Koalicijski sporazum: vanjskopolitički izazovi

Teška međunarodna situacija i carinska politika američke administracije predsjednika Donalda Trumpa stavile su pod dodatni pritisak buduće koalicijske partnere. Riječ je o "situaciji rastućih globalnih političkih napetosti", rekao je izgledni budući kancelar Friedrich Merz iz CDU-a predstavljajući koalicijski sporazum. A čelnik SPD-a Lars Klingbeil potvrdio je: "Ovo je prekretnica. Živimo u doista povijesnim vremenima." Ali Merz se suprotstavio prijetnjama i nesigurnostima porukom koalicijskih partnera: "Pomoći ćemo oblikovati promjenu u svijetu za Njemačku."

Evo pregleda najvažnijih vanjskopolitičkih izazova:

Trgovinska politika

Visoke uvozne carine američkog predsjednika Donalda Trumpa i protumjere pogođenih zemalja bacile su burze diljem svijeta u vrtoglavicu i izazvale strahove od globalnog trgovinskog rata. Kao izvozna nacija, Njemačka je posebno teško pogođena carinama, pogotovo jer je njemačko gospodarstvo u recesiji više od dvije godine.

EU je odgovorna za transatlantsku trgovinu, Njemačka tu ne može djelovati sama. Svjesna ranjivosti Njemačke, buduća savezna vlada predana je deeskalaciji. U koalicijskom sporazumu stoji: "Srednjoročno, težimo sporazumu o slobodnoj trgovini sa SAD-om; kratkoročno, želimo izbjeći trgovinski sukob i predani smo smanjenju uvoznih carina s obje strane Atlantika." S obzirom na Trumpove nedavne vrtoglave odluke, ovo bi mogao biti optimističan pristup.  

Transatlantski odnos

Friedrich Merz zapravo je potpuni zagovornik transatlantskih odnosa. Deset godina bio je predsjednik Atlantic Bridgea, nestranačke organizacije posvećene poticanju američko-njemačkih odnosa. Ali s početkom drugog mandata Donalda Trumpa na vlasti, Merzovo uvjerenje u blisko njemačko-američko partnerstvo ozbiljno je poljuljano. "Šokiran sam Donaldom Trumpom", rekao je nakon što je američki predsjednik okrivio Ukrajinu za rat. I Merz je bio užasnut nakon što su Trump i potpredsjednik J. D. Vance javno ponizili ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući.

Njemačka je kod Trumpa na lošem glasu još od vremena kancelarke CDU-a Angele Merkel, ne samo zbog otvorene politike Merkel prema izbjeglicama koju je Trump mrzio. Iako se Merz više puta politički distancira od Merkel, osobni susret Merza i Trumpa ne bi bio lak. Za sada on i nije u planu.

Ukrajinski rat

Napori Donalda Trumpa da donese mir u Ukrajinu pretvorili su Europljane u obične promatrače. Trump direktno pregovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također nema direktan utjecaj na razgovore. Postigne li se mirovni sporazum koji bi mogao rezultirati diktiranim mirom za Ukrajinu, Nijemcima i drugim EU-Europljanima vjerojatno bi ostala samo uloga osiguravanja mira.

Buduća koalicija želi i dalje podržavati Ukrajinu. "Mi stojimo na strani hrabrih Ukrajinaca. Oni se mogu osloniti na nas", rekao je Lars Klingbeil iz SPD-a. Međutim, ostaje nejasno što će se tačno dogoditi s vojnom pomoći. Kao vođa opozicije, Merz je zagovarao isporuku njemačkih krstarećih raketa Taurus dugog dometa Ukrajini. Odlazeći kancelar SPD-a Olaf Scholz to je uvijek odbijao jer se plašio da će Njemačka biti uvučena u rat s Rusijom. Koalicijski partneri o tome još nisu odlučili. 

Odbrambena suradnja

Budući da Merz ima sumnje da li se SAD pod Trumpom i dalje osjećaju obaveznim uzajamnoj pomoći u okviru NATO-a, on je već u izbornoj noći rekao da Europljani trebaju "stvarno postići neovisnost od SAD-a" što je prije moguće. U međuvremenu, Merz ne samo da je od Bundestaga dobio svoje famozno financijsko "sve što je potrebno" za nadogradnju Bundeswehra.

On također teži bliskoj odbrambenoj suradnji između Europljana. On želi razgovarati s europskim nuklearnim silama Francuskom i Velikom Britanijom o tome mogu li i kako Njemačka i Europa imati koristi od njihove nuklearne zaštite. Ovo neće biti lako. Obje države vjerojatno neće biti voljne podijeliti svoje nuklearne arsenale tek tako. Čak i unutar EU postoje rezerve prema većoj vojnoj suradnji. I mađarski premijer Viktor Orban održava dobre kontakte s Vladimirom Putinom i odbija potporu Ukrajini.

Europska unija

Merz je optužio sadašnju vladu SPD-a kancelara Olafa Scholza da je dopustila da joj europska suradnja izmakne. Iznad svega, rekao je Merz, narušeni su odnosi s najbližim partnerima Francuskom i Poljskom. On to želi promijeniti.

On neće djelovati samostalno. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pod pritiskom je na unutarpolitičkom planu. Nakon godina pod desničarskom nacionalističkom vladom PiS-a, Poljska ponovno ima proeuropsko vodstvo pod bivšim predsjednikom Vijeća EU Donaldom Tuskom. Međutim, blizak odnos trenutno ne postoji ni s Parizom ni s Varšavom. Prethodni zamah je također nestao u ostatku EU. Desničarski populisti su u usponu gotovo posvuda, a europska integracija više nije samo po sebi razumljiva.

Kina

Kao izlaz iz trgovinskog sukoba s Trumpom, neki političari u Berlinu i Bruxellesu žele se više usredotočiti na poslovanje s Kinom. No, stvari više ne idu tako dobro kao prije, kada su njemački izvoznici u toj zemlji sjajno poslovali. Njemački automobili, dugogodišnji izvozni hitovi u Kini, sada tamo ostaju u prodavnicama.

EU, sa svoje strane, sada zatvara svoje tržište od kineskih električnih automobila. I ovdje bi Njemačka kao izvozno orijentirana zemlja trebala nastojati osigurati da tržišna ograničenja u trgovini s Kinom ne odu predaleko. S druge strane, buduća koalicija želi smanjiti sigurnosne rizike kada je riječ o ekonomskoj snazi Kine. Rečenica u koalicijskom sporazumu "Želimo učinkovito spriječiti strane investicije koje su u suprotnosti s našim nacionalnim interesima u kritičnu infrastrukturu i na strateški važna područja” mogla bi se prvenstveno odnosi na Kinu. 

Sukob na Bliskom istoku

Njemačka vlada je ovdje u posebno teškom položaju: kao posljedica nacističke povijesti s ubojstvima milijuna Židova, sigurnost Izraela je od posebne važnosti za svaku njemačku vladu. S druge strane, njemački političari u više su navrata kritizirali izraelsko oštro slamanje Hamasa u Pojasu Gaze kao neproporcionalno.

Njemačka vlada u dilemi je i zbog naloga za uhićenje koji je Međunarodni kazneni sud izdao protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog sumnje u ratne zločine u Pojasu Gaze. Njemačka podržava kazneni sud i zapravo bi morala uhititi Netanyahua ako bi posjetio Njemačku. Međutim, Friedrich Merz je obećao da se to neće dogoditi pod njegovim vodstvom kao kancelara.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu