Kina odgovara na pritiske SAD

Kina je ove nedelje započela ključne političke i zakonodavne sastanke u trenutku kada eskaliraju trgovinske tenzije nakon uvođenja novih carina od strane administracije predsjednikaDonalda Trampau Sjedinjenim Američkim Državama.

Hiljade delegata iz cijele zemlje stiglo je u Peking na godišnje „Dvije sjednice" – gotovo istovremene sastanke kineskog zakonodavnog tijela, Nacionalnog narodnog kongresa, i njegovog najvišeg političkog savjetodavnog tijela, Kineske narodne političke konsultativne konferencije (CPPCC).

Delegati su poznati po tome što odobravaju odluke koje su već donijete iza zatvorenih vrata od strane rukovodstva vladajuće Komunističke partije Kine (KPK).

Ipak, ovi godišnji događaji su i dalje predstavljaju ključni prozor u pravac politike Pekinga za predstojeću godinu, pri čemu 2025. godina dobija poseban značaj zbog Trampovih pokušaja da preusmjeri globalne tokove trgovine i investicija uvođenjem enormnih carina američkim ekonomskim partnerima.

Govoreći na otvaranju sjednice, kineski premijer Li Ćijang objavio je cilj privrednog rasta od 5 odsto za 2025. godinu, uprkos neizvjesnom okruženju i kontinuiranoj unutrašnjoj ekonomskoj slabosti.

„Multilateralni trgovinski sistem suočava se s poremećajima, a carinske barijere nastavljaju da rastu", rekao je Li dok je podnosio Kongresu godišnji izvještaj o radu.

On je rastuću konkurenciju između SAD i Kine opisao kao promjene „neviđene u posljednjih sto godina“ i naglasio da „sve složenije i ozbiljnije spoljašnje okruženje može imati još veći uticaj na Kinu u oblastima kao što su trgovina, nauka i tehnologija“.

Kakav je odgovor Pekinga na američke carine?

Prije završetka „Dvije sednice" naredne nedelje, Kina će 10. marta uvesti dodatne carine od 10 do 15 odsto na određenu robu iz SAD – kao odgovor na dodatnu carinu od 10 odsto koju je administracija Donalda Trampa nametnula kineskoj robi.

„Ako je rat ono što SAD žele – bilo da je u pitanju carinski rat, trgovinski rat ili bilo koja druga vrsta rata – mi smo spremni da se borimo do kraja", saopštilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova ranije ove sedmice.

Međutim, čini se da je Pekingov odgovor više demonstracija njegove sposobnosti da uzvrati udarac, dok je stvarni uticaj „mnogo manji nego što se očekivalo“, rekao je Čenggang Su, viši istraživač u Centru za kinesku ekonomiju i institucije na Univerzitetu Stenford.

„Stvarne carine koje je Tramp uveo Kinisu daleko niže od onih koje je obećavao tokom kampanje. Osim toga, on istovremeno uvodi carine i američkim saveznicima“, rekao je Su za DW, pozivajući se na raniju izjavu američkog predsjednika o nametanju tarifa od 60 procenata na kinesku robu.

Antonija Hmaidi, viša analitičarka u Merkator Institutu za kineske studije (MERICS), specijalizovana za tehnologiju, smatra da američke carine vjerovatno neće natjerati Peking da promijeni svoju viziju kineske ekonomije.

„Carine bi mogle značajno uticati na rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali je važno imati na umu da rast BDP-a nije ključna karakteristika na koju se [kineski lider] Si Đinping fokusira“, rekla je Hmaidi.

„Peking je veoma usmjeren na dugoročni pravac razvoja", dodala je ona za DW, naglasivši da „vizija kineske ekonomije ne bi trebalo da bude ugrožena zbog, kako to Peking vidi, kratkoročnih problema poput carina".

Kina teži tehnološkoj samostalnosti

Analitičari smatraju da će mjere SAD koje ograničavaju kineski pristup vrhunskoj tehnologiji, posebno poluprovodnicima, imati veći uticaj na Kinu nego same carine.

„Vidimo da se kontinuirano ističe ideja da Kina mora postati bolja u visokoj tehnologiji, uključujući vještačku inteligenciju, zelenu tehnologiju i biotehnologiju“, rekla je Hmaidi, naglasivši da kinesko rukovodstvo i dalje vjeruje da može izaći kao pobjednik u trgovinskom sukobu.

Su je takođe istakao da fokus na visoku tehnologiju „nije ništa novo“ u Kini. „To je dio dugoročnih planova poput 'Made in China 2025', koji su na snazi godinama“, rekao je on.

Program „Made in China 2025“ je decenijski vladin plan čiji je cilj da Kina postane globalni lider u visokoj tehnologiji do 2025. godine. Peking je posljednjih godina rijetko spominjao ovaj projekat, jer su zapadne zemlje počele da mu posvećuju posebnu pažnju.

Međutim, izrazi korišćeni u nedavnim vladinim izveštajima o radu, poput „AI Plus inicijative“ i „Industrijski internet“, jasno odražavaju politike plana tehnološke samostalnosti.

U izvještaju o radu za 2025. godinu, jedan od političkih prioriteta je „oslobađanje kreativnosti digitalne ekonomije“. Premijer Li je rekao da će zemlja „podržavati široku primjenu velikih AI modela i energično razvijati inteligentna vozila sa pogonom na novu energiju, telefone i računare sa vještačkom inteligencijom i inteligentne robote“.

Nedavni uspjeh kineske AI kompanije DeepSeek dodatno je učvrstio uvjerenje Pekinga da je zemlja na pravom putu, rekla je Hmaidi. Takođe, očekuje da će SAD dodatno pooštriti kontrolu izvoza kako bi spriječile Kinu da postane ravnopravan konkurent u oblasti vještačke inteligencije.

Podsticanje domaće potrošnje ostaje izazov

Kina se trenutno, između ostalih problema, suočava sa ekonomskim usporavanjem uzrokovanim slabom domaćom potražnjom, krizom na tržištu nekretnina i visokom nezaposlenošću.

Na „Dvjema sjednicama" biće riječi o većem akcentu na podsticanju potrošnje radi ubrzanja rasta.

„Postavili smo odnos budžetskog deficita prema BDP-u na oko 4 procenta ove godine, što je povećanje od jednog procentnog poena u odnosu na prošlu godinu“, objavio je Li, najavljujući i povećanje budžetskog deficita za 1,6 biliona juana (209,2 milijarde evra, 221 milijarda dolara) u odnosu na prošlu godinu.

Kina se priprema za suočavanje sa daljim spoljnim izazovima kroz umjereno popuštanje fiskalne politike, rekla je Hmaidi. „Mogućnost novih carina u budućnosti jedan je od razloga zbog kojih se sada veći akcenat stavlja na potrošnju", primijetila je ona.

Su, međutim, ističe da još uvek nedostaju „realna rješenja" da se preokretne kinesko ekonomsko usporavanje. „Razgovaraju samo o tome kako stimulisati potražnju, ali ne rješavaju dublji problem – da domaći prihodi čine suviše mali udio u ekonomiji", rekao je. „Ono što je zaista potrebno jeste strukturna promjena koja bi povećala taj udio."

Uredio: Srinivas Mazumdaru

*ovaj tekst je prethodno objavljen na engleskom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu