Kako stvari stoje s klimom?

Prošla je godina bila najtoplija zabilježena, a najnoviji izvještaj Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazuje da su "jasni znakovi klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem dosegli novi vrhunac 2024. godine". Time je oboren prethodni temperaturni rekord iz 2023. godine.

Tokom proteklih 12 mjeseci, globalna prosječna temperatura bila je 1,55 Celzijevih stupnjeva (2,79 Fahrenheita) visočija od temperature između 1850. i 1900. godine, kada su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva poput ugljena i nafte u industrijskim razmjerima.

Prema Pariškom sporazumu o klimi, vlade su se obvezale ograničiti globalno zagrijavanje na znatno ispod 2°C u odnosu na predindustrijske razine i, ako je moguće, zadržati ga ispod 1,5°C.

Budući da se prosječne temperature mjere desetljećima, a ne pojedinačnim godinama, rezultati novog klimatskog izvješća WMO-a ne znače da je pariški cilj promašen. Ali blizu je toga.

Prema izvještaju, dugoročno globalno zatopljenje trenutno je između 1,34 i 1,41°C iznad predindustrijskih razina.

Najnovija mjerenja pokazuju da je koncentracija stakleničkog plina ugljičnog dioksida (CO2) viša nego u bilo kojem drugom trenutku u posljednja dva milijuna godina. CO2 se oslobađa izgaranjem fosilnih goriva koja koristimo za napajanje industrije, grijanje domova i pogonom automobila.

Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo nazvala je izvještaj "pozivom na buđenje dok povećavamo rizike za naše živote, naše gospodarstvo i našu planetu".

Ona dodaje da ekstremni vremenski događaji i dalje imaju "poražavajuće posljedice širom svijeta" jer samo polovica zemalja trenutno ima odgovarajuće sisteme ranog upozoravanja koji pomažu u zaštiti života i imovine. "Ovo se mora promijeniti", upozrava Saulo, istovremeno naglašavajući potrebu ulaganja u vremenske, vodene i klimatske usluge. 

U zasebnoj studiji o odnosu između ekstremnih vremenskih događajai klimatskih promjena, znanstvena inicijativa World Weather Attribution (WWA) sa sjedištem u Velikoj Britaniji objavila je svoje nalaze krajem 2024. godine. U njima se zaključuje da su u 26 vremenskih događaja ispitanih samo u 2024. godini  "klimatske promjene doprinijele smrti najmanje 3700 ljudi i raseljavanju miliona".

Gotovo 200 drugih događaja ekstremnih poplava, suša ili oluja nije uključeno u ovu studiju. Istraživači su stoga zaključili da bi stvarni broj mrtvih mogao biti "u desecima ili stotinama hiljada".

Kako fosilna goriva utječu na oceane

Izvještaj WMO-a temelji se na znanstvenim podacima nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi, regionalnih klimatskih centara WMO-a, partnera UN-a i drugih stručnjaka. Prema izvještaju, prijelaz s zahlađenja La Nina na zagrijavanje El Nino vremenskog obrasca također je bio faktor koji je doprinio rekordu u 2024. godine. No, autori ističu kako su povišene temperature zraka samo dio šire slike.

90% viška atmosferske topline apsorbira se u našim oceanima. 2024. godine zabilježeno je najjače zagrijavanje oceana u posljednjih 65 godina. Prema izvještaju, stopa zagrijavanja oceana između 2005. i 2024. bila je više nego dvostruko veća nego u razdoblju između 1960. i 2005. godine.

Takvo zagrijavanje utječe na morske ekosustave, što dovodi do smanjenja biološke raznolikosti i smanjenja sposobnosti oceana da apsorbiraju ugljik. Isto tako, zagrijavanje oceana povezano je s tropskim olujama i povećanim zakiseljavanjem, što zauzvrat utječe na morska staništa, a time i na ribarsku industriju. 

Budući da se toplija voda širi i zahtijeva više prostora, to je također faktor u porastu razine mora, koji, prema izvještaju, "ima kaskadne, štetne učinke na obalne ekosustave i infrastrukturu". Porast razine mora također može dovesti do štete od poplava i onečišćenja podzemnih voda solju iz mora.

"Naša planeta šalje sve više i više signala da je nevolji", rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres. "Ali ovaj izvještaj pokazuje da je dugoročno ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzija još uvijek moguće."

Na šefovima država i vlada je da, kako je rekao, iskoriste dobrobiti jeftine, čiste obnovljive energije za svoje ljude i ekonomije.

Oslanja li se svijet na obnovljivu energiju?

Čak i u SAD-u, gdje se pod predsjednikom Donaldom Trumpom propisi o zaštiti klime ukidaju u korist povećane podrške za fosilna goriva, solarna industrija nastavlja rasti. Prošle godine instalirano je više solarnih panela i sistema za skladištenje baterija, tako da sunce sada može pokriti više od 7% potreba zemlje za električnom energijom.

Troškovi čiste energije također su dramatično pali širom svijeta u posljednjih deset godina.

Francesco La Camera, generalni direktor Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), u analizi objavljenoj prošle jeseni rekao je da je cijena čiste energije toliko pala da "cijena obnovljive energije više nije isprika, naprotiv".

Unatoč ovom kontinuiranoj dinamici u prijelazu na obnovljive izvore energije, naučnici naglašavaju da je potrebno puno opsežnije i brže širenje kao i dodatno uklanjanje CO2 iz atmosfere. To je jedini način, navode oni, da se zagrijavanje planeta održi ispod praga od 1,5°C.

Urednica: Jennifer Collins

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu