Kako prepoznati lažne lijekove?

Da li su falsifikatori lijekova korak ispred nadzornih tijela? Stručnjaci i udruženja farmaceutske industrije imaju razloga za strah da državne regulatorne agencije ne mogu više držati korak i vladati situacijom. Ovaj izazov je posebno vidljiv kod proizvoda s ogromnom potražnjom poput ozempica, wegovya i zepbounda.

Lijekovi poznati kao "injekcije za mršavljenje" sadrže aktivne sastojke semaglutid ili tirzepatid, koji su izvorno razvijeni za liječenje dijabetesa tipa 2. Oni također dovode do značajnog i trajnog gubitka težine. Posljedica toga je da više ljudi želi smršati uz njihovu pomoć, što dovodi do toga da raste potražnja za tim lijekovima koje mnogi kupuju, što dovodi do nestašice. No, falsifikati su brzo popunili ovu prazninu.

SZO: Svaki deseti lijek je falsifikat

Fake-lijekovi su globalni problem. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje: Svaki deseti lijek je falsifikat, bez garancije da ima zdravstvenu korist.

Ovo je posebno problem u zemljama s niskim i osrednjim prihodima, naročito u dijelovima Afrike i Azije. Ali čak i u bogatim zemljama oko jedan posto ljudi nabavlja lijekove iz neprovjerenih izvora.

U nekim slučajevima sastojci ovih proizvoda mogu biti jednostavno nedjelotvorni. Također, mogu se pojaviti nuspojave ili novi zdravstveni problemi. "Ko preko interneta nabavlja lijekove iz nelicenciranih i neprovjerenih online-trgovina, odnosno  potencijalno se izlaže kupovini proizvoda koji nisu prošli odgovarajuću procjenu, dobili dozvolu ili ne zadovoljavaju standarde kvaliteta", saopštili su još 2023. godine saradnici Američke agencije nadležne za lijekove - FDA, kada je ona izdala prva upozorenja kad je riječ o ovom problemu.

Godinu dana kasnije, SZO je upozorila na falsifikovane serije medikamenta "ozempic", koje preplavljuju crno tržište. Prema navodima britanskog udruženja apotekara NPA, svaki peti Britanac pokušao je nabaviti lijekove za mršavljenje prošle godine. Velika potražnja za ovim lijekovima nosi rizik, jer ljudi "posežu za nelicenziranim online-dobavljačima, umjesto da nabavljaju lijekove iz apoteka".

Gdje ljudi kupuju falsifikovane lijekove?

Neprovjereni lijekovi se prodaju u online apotekama, na međunarodnim stranicama za kupovinu lijekova i preko organizovanih kriminalnih trgovačkih lanaca. To nisu online-trgovine etabliranih apoteka, već web stranice, koje naizgled nude lijekove po znatno nižoj cijeni od one za koju se prodaju originali.

Online proizvodi izgledaju autentično, ali pri isporuci na pakovanjima se često pojavljuju pravopisne greške ili netačni podaci o sastojcima.

Problem nisu samo falsifikovani lijekovi ili placebo. Nadzorna tijela su sve više zabrinuta zato što se službeno odobreni lijekovi miješaju i prave novi lijekovi - individualno za pacijente. U nekim regijama svijeta, uključujući SAD, obučeni farmaceuti smiju sami proizvoditi svoje lijekove na ovaj način. U SAD-u su neke apoteke specijalizirane za ovo "pripremanje (compounding)". Međutim, njihovi proizvodi ne podliježu istim strogim provjerama kojima podliježu certificirane kompanije za proizvodnju lijekova, koje moraju ispuniti stroge zahtjeve za plasman svojih proizvoda na tržište.

Da bi se suprotstavila nestašici, američka agencija FDA privremeno je dozvolila pripremanje lijekova za mršavljenje. Neki farmaceuti su umjesto semaglutida koristili semaglutid soli - koje nisu odobrene od strane nadzornih tijela, što je rezultiralo nuspojavama. I ne proizvode samo compouding- apoteke proizvodile ove lijekove u SAD-u. "To se događa i na mjestima poput teretana i spa centara", rekao je za DW Saifuddin Ahmed, stručnjak za zdravlje i epidemiolog na Univerzitetu Johns Hopkins u SAD-u.

U međuvremenu je FDA povukla odobrenje za ove samostalno proizvedene verzije lijekova za mršavljenje. Međutim, FDA strahuje da necertificirani online prodavači i dalje nude proizvode nižeg kvaliteta.

Podizanje svijesti o rizicima

"Ljekari samo pišu recepte. Oni ne provjeravaju gdje pacijent kupuje lijek", rekao je Ahmed. On smatra da je na medicinskim stručnjacima veća odgovornost u podizanju svijesti o ovoj temi.

Ahmed na Univerzitetu Johns Hopkins vodi i inicijativu pod nazivom BESAFE. U okviru nje se istražuju mjere za sprečavanje uzimanja nekvalitetnih i falsifikovanih lijekova. Istraživanja BESAFE-a pokazala su da je u SAD-u i Južnoafričkoj Republici ograničeno znanje o tome gdje se sigurno mogu kupiti lijekovi na recept i prijaviti falsifikati ili neželjene nuspojave. Ahmed kaže da bi veće povjerenje između potrošača, ljekara i nadzornih tijela moglo pomoći u izbjegavanju kupovine falsifikovanih i necertificiranih lijekova.

Da bi zaštitila potrošače od nesigurnih proizvoda, FDA je pokrenula kampanju BeSafeRx. Ovdje potrošači mogu saznati na šta trebaju obratiti pažnju kod online apoteka i lijekova naručenih online.

U Evropskoj uniji obavezne su sigurnosne oznake za lijekove, uključujući standarde za označavanje. Evropska agencija za lijekove EMA je pismeno obavijestila DW: "Pacijenti bi trebali kupovati lijekove samo kod online trgovaca, koji su registrovani kod nadležnih institucija u državama članicama EU, kako bi smanjili rizik kupovine nekvalitetnih ili falsifikovanih lijekova."

Europol, policijska agencija EU, odgovoran je za krivično gonjenje onih, koji se bave kriminalnim radnjama nedozvoljene trgovine necertificiranih lijekova u državama članicama. Tokom višemjesečne operacije 2023. godine, gotovo 1300 osoba je optuženo za krivična djela, povezana s trgovinom falsifikovanim i zloupotrijebljenim lijekovima i dopingom. Tokom operacije, zaplijenjene su i robe poput tableta, aktivnih sastojaka, sirovina i materijala u vrijednosti od 64 miliona eura.

Ovaj tekst je preveden sa njemačke DW-stranice a u originalu je objavljen na engleskom jeziku.