Rusija prisilno regrutuje vojnike sa okupiranih teritorija

Ovog proljeća zabilježena je najviša stopa vojne regrutacije u Rusiji u posljednjih 14 godina. Krajem marta ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je dekret kojim se naređuje regrutacija 160.000 muškaraca u dobi od 18 do 30 godina. Njihova jednogodišnja služba počela je 10. aprila.

Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da najnoviji ciklus mobilizacije, koji se provodi dvaput godišnje – u proljeće i jesen – nema veze s ratom protiv Ukrajine. Međutim, muškarci iz regija Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona, okupiranih od strane Rusije, takođe se pozivaju na službu.

Prema podacima Ukrajinske istočne grupe za ljudska prava (EHRG), najmanje 300 osoba iz okupiranih teritorija regrutovano je u rusku vojsku u jesen 2024. godine, uključujući oko 200 iz Zaporožja i Hersona, te 100 iz Luganska i Donjecka.

Malo izbora na okupiranim teritorijama

„Ako me prisilno mobilišu, ubiću se“, kaže Oleksij (ime promijenjeno). Ovaj 21-godišnjak živi u dijelu Zaporožja okupiranom od strane Rusije, gdje želi ostati sa svojom porodicom. „Gdje god da odem, morao bih iznova započinjati život", kaže on.

Iako sada ima ruski pasoš, do sada je uspio izbjeäi regrutaciju. No, od prošle jeseni ruske okupacione vlasti zahtijevaju od muškaraca da se prijave u vojsku, kaže on.

Bez ruskog identifikacionog dokumenta gotovo je nemoguće pronaći posao ili studirati na univerzitetu, objašnjava Oleksij. Iako nije čuo za slučajeve prisilne regrutacije, kaže da su se proruski nastrojeni muškarci dobrovoljno prijavljivali za službu u ruskoj vojsci i potpisivali s njom ugovore.

Jedan drugi muškarac, 28-godišnji stanovnik okupiranog sela u Luganskoj oblasti, slično opisuje situaciju. On još nije prihvatio ruski pasoš i kaže da okupacione vlasti otežavaju život ljudima poput njega. Na primjer, SIM kartice se ne mogu kupiti bez ruskog ID dokumenta, jer je telekomunikacijski sistem pod ruskom kontrolom, što potvrđuju i aktivisti za ljudska prava.

Pritisak da se ispuni mobilizacijski plan

Oni koji se pridruže ruskoj vojsci najprije se šalju u Rusiju na obuku – obično u južne regije Rostov i Krasnodar, ali i u blizinu Sankt Peterburga ili Moskve. Neki se šalju i na ilegalno anektirani ukrajinski poluotok Krim.

Prema riječima Pavla Lisjanskog, ukrajinskog aktiviste za ljudska prava i šefa Instituta za strateška istraživanja i sigurnost, ruska vojska nije podigla svoje kasarne na okupiranim teritorijama iz sigurnosnih razloga.

„Nakon obuke, mnogi regruti se šalju na front nakon što potpišu ugovor s ruskom vojskom", kaže Lisjanski. „Ta odluka je ponekad dobrovoljna, ali često se donosi pod pritiskom, zbog nedostatka drugih opcija".

Samo rijetki izbjegnu slanje na front, uglavnom uz pomoć veza ili mita i bivaju raspoređeni blizu Moskve ili Sankt Peterburga. Prema Lisjanskom, samo je grupi od 15 muškaraca to uspjelo prošle godine.

Razlog tome je što ruska vojska ima pritisak da ispuni svoj mobilizacijski plan. „Pokušavaju nadomjestiti nedostatak redovnih vojnika s muškarcima koji su već služili vojni rok“, kaže on.

Sumnjive okolno

Jedan takav slučaj opisan je na Telegram kanalu i fokusira se na mobilizaciju u takozvanoj „Narodnoj Republici Donjeck". Tako je jedan muškarac iz okupiranog dijela Donjecka poslan u Krasnodarsku oblast na vojnu službu i rečeno mu je da će nakon obuke biti upućen na front. „Komandiri su mu rekli da je sve već potpisano u njegovo ime“, izjavio je za DW autor kanala na Telegramu Mihail (ime promijenjeno). Muškarac se obratio ruskom Vojnom tužilaštvu za pomoć, ali njegova sudbina je nepoznata, kaže Mihail.

Oni koji su prihvatili ruski pasoš i imaju više od 18 godina nisu jedini koji podliježu obaveznoj vojnoj službi. Na služenje vojske su obavezni i svi koji su završili vojni rok u takozvanim „Narodnim Republickama Donjeck i Lugansk“ prije februara 2022. (prije početka ruske invazije na Ukrajinu).

Prema riječima Mihaila, to uključuje i bivše pripadnike separatističkih „narodnih milicija“ odnosno paravojski, koje su postojale od 2014. do 2022. godine, a koji se sada šalju u Rusiju na vojnu službu. Osim toga, muškarci regrutne dobi iz tih područja pozivaju se u vojne urede radi registracije za vojnu službu. „Ali ne mogu reći u kojem je to obimu“, kaže Mihail.

Kazne za prigovor savjesti

Praktično je nemoguće odbiti služenje u ruskoj vojsci, kaže Olha Skrypnyk, direktorica Krimske grupe za ljudska prava. Rusija je počela nelegalno regrutovati muškarce 2015. godine – prvo na anektiranom Krimu, a zatim i na drugim okupiranim dijelovima Ukrajine, kaže ona. „Prije invazije Rusije u februaru 2022., oko 6.000 ljudi s Krima bilo je regrutovano svake godine, od ruske aneksije ovog poluostrva 2014. godine. Trenutno nemamo tačne podatke, ali brojke su vjerovatno povećane“, dodaje Skrypnyk.

Odbijanje vojne službe u Rusiji može rezultirati zatvorskom kaznom do dvije godine. Prema navodima organizacija za ljudska prava, samo na Krimu je pokrenuto najmanje 583 krivična postupka.

Međutim, prema pisanju ruskog online magazina Verstka, koji je kritičan prema Kremlju, niko od optuženih nije dobio zatvorsku kaznu u prvoj polovini 2024. godine: trojica su dobila uslovnu a ostali novčane kazne.

Prisilna regrutacija je ratni zločin

Ipak, te kazne ne oslobađaju nikoga od služenja u ruskoj vojsci, kaže Skrypnyk, naglašavajući da se regrutacijom na okupiranim teritorijama krši međunarodno humanitarno pravo, što predstavlja ratni zločin.

Rusija od 2022. godine prisilno regrutuje Ukrajince koji žive na okupiranim teritorijama u svoju vojsku i često ih zloupotrebljava kao „živi štit“, kaže ona. „Poznati su nam slučajevi u kojima su regrutovani, nenaoružani muškarci slani na front ispred regularne vojske, čime su prvi dolazili pod udar protivničkih snaga. Ovo se masovno praktikovalo 2022. godine."

Prema podacima Krimske grupe za ljudska prava, Rusija je tokom svoje invazije na Ukrajinu rasporedila u borbe brojne regrute s anektiranog Krima. Skrypnyk kaže da je od 2022. godine najmanje 1.873 pripadnika ruskih jedinica s Krima poginulo, dok je 116 stanovnika Krima zarobljeno od strane ukrajinske vojske.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu