Konferencija u Briselu: Kako spriječiti kolaps Sirije?

Odmah nakon pada Asadovog režima početkom decembra 2024. EU je postavila zahtjev za „inkluzivnom tranzicijom", u kojoj će se posebno poštovati prava manjina i žena. Ove godine konferencija predstavlja „trenutak velike odgovornosti", izjavila je visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas. Naglasila je da se ne smiju štedjeti napori kako bi se podržala ovakva  tranzicija, ističući da se Sirija suočava s egzistencijalnim izazovima. To je, kako je rekla, na „tragičan način" pokazao nedavni talas nasilja u obalnim područjima.

U protekloj sedmici, u blizini obalnog grada Latakije, došlo je do dosad najžešćih sukoba između vladinih snaga i pristalica svrgnutog vladara Bašara al-Asada. Prema podacima Sirijske opservatorije za ljudska prava iz Londona, u tim sukobima su počinjeni masakri, u kojima je živote izgubilo skoro 1.000 civila. Među stradalima su, navodno, uglavnom bili alaviti - etničko-religijska manjina kojoj je pripadao i bivši vladar Asad.

EU i države članice najoštrije su osudile ovo nasilje. Prema izvještajima, zločine nad alavitima u Siriji počinile su naoružane grupe, koje podržavaju sigurnosne snage prelazne vlade. EU je pozdravila odluku aktuelne vlade da uspostavi istražnu komisiju kako bi odgovorni za masakr bili privedeni pravdi.

Prvi put predstavnici sirijskih prelaznih vlasti na konferenciji

Iako se međunarodna Konferencija o Siriji održava već deveti put, ove godine će na njoj po prvi put prisustvovati predstavnici sirijske prelazne vlade. Planirano je da na konferenciji učestvuje i aktuelni ministar vanjskih poslova Sirije, Asaad al-Schaibani, potvrdili su zvaničnici EU.

Na čelu prelazne vlade nalazi se Ahmed al-Šaraa, poznat kao vođa islamističke milicije Haiat Tahrir al-Šam (HTS). Njegova organizacija je u prošlosti bila povezivana s terorističkom mrežom Al-Kaide, zbog čega je EU posljednjih mjeseci bila oprezna u saradnji s prelaznom vladom, objašnjava Kristina Kausch, politička analitičarka iz German Marshall Fonda. 

Osim visokih predstavnika iz Sirije i Evrope, na konferenciji će učestvovati i predstavnici SAD-a, Ujedinjenih nacija te susjednih zemalja Sirije. Konferencija počinje političkim dijelom posvećenim tranzicijskom procesu, a predviđeno je i obraćanje predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen. Nakon toga, razgovarat će se o konkretnim donatorskim obećanjima.

Osigurati neposrednu humanitarnu pomoć

Na prošlogodišnjoj konferenciji prikupljeno je ukupno 7,5 milijardi eura pomoći za sirijske izbjeglice u samoj zemlji i susjednim državama – od toga pet milijardi eura bespovratnih sredstava i 2,5 milijardi eura u kreditima. Ove godine EU se nada prikupiti još veću sumu. Problemi u zemlji su, nakon skoro 15 godina rata, ogromni.

Procjenjuje se da je od oko 23 miliona stanovnika Sirije njih više od 16 miliona zavisno od humanitarne pomoći. Njihove osnovne potrebe za hranom, privremenim smještajem i medicinskom njegom moraju biti zadovoljene. Međutim, američki predsjednik Donald Trump već je najavio da će ukinuti američku humanitarnu pomoć širom svijeta. SAD su, uz EU, bile jedan od najvažnijih donatora u Siriji. Iz EU poručuju da žele poslati jasnu poruku da je zemlji i dalje potrebna pomoć.

Pronaći finansijska sredstva za obnovu

Analitičarka Kristina Kausch naglašava da konferencija ima za cilj spriječiti potpuni kolaps Sirije, koja se nalazi u izuzetno teškoj situaciji. Razlog tome je što, s jedne strane, novi vladari nemaju iskustva u upravljanju, a s druge strane, što su bivši izvori prihoda nestali.

Međutim, konferencija će se baviti i ekonomskom obnovom zemlje uništene građanskim ratom. Do sada je EU bila suzdržana u pružanju pomoći za obnovu, dijelom i zbog sankcija koje su bile na snazi. No, situacija se sada mijenja, a EU radi na dodatnim finansijskim izdvajanjima kako bi se obnovili osnovni servisi poput elektroenergetskog, vodovodnog i zdravstvenog sistema. Također, kroz dodjelu mikrokredita, EU planira pomoći zemlji da ponovo izgradi tržište rada i postane ekonomski održiva.

Uticaj postojećih sankcija

EU je već u februaru djelomično ublažila sankcije Siriji, posebno u sektorima energije i transporta. Također, omogućene su bankovne transakcije povezane s tim sektorima. Kristina Kausch ocjenjuje ove promjene kao pozitivne, posebno za hitnu humanitarnu pomoć Siriji. Međutim, za srednjoročnu obnovu zemlje, ove sankcije i dalje predstavljaju prepreku.

EU primjenjuje pristup „korak po korak" u saradnji s prelaznom vladom Sirije i zadržava pravo da povuče ustupke ako razvoj događaja ne bude išao u željenom pravcu, ističe Kausch. Ipak, trenutno je glavni cilj EU stabilizacija Sirije – i to ne samo iz humanitarnih, već i iz sopstvenih, strateških razloga.

Politički analitičar Nanar Hawach iz organizacije „International Crisis Group" (ICG) ukazuje na to da još uvijek postoje veoma složene američke sankcije protiv Sirije, koje će također uticati na ishod konferencije. Sankcije otežavaju zemljama donatorima da direktno prebacuju novac u Siriju.

Ipak, Hawach, koji je u ICG-u zadužen za analizu sirijskog konflikta, smatra da je konferencija važan signal da zemlja mora ući u poslijeratnu fazu. Međunarodna zajednica bi trebalo da izvrši pritisak kako bi se obezbijedila sredstava za obnovu – što bi, prema njegovom mišljenju, bio konkretan i ključan rezultat ove konferencije.

Ovaj članak najprije je objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu