Kosovo: Neizvjesnost unatoč izbornoj pobjedi Albina Kurtija

Oko ponoći atmosfera u sjedištu vladajuće lijeve stranke Vetevendosje (Samoodređenje, VV) bila je euforična. U stranačkoj zgradi u središtu glavnog grada Prištinesvi su slavili, a okupljeni su neprestano uzvikivali s ponosom: "Albin! Baba!" Kurtija nazivaju 'Baba' –tac –remda ima samo 49 godina i često još uvijek djeluje mladenački i impulzivno, a ne kao patrijarh. 

Unutar stranačkog sjedišta dominirala je crvena boja zastava. Članovi i pristaše Vetevendosja mahali su stranačkom zastavom –rvenom zastavom s bijelim slovom "V" –ao i albanskom zastavom, također crvenom, s crnim dvoglavim orlom kao simbolom. 

Kurtijeva dominacija na izborima 

Albin Kurti, nekadašnji studentski vođa i politički zatvorenik pod režimom srpskog diktatora Slobodana Miloševića, sa svojom je strankom Vetevendosje prvi put došao na vlast prije četiri godine. Tada je apsolutnom većinom donio prekretnicu u kosovskoj politici. I ovoga puta Vetevendosje je pobijedila s velikom razlikom, iako nije uspjela osvojiti apsolutnu većinu. Prema dosadašnjem prebrojavanju oko 90 posto glasova, Kurtijeva stranka osvojila je približno 41 posto. 

Najveća oporbena stranka Kosova, Demokratska stranka Kosova (PDK), koja predstavlja političko krilo bivše Oslobodilačke vojske Kosova (UCK), osvojila je 22,4 posto. Demokratska liga Kosova (LDK), koju je osnovao Ibrahim Rugova, vođa nenasilnog otpora protiv Srbije i kasniji prvi predsjednik Kosova, dobila je oko 17,6 posto. Savez za budućnost Kosova (AAK) bivšeg zapovjednika UCK-a i bivšeg premijera Ramusha Haradinaja osvojio je 7,6 posto. 

Među srpskom manjinom, koja ima zajamčenih deset zastupničkih mjesta u kosovskom parlamentu, sva su mjesta osvojili predstavnici Srpske liste, bliske predsjednikuSrbije Aleksandru Vučiću. 

Izlaznost je bila vrlo niska, oko 40 posto. Djelomično je to posljedica opće političke apatije u zemlji, a djelomično činjenice da mnogi građaniKosova, iako su još uvijek službeno registrirani u zemlji, rade u zapadnoj Europi i imaju druge prioritete osim glasanja. 

Oporba nije uspjela iskoristiti nezadovoljstvo birača

"Privremeni rezultati pokazuju jasnu istinu", izjavio je Kurti u noći s nedjelje na ponedjeljak. "Vetevendosje je pobjednica ovih izbora. Izborni proces bio je slobodan, pošten i demokratski. A ono što se sada već vidi: čak i ako se PDK i LDK udruže, zajedno ne bi osvojile onoliko glasova koliko mi." Kurti je jasan: vidi izborni rezultat kao potvrdu svoje politike, koja je na međunarodnoj razini često doživljavana kao polarizirajuća. 

Za kosovsku politologinju Doniku Emini iz Platforme CiviKos, rezultati izbora predstavljaju "ispravak u odnosu na 2021. godinu". "Vlada je kažnjena zbog političke arogancije, percepcije neinkluzivne vladavine i ograničenih uspjeha u međunarodnoj politici", rekla je za Deutsche Welle. Također, smatra da Kurti pokazuje "nedostatak komunikacije i odgovornosti prema građanima". Ipak, oporba nije uspjela iskoristiti nezadovoljstvo birača. 

Kurtijeva snažna prisutnost kao ključ uspjeha

Relativna većina kosovskih Albanaca očito podržava Kurtijevu politiku dosljednog provođenja suvereniteta Kosova. Posebno u posljednje vrijeme Kurti je tu politiku provodio unatoč brojnim otporima, čak i od strane međunarodne zajednice. Djelomično je ukinuo srpske paralelne strukture na sjeveru Kosova, zatvorio srpske poštanske i bankarske filijale te zabranio korištenje srpske valute, dinara, na teritoriju Kosova. 

Za politologinju Doniku Emini, upravo je ta politika glavni razlog Kurtijevog uspjeha. Naglašava i važnost predizbornog slogana Vetevendosja "Do svakog kutka" ("Cep me cep"), koji simbolizira jačanje državne kontrole na cijelom teritoriju Kosova. No, ključni faktor bila je i Kurtijeva snažna i dominantna prisutnost kao premijera i vođe. 

Sve u svemu, Kosovo se često ističe kao primjer demokratske stabilnosti na zapadnom Balkanu. "Rezultati izbora svjedoče o ukorijenjenosti demokratske kulture i visokoj političkoj svijesti kosovskih birača", naglašava Emini. Kosovo se u izborima u regiji često ističe jer za razliku od većine drugih zemalja Balkana nema masovnih izbornih prijevara. 

Međutim, budućnost zemlje ostaje neizvjesna. Oporbene stranke javno su izjavile da će ili ostati u oporbi ili pokušati zajedno formirati vladu. Hoće li uspjeti osigurati potrebnu većinu, tek treba vidjeti. Ako ne, Kurti će morati formirati manjinsku vladu. 

Novi međunarodni kontekst

Međunarodni kontekst također bi se mogao promijeniti za Kosovo. Dosad su ključne pozicije u europskoj politici prema Kosovu držali dužnosnici iz zemalja koje ne priznaju kosovsku neovisnost –šef europske diplomacije Josep Borrell iz Španjolske i posebni izaslanik EU-a Miroslav Lajčák iz Slovačke. No, sada su imenovani novi dužnosnici: estonska bivša premijerka Kaja Kallas preuzela je mjesto visoke predstavnice EU za vanjske poslove, dok je novi posebni izaslanik Danac Peter Sorensen. 

Još jedna velika nepoznanica je nova američka administracija. SAD su tradicionalno najvažniji saveznik Kosova, no odnosi bi se mogli zakomplicirati pod predsjednikom Donaldom Trumpom. Trumpov novi specijalni izaslanik za krizna žarišta, Richard Grenell, otvoreni je protivnik Kurtija i blizak je autoritarnim liderima u regiji, posebno predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i albanskom premijeru Ediju Rami. 

Kao i njegov šef, Grenell često koristi riječ "dogovor". Tijekom Trumpovog prethodnog mandata, obećavao je "autocestu mira" između Kosova i Srbije. No, tko danas krene tom cestom, ubrzo se nađe na staroj, oronuloj cesti punoj rupa koja se proteže do granice s Kosovom.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu