Koliko teško Afriku pogađaju rezovi USAID-a?

Za stanovnike udaljenih i nepristupačnih južnoafričkih sela pristup lijekovima često je mukotrpan. HIV-pacijenti, poput 19-godišnje Nozuko Majole, moraju putovati više od sat vremena kako bi dobili za njih životno važne antiretroviralne lijekove (ARV). No to je tek odnedavno tako.
„Lijekove protiv side su nam donedavno dostavljali kući, ali otkako je Trump najavio smanjenje pomoći, više ih ne dobijamo. Brinem se da će ta usluga biti potpuno ukinuta", kaže Nozuko Majola za DW.

Nozuko živi s HIV-om, poput skoro osam miliona ljudi u Južnoafričkoj Republici. Dugo godina Sjedinjene Američke Države su podržavale zdravstveni sektor ove zemlje sa oko 400 miliona dolara godišnje. SAD je bio najveći donator za mnoge zemlje globalnog juga. Ali ta podrška je od marta drastično smanjena – i to ne samo u Južnoj Africi. Ukupno 83 posto sredstava humanitarne pomoći za podsaharsku Afriku u oblastima zdravstva i privrede je ukinuto.

Razlog: predsjednik Donald Trump kritikovao je američku agenciju za razvojnu pomoć USAID kao neefikasnu i optužio ju je da troši novac na programe, koji ne odgovaraju njegovim političkim prioritetima – uključujući planiranje porodice, rodna i pitanja raznolikosti.

Rupa od nekoliko milijardi dolara

Ova smanjenja ostavljaju ogroman finansijski jaz. Podsaharska Afrika je drugi najveći primalac humanitarne popoći USAID-a na svijetu. Tokom 2024. godine u ovu regiju je upućeno oko 12,7 milijardi američkih dolara (11,2 milijarde eura). Afrička zdravstvena agencija CDC Africa upozorava da bi zbog prestanka američkog finansiranja do četiri miliona ljudi moglo umrijeti od bolesti, koje se mogu liječiti ili zaustaviti uz pomoć lijekova.

Pacijenti poput Nozuko Ngaweni, koja već 30 godina uzima lijekove koji zaustavljaju širenje virusa AIDS-a, strahuju za svoje živote. „Kad sam čula da su SAD obustavile pomoć osjećala sam se kao da ću umrijeti. Pitala sam se: Hoću li sljedećeg mjeseca dobiti lijekove? Za ovaj mjesec ih imam, ali šta poslije?"

„Katastrofalne posljedice" u svim zemljama i sektorima

Panafrička nevladina organizacija Amref Health Africa, koja godišnje pruža medicinsku pomoć za gotovo 20 miliona ljudi i obučava zdravstveno osoblje, izgubila je 20 posto svog budžeta. U Etiopiji su ukinuti obrazovni programi za hiljade mladih, a u Tanzaniji se više ne može provoditi 500.000 pregleda zbog sumnje na tuberkulozu.

„Vidimo ogromne praznine u svim zemljama, svi sektori u kojima je potrebna humanitarna pomoć su pogođeni", izjavljuje Lara Dovifat, voditeljica političkog odjela "Ljekara bez granica" u Njemačkoj. U Južnom Sudanu ova organizacija reaguje na izbijanje kolere, ali nedostaje osoblja, jer su klinike, koje je finansirao USAID, morale biti zatvorene. „Posljedice su katastrofalne", rekla je Dovifat za DW.

Još jedan primjer je Somalija. „Broj neuhranjene djece raste jer je veliki broj centara, koji su besplatno dijelili hranu, morao biti zatvoren", kaže Dovifat. A u Sudanu je sistem vodosnabdijevanja, koji je finansiran američkom pomoći, preko noći ugašen.

Širenje malarije, tuberkuloze i HIV-a

Posebno dramatična su smanjenja pomoći u borbi protiv HIV/AIDS-a: u Keniji je finansiranje palo sa 846 miliona dolara na svega 66 miliona dolara za tekuću 2025. godinu. Brojni centri za liječenje HIV-a su zatvoreni, više od milion zaraženih ostalo je bez lijekova.

I Nigerija je snažno zavisna od sredstava USAID-a. Vlada je uspjela kratkoročno obezbijediti oko 3,2 miliona dolara za HIV lijekove, ali bez kontinuirane američke podrške prijeti nazadovanje u borbi protiv HIV/AIDS-a, tuberkuloze i malarije.

Kako bi se borba protiv ove tri zarazne bolesti finansirala, međunarodna zajednica je 2002. osnovala Globalni fond sa sjedištem u Ženevi. Michael Byrne, direktor odjela za tehničku pomoć i partnerstva pri Globalnom fondu, posebno je zabrinut zbog rezanja programa za prevenciju malarije: „Ako ovu bolest ne stavimo pod kontrolu, vrlo je vjerovatno da će se ponovno proširiti i da će broj smrtnih slučajeva značajno porasti", kaže Byrne za DW. Malarija svake godine uzima 600.000 života, uglavnom u Africi, a najviše među djecom mlađom od pet godina.

Nazadak u liječenju HIV/AIDS-a

I Lara Dovifat iz "Ljekara bez granica" strahuje da bi rezovi mogli poništiti postignuti napredak u prevenciji bolesti. „Izgubit ćemo deset do dvadeset godina napretka u liječenju HIV/AIDS-a. Mnogi programi su zatvoreni, uključujući i one za tuberkulozu i suzbijanje epidemija." SAD se također povukao iz Alijanse za vakcine - Gavi, zbog čega se očekuje da u narednih pet godina 75 miliona djece neće dobiti osnovnu imunizaciju. Stručnjaci predviđaju do dva miliona smrtnih slučajeva, koji su mogli biti izbjegnuti da nije došlo do ukidanja sredstava pomoći. Posebno su pogođene zemlje poput Demokratske Republike Kongo, gdje Ljekari bez granica vakcinišu najviše djece na svijetu.

Iako Byrne naglašava koliko je američka podrška bila ključna, on ipak ostaje optimističan. Zemlje u podsaharskoj Africi su brzo prilagodile „nacionalno planiranje i domaće finansiranje". „Uganda i Malavi su, na primjer, izdali saopštenja u kojima navode da će država preuzeti finansiranje tamo gdje nastanu praznine, te su uveli političke mjere za podršku radu lokalnih zdravstvenih radnika."

Dovifat i Byrne sada se nadaju da se drugi važni partneri neće povući, jer oboje primjećuju međunarodni trend, koji ide u tom pravcu. „Već nekoliko godina države preispituju svoje finansiranje globalnog zdravlja. Situacija, u kojoj se trenutno nalazimo, nije rezultat samo postupaka jedne zemlje. Taj trend traje već neko vrijeme", kaže Byrne. On istovremeno upozorava: „Ako ne stavimo zarazne bolesti pod kontrolu, kasnije ćemo platiti mnogo više. Širenje zaraznih bolesti će osjetiti i bogate zemlje." Sada je, naglašava Byrne, vrijeme za ulaganje u zdravstvo. On ohrabruje vlade i privatne donatore da se zajednički suoče s novim izazovima – i bez SAD-a.

Tekst je napisan uz pomoć:  Bryson Bichwa (Pretoria)

Ovaj tekst je izvorno napisan na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu