Koliko su strani borci opasni za Siriju?

On je „izdajnik naših ciljeva, nevjernik i rob koji „puže" pred predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom", piše u najnovijem izdanju sedmičnog biltena ekstremističke grupe poznate kao "Islamska država" (IS), koja nije štedjela riječi opisujući novog privremenog predsjednika Sirije, Ahmeda al-Šaraa (Ahmed Al Sharaa) i njegov sastanak s Trumpom prošle sedmice.

Zapravo, ovakvo neprijateljstvo između Islamske države i pobunjeničke grupe Hajat Tahrir al Šam (Hayat Tahrir al-Sham ili HTS), koju je Al-Šaraa nekad predvodio, nije ništa novo.

Između 2012. i 2013. HTS je bio dio Islamske države, prije nego što se okrenuo savezništvu s Al-Kaidom. Nakon prekida veza sa IS-om 2016. godine, HTS je skoro deceniju ratovao protiv IS-a u dijelovima zemlje, koje je kontrolisao. Dakle, kritike na račun umjerenijeg i pragmatičnijeg političkog kursa, koji vodi al-Šaraa, nisu iznenađujuće.

Postoji još jedan aspekt, pomenut u IS-ovom biltenu Al-Naba, u kojem IS poziva strane borce u Siriji da dezertiraju iz sadašnje vlade pod vodstvom Al-Šaare. Stranim borcima, koji su nezadovoljni njegovom diplomatijom sa SAD-om, grupa poručuje da se pridruže IS-u.

Tekst iz Al-Nabe i sastanak privremenog sirijskog predsjednika s Trumpom ponovo su usmjerili pažnju na jedan od najtežih problema, s kojima se suočava privremena vlada Sirije: Šta učiniti sa prisustvom stranih boraca u zemlji?

Tokom prošlosedmičnog sastanka, američki predsjednik je pritisnuo Al-Šaaru da „naloži svim stranim teroristima da napuste Siriju", navodeći to kao jedan od uslova za ukidanje sankcija. Francuski i njemački izaslanici dali su slične izjave, s obzirom da se svi pribojavaju da bi Sirija mogla postati utočište za grupe s ekstremističkom ideologijom, koje bi potom mogle djelovati na međunarodnoj sceni.

Ko su strani borci u Siriji?

Teško je tačno reći koliko stranaca je ratovalo u HTS-u. Procjene variraju između 1.500 i 6.000, a mnogi stručnjaci vjeruju da je stvarna brojka negdje u sredini.

Najveću grupu čine Ujguri, koje mnogi Sirijci nazivaju „Turkistancima", a dolaze iz Centralne i Istočne Azije, uključujući Kinu. Ostali borci potiču iz Rusije i drugih bivših sovjetskih država, zatim sa Balkana, iz Turske i raznih arapskih zemalja.

Većina ih je došla u Siriju tokom građanskog rata, kao odgovor na poziv Islamske države, koja je tada pokušavala uspostaviti kalifat. Nakon što je HTS prekinuo veze i s IS-om i s Al-Kaidom, neki su stranci napustili HTS, dok su drugi ostali.

Krajem prošle godine, tokom HTS-ove vojne operacije kojom je svrgnut sirijski diktator Bašar al-Asad, nekoliko grupa stranih boraca – uključujući Ujgure i Čečene – očigledno je odigralo ključnu ulogu u uspjehu te akcije.

Al-Šaraa je rekao da bi trebali biti nagrađeni za svoju pomoć, te je u januaru nekoliko stranih boraca imenovano na visoke pozicije u novim sirijskim oružanim snagama – odluka koja je izazvala kontroverze.

Koliko su strani borci važni za sigurnost Sirije?

Teško je reći koliko su strani borci danas važni za sigurnosne snage Sirije, rekao je za DW Aaron Zelin, stručnjak za HTS i viši saradnik u Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku. „Jer, u njima očigledno ima mnogo više Sirijaca nego stranaca."

Ali neki su važniji od drugih, dodao je. Na primjer, borci iz ujgurskog kontingenta sada djeluju kao neka vrsta lične zaštite za Al-Šaaru. „Oni ga u suštini štite, jer im on vjeruje; smatraju jedni druge braćom po oružju jer su se skupa borili protiv Asada", rekao je Zelin.

Jedan sirijski izbjeglica, koji sada živi u Njemačkoj, rekao je za DW da je upoznao brojne strane borce dok se borio protiv Asadovih snaga u Alepu. „Neki su bili dobri, neki ne baš“, kaže on, želeći da ostane anoniman. „Bili su vrlo fokusirani na borbu i mnogi su imali salafistički način razmišljanja," rekao je, misleći na sunitski konzervativni i fundamentalistički pokret u islamu. „Htjeli su ići tamo, gdje se vode bitke."

Ali, dodao je ovaj bivši borac, „oni koji su ostali, imaju porodice u Siriji. Dakle, lično bih im dao šansu – naročito zato što, ako ih protjeramo, protjerat ćemo i njihove žene i djecu. Uostalom, nemojte zaboraviti da i među Sirijcima ima dosta onih koji dijele barem dio tog [vjerskog] načina razmišljanja."

Koliko su opasni strani borci?

Strani borci s rigidnijim religijskim pogledima optuženi su za učešće u nedavnom nasilju nad sirijskim manjinama. Također su okrivljeni za nadgledanje ženskog odijevanja i društvenih običaja u većim sirijskim gradovima.

Donedavno je HTS sebe predstavljao kao „branitelja sunitskog islama", objasnio je istraživač i analitičar Orwa Ajjoub u tekstu za Italijanski institut za međunarodne političke studije u martu. Ali, nakon pada Asadovog režima, grupa je zauzela liberalniji kurs, dodao je on u svojoj analizi.

„Ova nagla promjena narativa predstavlja značajno prilagođavanje za obične borce," objasnio je Ajjoub. „Takva tranzicija može biti jako izazovna za sve one, navikle na uži, sektaški pogled na svijet. Mnogi borci HTS-a, koji nikada nisu napustili konzervativno okruženje Idliba, sada su konfrontirani s manje konzervativnim zajednicama u Damasku."

Pridruživanje „Islamskoj državi"

„Ako HTS nastavi sa relativno umjerenim političkim kursom – kao što je tolerisanje žena bez hidžaba, prodaje alkohola i učešća u političkom procesu po ugledu na Zapad, elementi unutar HTS-a, posebno strani džihadisti, mogli bi se odvojiti, preći u IS ili sarađivati s IS-om ili Al-Kaidom," upozorio je Mohammed Salih, viši saradnik pri američkom think tanku Foreign Policy Research Institute još u januaru. Ali, stručnjak za HTS Aaron Zelin kaže da je skeptičan kada je riječ o ocjeni stranih boraca u Siriji kao „ozbiljnoj prijetnji u velikim razmjerama".

Svi oni, koji su smatrali da HTS više nije dovoljno radikalan, najvjerovatnije su već otišli, istakao je Zelin , a mnogi od onih manje radikalnih, koji su ostali, izuzetno su disciplinirani. Već godinama Al-Šaraa pokušava marginalizirati, uhapsiti ili protjerati strane borce, koji se opiru novom kursu grupe.

Naravno, pojedini strani borci i dalje bi mogli počiniti zločine ili izazvati probleme. „Ali veća prijetnja dolazi od stranih boraca, koji su već unutar 'Islamske države', onih koji nastavljaju s niskointenzivnim ustankom u istočnoj Siriji, kao i onih koji su pritvoreni na sjeveroistoku Sirije od strane SDF-a", pojašnjava Mohammed Salih, aludirajući na pritvorske jedinice odnosno kampove, koje su podigli sirijski Kurdi.

Šta dalje sa stranim borcima?

Nakon Al-Šaarinog sastanka s Trumpom, pojavile su se glasine da su sirijske sigurnosne snage izvele racije u bazama stranih boraca u Idlibu. Lokalni posmatrači, međutim, kažu da nije jasno da li su to bile samo glasine, politički teatar ili se to zaista dogodilo.

Veći obračun se čini malo vjerovatnim. Članovi nove sirijske vlade tvrde da strani borci ne predstavljaju prijetnju drugim zemljama, da ih nema dovoljno kako bi značajno uticali na novu sirijsku vojsku i da su, u svakom slučaju, lojalni novoj administraciji Al-Šaare.

Stručnjaci tvrde da bi integracija u nove sirijske sigurnosne snage zapravo mogla biti najbolji način postupanja sa stranim borcima.

Ipak, kako zaključuje Aaron Zelin sa Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku, „od svih zahtjeva koje su SAD postavile, ovo je vjerovatno najteži za Siriju. Ne mislim da nova sirijska vlada zaista želi da se odreknu stranih boraca, osim ako oni ne učine nešto protivzakonito."

Ovaj tekst je najprije objavljen na engleskom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu