izjavio je za ARD: „Ovo je prilika za partnerske zemlje, uključujući Njemačku, da testiraju realne borbene kapacitete svoje opreme i da je prilagode modernom bojnom polju“.

To znači proizvoditi takve sisteme naoružavanja i opreme koji će biti relevantni kako na sadašnjem bojištu, tako i u bliskoj budućnosti, kaže Palisa.

Pojačani uslovi

U Ukrajini je stanje loše, jer se isporuka oružja, održavanje i popravka organizuju na različite načine od strane zemalja koje pružaju podršku. Na primjer, popravka oštećene ili neispravne teške vojne opreme i dalje predstavlja ogroman izazov.

Tenkovi, na primjer, ne mogu da se popravljaju u blizini fronta, prije svega zbog prijetnje od dronova. Postrojenja za popravku, tzv. „Repair Hub-ovi“, koje sada u Ukrajini vode i zapadne firme iz odbrambene industrije, poput njemačkog Rajnmetala, nalaze se na zapadu zemlje – daleko od linije fronta – ili u susjednim državama poput Poljske.

U krugovima Bundesvera smatra se da bi se i Njemačka, u slučaju rata, mogla suočiti sa sličnim problemima kao Ukrajina: doduše, osnovni uslovi za održavanje su znatno bolji i barem teorijski planovi pretpostavljaju kraće vrijeme za popravke, dovoljan broj rezervnih dijelova i nesmetanu logistiku. Ipak, realnost bi mogla vrlo brzo da izgleda drugačije, upozoravaju insajderi iz Bundesvera – naročito u slučaju da ruski napad na Baltik izazove aktiviranje klauzule o kolektivnoj odbrani i da jedinice Bundesvera tamo moraju da krenu u rat.

Ni Rajnmetal, ni druge firme iz oblasti vojne industrije nisu željele da se izjasne na upit WDR-a, NDR-a i SZ-a o teškoćama u upotrebi tih sistema naoružanja.

Problemi sa birokratijom

Iako se ukrajinsko osoblje takođe obučava za popravke, često prođu mjeseci dok se neki sistemi naoružanja, poput haubica, ne osposobe za upotrebu. Bundesverovi predstavnici izvještavaju da često nedostaju rezervni dijelovi, a dodatno sve otežava njemačka birokratija sa složenim i ponekad veoma dugim postupcima za izdavanje izvoznih dozvola za vojnu opremu.

Za samohodne oklopne haubice 2000 se već duže vrijeme zna da je njihov sistem sklon kvarovima: u Ukrajini navode da brzo dolazi do softverskih problema ili da se cijev pregrijava i mora da se zamijeni. Ipak, haubica se generalno smatra moćnim i preciznim oružjem.

Iz internog zapisnika predavanja zamjenika njemačkog vojnog atašea u Kijevu vidi se da se u Ukrajini, paradoksalno, najviše cijene stariji njemački sistemi naoružanja – upravo oni koje je Bundesver već povukao iz upotrebe. Protivavionski tenk „Gepard“, koji se koristi pretežno protiv ruskih dronova i krstarećih raketa, navodno važi za „najpopularniji, najefikasniji i najpouzdaniji sistem naoružanja“, stoji u dokumentu. Za oklopno borbeno vozilo „Marder“, ataše je rekao: „Veoma popularno borbeno vozilo bez ograničenja“.

Potrebni su i kvantitet i visokotehnološka oprema

Ipak, iz ovoga se ne može izvući generalan zaključak da bi ubuduće trebalo odustati od modernih, visoko tehnoloških sistema, smatra bivši general Hans-Lotar Domreze. Stariji sistemi jesu često pouzdaniji u realnim borbenim uslovima, ali se i dalje mora raditi na modernizaciji za buduće ratne scenarije. „Potrebni su nam i kvantitet i visokotehnološka oprema", kaže Domreze. Rat u Ukrajini jasno pokazuje koliko će ubuduće biti važna upotreba i odbrana od dronova, kao i izviđanje u elektromagnetnom spektru – dakle, u domenu radio-signala i komunikacije.

Jedan od ključnih zaključaka iz Ukrajine, upozorava i poslanica Zelenih Sara Nani, jeste da zbog visoke stope otkazivanja opreme mora jednostavno da postoji više dostupnih sistema naoružanja: „Ali jasno je i to da više ne možemo razmišljati u kategorijama malih količina, već moramo pretpostaviti da će vozila nakon oštećenja duže vrijeme stajati i morati da budu servisirana.“

U petak se u Briselu ponovo sastaje Ukrajinska kontakt grupa za odbranu (UDCG) u okviru NATO-a – grupa zemalja podrške koje Ukrajini obezbjeđuju oružje, opremu i pomoć u obuci. Tada će se ponovo razmatrati koja oružja se mogu isporučiti. Kontakt grupa se do sada najčešće sastajala na poziv SAD u američkoj vojnoj bazi Ramštajn u njemačkoj pokrajini Rajna Palatinat. Posljednji sastanak je u februaru organizovala Velika Britanija.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu