Kosovo: Parlamentarna telenovela u Hičkokovom stilu

Balkanska država, koja se još uvijek bori da je priznaju Srbija, ali i neke zemlje Evropske unije, bez vlade je više od tri mjeseca nakon izbora i to bi moglo da je košta hitno potrebnih sredstava za razvoj, izvještava reporter njemačke agencije iz Prištine.

Početkom februara, vladajuća stranka „Samoopredjeljenje" pobijedila je na parlamentarnim izborima na Kosovu sa 42 odsto glasova – i tako izgubila apsolutnu većinu. Otada je, kako ocjenjuje KNA, proces postao farsa: parlament u glavnom gradu Prištini sastaje se svakih 48 sati na konstitutivnoj sjednici. Cilj je izbor predsjednika parlamenta – što je preduslov za formiranje vlade.

Dva razloga za zabrinutost

Opozicija, međutim, bojkotuje kandidatkinju vladajuće stranke, 38-godišnju bivšu ministarku pravde Aljbuljenu Hadžiju – na veliko negodovanje aktuelnog premijera Aljbina Kurtija. On i opozicija međusobno se optužuju za zastoj.

„Samoopredjeljenje želi da po svaku cijenu drži Kosovo u institucionalnoj krizi", ljutito kaže Memlji Krasnići iz drugoplasirane Demokratske stranke.

Prije dvije nedjelje, intervenisala je i predsjednica Kosovo Vjosa Osmani, ali čak ni krizni sastanak na kojem je okupila vladine i opozicione političare nije doneo očekivani proboj.

Posmatrači su uznemireni iz dva razloga, prenosi njemačka agencija i ocjenjuje da bi, kao prvo, politička kriza mogla da dovede do toga da zvanični Beograd osjeti da su mu stavovi opravdani. KNA u izvještaju podsjeća da Vlada Srbije, uprkos proglašenju nezavisnosti 2008. godine, i dalje smatra da je Kosovo srpska teritorija.

Drugo, Kosovo je jedna od najsiromašnijih država u Evropi. Bez održive vlade, zemlja bi mogla da propusti važna sredstva iz plana rasta EU za Zapadni Balkan. Prema izvještajima medija, u pitanju je više od 880 miliona evra kredita i finansiranja.

„Deo evropske porodice"

„Kosovo je dio evropske porodice, ali nema prečica do članstva u EU", upozorila je tokom nedavne posjete Prištini šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas. Ona je pozvala kosovske političare da preduzmu akciju, kako u pogledu dijaloga sa Srbijom, tako i u vezi s pomoći EU.

Kosovu su potrebne „funkcionalne institucije", rekla je Kalas. „Stoga pozivam sve uključene strane da prekinu politički zastoj i brzo formiraju novu vladu kako bi Kosovo moglo da ima koristi od naše pomoći."

Negodovanje se širi i u društvu. Agencija KNA prenosi pisanje portala Balkan insajt, koji navodi da je više od 50 kosovskih nevladinih organizacija napisalo u petak otvoreno pismo poslanicima parlamenta. U njemu su pozvali lidere stranaka da preuzmu odgovornost. „Neaktivnost nije opcija", poručili su.

Posebnu zabrinutost potpisnici su izrazili zbog nedostatka nadzora, što je rezultat parlamentarne blokade: „Aktuelna vlada, čiji je mandat istekao, nastavlja da radi bez parlamentarnog nadzora i kontrole. To je neprihvatljiva situacija za jednu demokratsku zemlju".

„Kritična erozija krhkog demokratskog poretka"

Kosovo je dom najmlađeg stanovništva u Evropi. Više od polovine njih mlađe je od 30 godina, a trećina ima manje od 18 godina. Prema riječima poznavalaca prilika, nedostatak mogućnosti za posao i zastarjeli obrazovni sistem otežavaju pristup tržištu rada. Posmatrači optužuju vladu i opozicione političare da svojom blokadom drže naciju kao taoca.

„Dok se parlamentarna telenovela nastavlja u svom uobičajenom 'Hičkokovom stilu', vjerujem da građani Republike Kosovo imaju puno pravo da izraze svoje nezadovoljstvo", kaže sociolog iz Prištine Fadil Maljoku. On ocjenjuje da politički zastoj izaziva „kritičnu eroziju krhkog demokratskog poretka Kosova". Što se to duže nastavlja, veća je šteta – kako za povjerenje javnost, tako i za legitimitet kosovske države, zaključuje Maljoku.