Krijumčarenje divljih životinja

U Keniji su četvorica mladića proglašena krivima za pokušaj krijumčarenja mrava. Dvojica Belgijanaca, Vijetnamac i Kenijac dobili su kazne od oko 6150 eura. Iako su muškarci priznali da posjeduju insekte, negirali su bilo kakvu namjeru da ih prokrijumčare.

Slučaj je otkriven u aprilu na aerodromu Jomo Kenyatta u Nairobiju, kada su sigurnosne snage otkrile ukupno više 5000 mrava u prtljagu ovih muškaraca, zapakiranih u 2244 male tube, koje su nosila dvojica 18-godišnjih Belgijanaca. Druga dvojica osuđenika su svoje mrave pohranjivala u špricama napunjenim vatom.

Rijetke vrste mrava iz istočne Afrike

Policija je procijenila vrijednost mrava koje su Belgijanci prevozili na više od 6800 eura, što je prije konzervativna procjena. Među njima su bile i  rijetke vrste mrava kao Divovski afrički mrav žetelac (Messor cephalotes). Procjenjuje se da jedna matica ove vrste vrijedi najmanje 87 eura. Ali entuzijasti plaćaju puno više za to. Profit dvojice krijumčara lako je mogao doseći stotine hiljada.

Ta dva slučaja nisu povezana, ali bivaju zajednički tretirana. Prema optužnici, jedan od Belgijanaca je "obožavatelj mrava" koji je kod kuće držao cijele kolonije mrava i bio je član Facebook grupe "Mravi i čuvanje mrava". Tokom policijskog ispitivanja izjavio je da nije znao da je prevoz mrava ilegalan. 

Biopiratstvo u malim razmjerima

Kenijska služba za divlje životinje (KWS) govorila je o presedanu. Krijumčarenje krši Nagojski protokol. Posjedovanje divljih životinja bez dozvole je kazneno djelo u Keniji - i dio je rastućeg globalnog problema: biopiratstva.

Biopiratstvo se odnosi na komercijalnu upotrebu ili izvoz biološkog materijala - poput biljaka, životinja i mikroorganizama - bez odgovarajuće naknade ili podjele koristi za zemlju podrijekla. Time se lišavaju lokalne zajednice i istraživačke institucije potencijalnih ekoloških i ekonomskih prednosti.

Krijumčarenje divljih životinja se mijenja

Prema lokalnim vlastima za divlje životinje, slučaj u Keniji također pokazuje da bi se ilegalna trgovina u budućnosti mogla preusmjeriti s lako prepoznatljivih sisavaca na manje vrste.

Prema "Izvješću o svjetskom kriminalu nad divljim životinjama za 2024." Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC), najpopularniji proizvodi su bjelokost, rog nosoroga, pangolin (ljuske) ili, posebno u Europi, papige ili gmazovi kao "kućni ljubimci". Delikti povezani s divljim životinjama smatraju se četvrtim najvećim organiziranim kriminalom na svijetu.

Kukci i dalje čine manji dio. No, prema KWS-u, razlog zašto je divovski afrički mrav žetelac toliko tražen je zbog njegovog jedinstvenog ponašanja i složenih sposobnosti formiranja kolonija. Kolekcionari ih čuvaju za promatranje u takozvanim formikarijama. Divovski afrički mrav žetelac najveći je od svoje vrste i može narasti do 20 mm u duljinu, a matica doseže do 25 mm.

"Krijumčari podcjenjuju ekološku vrijednost"

U obrazloženju presude, sutkinja Njeri Thuku naglasila je da čak i male životinjske vrste moraju biti zaštićene: „Naše divlje životinje, od mrava do slonova, održavaju naše ekosustave i našu nacionalnu baštinu“, rekla je Thuku. KWS se također slaže s tim. „Krijumčari često podcjenjuju ekološku vrijednost manjih vrsta, ali njihova uloga u našem ekosustavu je nezamjenjiva“, navodi se u izjavi. 

To je tačno. Mravi su važni akteri u ekosustavima: poboljšavaju tlo, reguliraju štetočine, šire sjeme i žive u ekološki vrijednim simbiozama. Ako se unesu u nova staništa, to može imati kobne posljedice.

Crveni vatreni mrav je odličan primjer za to. Porijeklom iz Južne Amerike, sada se širi Europom, istiskujući druge vrste i uzrokujući ogromnu štetu poljoprivredi i prirodi. Ali postoje i drugi predstavnici, poput japanske bube, pacifičke kamenice, bizamskog štakora i mnogih drugih.

Opasnost za ljude i životinje

Međutim, ilegalna trgovina divljim životinjama ne samo da povećava pritisak na ugrožene vrste i ekosustave, već predstavlja i ozbiljne zdravstvene rizike za ljude.

Prijevoz i držanje živih životinja - često u nehigijenskim uvjetima - može dovesti do prijenosa takozvanih zoonoza, bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude. Primjeri uključuju Salmonelu, SARS, Mpox, ptičju gripu, Ebolu ili vjerojatno COVID-19.

Oko tri četvrtine svih novih zaraznih bolesti su zoonoze. Istraživači trenutno pretpostavljaju da postoji 540 000 do 850 000 prethodno neotkrivenih virusa samo u sisavcima i pticama koji mogu zaraziti ljude.

Savez za očuvanje prirode (NABU) trgovinu divljim životinjama naziva "receptom za izazivanje pandemija". Gotovo polovica svih novih zoonoza, koje su se prenijele sa životinja na ljude od 1940. godine, može se povezati s promjenama u korištenju zemljišta, poljoprivredi ili lovu na divlje životinje. A to uključuje i trgovinu divljim životinjama ili njihovim proizvodima, čak i onim najmanjim.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu