Prvih 100 dana Merzove vlade

Kada se njemački Bundestag sastao 6. maja kako bi izabrao vođu CDU-a Friedricha Merza za njemačkog kancelara, neki su promatrači govorili o "posljednjoj šansi" za njemačku demokraciju. Godine sukoba, poput onih za vrijeme prethodne vlade koju su činili SPD, Zeleni i FDP, bi definitivno rastrgale društvo, dovele do eskalacije desničarskog populizma a ljutnju prema elitama dovele do nepodnošljivih razina. Na saveznim izborima u februaru 2025., djelomično desničarska ekstremistička Alternativa za Njemačku (AfD) je udvostručila svoj rezultat, na 20,8 posto glasova. Sada su konzervativci oko Friedricha Merza i socijaldemokrati SPD-a željeli surađivati kako bi osigurali smirenost i pouzdanost. Ali početak je bio spektakularno neuspješan: Friedrich Merz nije izabran u prvom krugu glasanja za kancelara. Nedostajalo mu je šest glasova od vlastite stranke, nešto što se nikada prije Merza nije dogodilo kandidatu za kancelara. Međutim, u drugom krugu, izbori za kancelara 6. maja 2025. bili su uspješni.

Prisutan na svjetskoj sceni – ali često nediplomatski

U otprilike 100 dana koji su od tada protekli, Merzse prvenstveno prezentirao kao političar za vanjsku politiku. Ubrzo nakon izbora, s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i britanskim premijerom Keirom Starmerom posjetio je Ukrajinu, uvjeravajući predsjednika Volodimira Zelenskog u svoju solidarnost. Početkom juna posjetio je američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući i, za razliku od mnogih drugih posjetitelja, bio je ljubazno tretiran. Merz je ostavio dobar dojam na summitu EU i summitu NATO-a. 

Više puta se isticao kao angažirani i iskreni posrednik kad je riječ o ratu u Ukrajini – i na dan obilježavanja svog mandata. Iz Njemačka, pored SAD, stiže i najveća podrška Ukrajini. Istina, na prvi sastanak Putina i Trumpa na Aljasci nisu pozvani ni ukrajinski predsjednik Zelenski, niti neka zemlja EU-a, no Merz je krenuo u veliku diplomatsku ofenzivu. Pozvao je na svojevrsni pred-sastanak Europljana, Ukrajine i NATO-a, uz Trumpovo sudjelovanje putem videoveze. Poruka: Europa i Njemačka ne smiju biti zaboravljene!

Njegov nediplomatski izbor riječi povremeno je izazivao pomutnju, na primjer, nakon izraelskog napada na Iran 13. juna: "Ovo je prljavi posao koji Izrael radi za sve nas. I mi smo pogođeni ovim režimom. Ovaj režim mula donio je smrt i uništenje svijetu. Napadima, ubojstvima i ubojstvima iz nehaja. S Hezbollahom, s Hamasom." No, Merz je prethodno neobično otvoreno kritizirao Izrael, rekavši da više ne razumije strategiju vojske u njezinim akcijama u Pojasu Gaze. Merz je tako često govorio o pitanjima vanjske politike da je njegov ministar vanjskih poslova, Johann Wadephul, često padao u drugi plan. 

Nova imigracijska kriza

U domaćoj politici, pitanje migracija bilo je središnje pitanje nove vlade od samog početka: Novi ministar unutarnjih poslova, Alexander Dobrindt (CSU), želio je ograničiti ilegalne migracije vraćanjem izbjeglica na granicama. To je uključivalo vraćanje tražitelja azila, što mnogi kritičari smatraju kršenjem zakona EU. Nakon što je Njemačka ponovno uvela kontrole na njemačko-poljskoj granici, Poljska je kasnije odgovorila vlastitim kontrolama, što je dovelo do dugih prometnih gužvi s obje strane. Dobrindt je više puta branio restriktivnu migracijsku politiku: "Europa je kozmopolitska regija. EU je kozmopolitska regija. Ostat ćemo kozmopolitska regija. Ali ne želimo da ilegalni krijumčari, trgovci ljudima i kriminalne bande odlučuju ko dolazi u našu regiju. Želimo da političke odluke diktiraju legalne putove do Europe, ali ne da to prepuštaju kriminalnim bandama."

Bilion eura novog duga

Nova vlada izazvala je senzaciju čak i prije stupanja na dužnost: Zajedno sa Zelenima organizirala je dvotrećinsku većinu u Bundestagu i ukinula stroga njemačka pravila o dugu. Kao rezultat toga, Njemačka će u nadolazećim godinama imati na raspolaganju gigantskih dodatnih 500 milijardi eura za ponovno naoružavanje Bundeswehra i još 500 milijardi za obnovu infrastrukture, za nove ceste, željeznice i škole te za zaštitu klime. Konzervativci su tokom izborne kampanje obećali da će se pridržavati strogih pravila o dugu. U Bundestagu je novi ministar financija Lars Klingbeil iz redova socijaldemokrata rekao: "OECD, Međunarodni monetarni fond, Europska komisija i G7: svi su oni posljednjih godina više puta pozivali i savjetovali Njemačku da više ulaže i pravila o dugu učini fleksibilnijima. To do sada nije bilo moguće. Ali ovdje u Parlamentu konačno smo olabavili te okove i ulažemo više nego ikad prije u buduću održivost naše zemlje."

Anketa DW-a o početku nove vlade

Anketa DW-a slučajnih prolaznika na berlinskim ulicama prošle sedmice: Kako su ljudi doživjeli početak rada nove vlade? Mladić kaže: "Stvari idu naprijed, nadam se da će se ovako nastaviti." Mlada žena kaže: "Nisam glasala za Merza, i ne bih glasala za njega, moram biti iskrena." Stariji muškarac o mnogim novim kreditima koje je vlada uzela kaže: "Mislim da je loše kada se prekrše obećanja dana prije izbora." I na kraju, mladić kaže: "Nisam veliki obožavatelj CDU-a i SPD-a, i nisam ni glasao za njih, ali se nadam da mogu održati Njemačku na okupu." 

Spor oko dugine zastave...

Postalo je jasno, posebno posljednjih sedmica, da je vlada ponovno pod utjecajem konzervativnijih stavova: Prethodnih godina, dugina zastava se uvijek vijorila na zgradi parlamenta za Christopher Street Day, ali ovaj put nova predsjednica Bundestaga, Julia Klöckner (CDU), to je zabranila. To je dovelo do mnogih kritika, iako je Klöckner dopustila da se zastava podigne na Dan protiv homofobije 17. maja. Merz je priskočio u pomoć predsjednici, opet smjelim izborom riječi: "Bundestag nije cirkuski šator u kojem možete podići bilo koju zastavu. Postoji jedan dan u godini, 17. maja, kada se podiže dugina zastava. A svih ostalih dana, njemačka i europska zastava podižu se na njemačkom Bundestagu."

 ...i spor oko pozicije u Saveznom ustavnom sudu

Unatoč takvim sporovima, rad vlade isprva je tekao tiho – sve do posljednjeg dana Bundestaga prije ljetne stanke: Vlada je zapravo namjeravala izabrati nekoliko kandidata za sudačke pozicije u Saveznom ustavnom sudu. U prošlosti su vladajuće stranke uvijek nastojale popuniti važne pozicije što prijateljskije i bez sporova, kako ne bi naštetile ugledu najvišeg njemačkog suda.

Ovaj put to nije uspjelo: Mnogi konzervativni članovi odbili su glasati za kandidatkinju SPD-a, poznatu odvjetnicu iz Potsdama Frauke Brosius-Gersdorf. Prije toga, raspoloženje protiv kandidatkinje bilo je potaknuto, posebno na desničarskim kanalima društvenih medija. Nakon propalog izbora, SPD je govorio o ozbiljnom kršenju povjerenja. Spor će sigurno nastaviti dominirati razdobljem nakon ljetne stanke, jer SPD i dalje ostaje uz svoju kandidatkinju. Prije svega, spor oko Saveznog ustavnog suda zasjenjuje vladin dosadašnji rad nakon prvih 100 dana na vlasti.