Kako zaštititi lokalne zajednice od navale turista?

Turizam cvijeta širom svijeta. Sa oko 1,5 milijardi dolazaka, globalni broj putovanja prošle godine dostigao je drugi do sada najviši rekord, odmah poslije 2019. Bilo da je riječ o Kanarskim ostrvima, Majorki, Rimu, Dubrovniku ili austrijskom Halštatu – na mnogim popularnim mjestima svijeta postalo je tijesno od tolikih putnika.

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) govori o tzv. overturizmu, odnosno prekomjernom prilivu turista zbog čega lokalno stanovništvo ili posjetioci imaju osjećaj da su se „kvalitet života u regionu ili kvalitet doživljaja zbog turizma pogoršali na neprihvatljiv način.“

Sve to se, na primjer, odnosi i na sedam Kanarskih ostrva. Na arhipelagu u Atlantskom okeanu živi 2,2 miliona lokalnih stanovnika. Broj posjetilaca je prošle godine iznosio ukupno 15,2 miliona – dok se za ovu godinu očekuje novi rekord.

Iako turizam učestvuje sa više od trećine u privredi ostrva, prema podacima lokalnih udruženja, od toga najviše profitiraju veliki investitori. Pošto se od kratkoročnog izdavanja nekretnina može zaraditi više, stambeni prostor za lokalno stanovništvo postaje sve oskudniji, cijene zakupa divljaju, a i životna sredina trpi.

Kakve posljedice overturizam ima po životnu sredinu?

Buka, otpad, dronovi koji lete u vazduhu radi snimaka sa odmora, gužve... Često se pejzaž mijenja neformalnim stazama ili planiranom izgradnjom parkinga. To ne utiče samo na lokalno stanovništvo, već i na biljni i životinjski svijet.

Pogotovo na ostrvima i u toplim krajevima turizam ugrožava vodne resurse. Turisti generalno troše više vode od lokalnog stanovništva – a najviše oni imućniji. Problem često predstavljaju i otpadne vode. Tako je, na primjer, ispuštanje otpadnih voda u more kod popularnog španskog ostrva Majorke dovelo do ozbiljnog smanjenja morskih livada sa posidonijom – koje su važne za zaštitu klime.

Ovi problemi generalno se javljaju uz intenzivan turizam. Ali prekomjerni priliv ljudi snažno se odražava i na infrastrukturu jer resursi postaju preopterećeni.

Da li overturizam pogoršava klimatsku krizu?

Emisije štetnih gasova iz turističkog saobraćaja porasle su za 65 odsto između 1995. i 2019. Ukupno, turizam je odgovoran za 8 do 10 procenata svih emisija. Glavni uzrok rasta emisija štetnih gasova je avio-saobraćaj. Letovi čine četvrtinu svih turističkih putovanja, ali su odgovorni za tri četvrtine emisija koje tom prilikom nastaju.

Tu su i emisije nastale lokalnim prevozom, smještajem, ishranom i slobodnim aktivnostima.

I ovdje važi: emisije nastaju nezavisno od toga da li je destinacija pogođena overturizmom ili ne. Međutim, sve veća želja za putovanjima često vodi ka prekomjernom turizmu: što više ljudi putuje, to je naravno i veća gužva na najpopularnijim destinacijama.

Uz to, sve su popularniji kratki odmori. Samo su Nijemci prošle godine realizovali oko 94 miliona kratkih putovanja – što je za skoro četvrtinu (24 odsto) više nego prethodne godine. Ova vrsta putovanja naročito mnogo doprinosi emisijama štetnih gasova, jer najveći dio emisija CO₂ tokom odmora dolazi od puta do destinacije i nazad. Više kratkih putovanja znači više odlazaka i povrataka – što znači više emisija.

Kako dolazi do overtourizma?

Prema švajcarskoj neprofitnoj organizaciji „fairunterwegs", naročito avionske veze imaju odlučujući uticaj na razvoj turističkih destinacija. Aerodrom u blizini pogoduje razvoju turističkih „hot-spotova“, naročito ako niskotarifne aviokompanije nude letove ka tim mjestima. Majorka vjerovatno ne bi bila toliko popularna da do nje mora da se putuje brodom.

I kruzeri su pod kritikama jer dodatno pogoršavaju problem: hiljade ljudi izlaze na kopno na samo nekoliko sati, opterećuju lokalnu infrastrukturu i resurse, a ostavljaju vrlo malo novca jer su u potpunosti opskrbljeni na brodu.

Tu je i fenomen tzv. set-jettinga. Naime, mjesta snimanja popularnih serija često dovode do naglog porasta broja posjetilaca. Na Mauiju i Siciliji, gdje je snimana satirična serija „The White Lotus", broj gostiju je porastao za 20 procenata. Kada se saznalo da je Koh Samui na Tajlandu mjesto radnje najnovije sezone, potražnja na onlajn turističkim sajtovima je eksplodirala.

Dubrovnik u Hrvatskoj pati od „Game of Thrones turizma". A u austrijskom Halštatu, građanska inicijativa bori se protiv overtourizma za koji se vjeruje da ga je izazvala južnokorejska Netflix serija „Spring Waltz".

Može li se prekomjerni turizam spriječiti?

Neke destinacije i gradovi koji pate od overtourizma pokušavaju da ograniče broj posjetilaca – potpuno ili u određenim periodima.

U Veneciji dnevni turisti moraju da plate do 10 evra ulaznice. Lisabon naplaćuje kruzerskim kompanijama po dva evra za svakog putnika koji siđe sa broda. Na Tenerifima je pristup vrhu vulkana Teide ograničen na 300 posjetilaca dnevno.

U Parizu, oni koji žele da izdaju svoj glavni stan preko platformi poput Airbnb-a, moraju to da prijave, a dozvoljeno je najviše 120 dana godišnje. Tajland zatvara popularna ostrva Similan i Surin do jeseni kako bi se priroda oporavila. Ubuduće će se i tamo naplaćivati ulaz.

Univerzalnog rješenja za sve turističke „hot-spotove“ nema. Pored ograničavanja pristupa i viših taksi za noćenje, smisleno je prostorno i vremenski usmjeravati tokove posjetilaca.

Digitalni sistemi rezervacija sprečavaju redove ispred spomenika i muzeja. Neki turistički centri promovišu atrakcije van gradskog jezgra. A oni koji uspiju da se učine privlačnijim u vansezoni nego u špicu sezone, možda uspiju da ravnomjernije rasporede broj turista tokom godine.

Posebno simpatičan je pristup Kopenhagena prema svojim posjetiocima: oni koji dođu vozom dobijaju besplatne bicikle za iznajmljivanje, časove joge, obilaske grada ili popuste za ulaznice. Tako istovremeno profitiraju i životna sredina, putnici i lokalna ekonomija.

*ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu