Kojim medijima Nijemci mogu vjerovati?

83 posto Nijemaca ocjenjuje kvalitetu informativnih sadržaja u njemačkim medijima kao dobru ili vrlo dobru. To pokazuje reprezentativno ispitivanje koje je za potrebe WDR-a provela agencija Infratest dimap. Ovo je bilo sedmo sveobuhvatno ispitivanje u toj seriji od studenoga 2015. godine. 61 posto Nijemaca smatra informacije koje prenose javni mediji vjerodostojnima – što je porast od pet postotnih bodova u odnosu na posljednje ispitivanje provedeno u listopadu i studenom 2023.

Javni servisi i dnevne novine čak šire svoju publiku. Javne postaje smatra neizostavnim za pouzdanu informaciju 67 posto ispitanika (porast od tri postotna boda) – i u tome nema velikih razlika među biračima etabliranih stranaka. Jedino među pristašama Alternative za Njemačku (AfD) prevladava suprotan stav: samo svaki peti smatra javne servise neizostavnima, dok 68 posto kaže da su nepotrebni.

Iskustvo socijalističkih medija?

Ukupno povjerenje u institucije i medije u Njemačkoj posljednjih je godina bilo promjenjivo, ali sad ponovno raste. Više od polovice Nijemaca ima povjerenja u javni servis kao instituciju (55 posto, porast od dva postotna boda).

No, gledajući odvojeno zapad i istok Njemačke, slika je raznolikija: u zapadnoj Njemačkoj 58 posto ispitanika izjavljuje da ima veliko ili vrlo veliko povjerenje u javni servis. U istočnoj Njemačkoj pak prevladava skepsa, vjerojatno potekla još iz doba medija u socijalizmu – samo 41 posto kaže da vjeruje javnim servisima, dok 54 posto navodi da im ne vjeruje.

U prethodnom ispitivanju zabilježen je značajan pad povjerenja u medije, ali i u institucije države i društva. No povjerenje se vraća: Savezni ustavni sud (70 posto) i privatne radijske i TV postaje (26 posto) zabilježili su rast povjerenja od četiri postotna boda. Bundestag (37 posto), savezna vlada (29 posto) i političke stranke (20 posto) također bilježe porast od po dva postotna boda, ali i dalje ostaju pri dnu ljestvice. I u ovom segmentu povjerenje u istočnim pokrajinama uglavnom je niže nego na zapadu.

Prvo mjesto za informiranje o politici

„Povjerenje u medije u Saveznoj Republici Njemačkoj je izuzetno – osobito u međunarodnoj usporedbi. Javni servis je ključni stup povjerenja. Imamo veliko društveno bogatstvo na kojem nam mnoge zemlje zavide“, analizira direktor programa WDR-a Jörg Schönenborn. „No, istovremeno moramo vrlo ozbiljno shvatiti činjenicu da nas i naš rad posljednjih godina sve više promatraju kritično ljudi koji biraju radikalne i ekstremne stranke.“

Tako tek svaki deseti pristaša AfD-a ima povjerenja u javne servise, a među pristašama Saveza Sahre Wagenknecht (BSW) svaki šesti. Za usporedbu: među pristašama Zelenih to je 92 posto, CDU/CSU 78 posto, SPD-a 76 posto, a stranke Ljevice (Die Linke) 68 posto.

Posebno pozitivno ocijenjena i iznimno tražena bila je uloga javnih servisa u izvještavanju o aktualnim krizama i oko parlamentarnih izbora. U oba slučaja dvije trećine ispitanika smatra da je rad bio dobar ili vrlo dobar. Ipak, pristaše AfD-a i BSW-a i tu su većinski kritični prema javnim servisima, iako u manjoj mjeri nego u drugim pitanjima.

Čita se, ali se zna da su to bedastoće

Osobito je zanimljivo da se društvene mreže koriste kao izvor informacija, ti to ne samo kad je riječ o krizama i izborima, ali im se gotovo uopće ne vjeruje. Doduše ovim ispitivanjem je obuhvaćeno oko 1.300 osoba s pravom glasa, dakle punoljetne osobe, i među njima kod pitanja vjerodostojnosti i uravnoteženosti platforma TikTok redovito završava na posljednjem mjestu. I druge društvene mreže većinom se smatraju malo ili nimalo vjerodostojnima.

Ipak, mlađi ispitanici – dakle od 18 do 34 godine - navode da su društvene mreže njihov glavni izvor informacija o političkim temama. Ali i oni uglavnom vjeruju prije svega u javne servise i dnevne novine.

Ukupno gledavši, Jörg Schönenborn s WDR-a misli da i dalje ima mnogo posla: „Moramo se ozbiljno pozabaviti onom trećinom društva koja nas doduše često koristi, ali nas ne smatra vjerodostojnima ni uravnoteženima. Jer politička polarizacija ne smije dovesti do podjele javnosti, to bi ugrozilo naš demokratski konsenzus.“

Nikad kraja trudu da se bude bolji

Iako je manje ispitanika nego u posljednjem ispitivanju 2023. godine (40 posto, pad od dva postotna boda) izjavilo da vlada diktira medijima o čemu trebaju izvještavati, među onima koji to vjeruju više od polovice sad smatra kako je upravo javni servis najviše pod utjecajem politike (56 posto, porast od 14 postotnih bodova).

Ta sumnja nije posve bez osnova: u nadzornim odborima javnih servisa su i predstavnici političkih stranaka, makar to ne bi trebalo imati utjecaja na rad tih medija. Drugi je problem politička naklonost manje iskusnih novinara što se onda ipak može primijetiti i u odabiru teme i u njihovom izvještavanju. No povjerenje se dobiva i zadržava samo objektivnošću tako da i javni servisi nikad ne smiju prestati više činiti u promicanju kvalitetnog novinarstva.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu