Kako "pametni" gradovi sprječavaju nesreće?

Nula. Toliko je ljudi poginulo u saobraćajnim nesrećama u Helsinkiju unazad godinu dana (od kraja jula 2024. do jula 2025. godine).

Iako su i drugi gradovi, poput norveške prijestolnice Osla 2019. godine, postigli ovaj uspjeh — Helsinki, koji ima skoro 690.000 stanovnika, jedan je od najvećih gradova koji je to ostvario. Posljednja saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom dogodila se u julu 2024.

Broj poginulih na cestama finske prijestolnice znatno je manji nego u drugim evropskim prijestolnicama, kako u apsolutnim brojevima, tako i po glavi stanovnika.

U prvoj polovini 2024. Helsinki je zabilježio četiri smrtna slučaja u saobraćaju — što iznosi 0,59 na 100.000 stanovnika.

Poređenja radi, London 1,24, Berlin bilježi 1,45 smrtnih ishoda na 100.000 stanovnika dok Oslo, koji je samo malo veći od Helsinkija, 0,56.

Prema riječima Ronija Utriainena, saobraćajnog inženjera, koji radi za grad Helsinki, postoji više razloga za ovaj uspjeh. Jedan od glavnih je ograničenje brzine na 30 km/h.

Iako ovo ograničenje brzine nije ujednačeno u cijelom Helsinkiju, primjenjuje se na više od polovine gradskih ulica, kaže Utriainen. Helsinki je također ovog ljeta smanjio i brzinu na području oko škola na 30 km/h, kako bi zaštitio djecu na putu do škole.

„Mislim da je to jedna od ključnih mjera. Samo smanjenje brzine nije dovoljno, ali je ipak važno", rekao je Utriainen za DW.

Cilj Helsinkija: nula smrtnih slučajeva do 2050.

Ovaj uspjeh Helsinkija usklađen je s programom Evropske unije pod nazivom „Vizija Nula", koji ima za cilj da se do 2050. godine broj smrtnih slučajeva na cestama svede na nulu.

Kako bi se postigao taj cilj, gradska uprava Helsinkija pokrenula je Program razvoja sigurnosti saobraćaja, s ciljem da gradske ulice učini sigurnijim i društveno odgovornijim.

Helsinki želi identifikovati najvažnije rute za sigurnost djece, pješaka i biciklista, te obnoviti infrastrukturu u skladu s tim. To uključuje rekonstrukciju biciklističkih staza, ulične rasvjete, poboljšanje putokaza i saradnju s drugim gradovima i institucijama.

Utriainen kaže i kako je povećanje korištenja javnog prevoza, što smanjuje broj automobila na cestama, također prioritet.

Podaci za sprečavanje nesreća

Helsinki je prikupljao podatke o nesrećama, brzini vožnje i povratne informacije građana kako bi identifikovao opasne dijelove cesta ili crne tačke.

To pomaže planerima saobraćaja da razumiju kako saobraćaj funkcioniše u gradu, gdje su potrebne promjene i kako se to može iskoristiti za planiranje raskrsnica, pješačkih prelaza, biciklističkih staza i javnog prevoza.

Hagen Schüller, saobraćajni planer i inženjer u PTV Transport Consult u Berlinu, kaže da je uzimanje u obzir mnogih podataka važno za moderno planiranje saobraćaja u gradu. Ali, to je ipak jako složen zadatak.

„Morate uzeti u obzir mnogo faktora. To čini sigurnost na cestama veoma složenom", primjećuje Schüller za DW.

„U većini velikih gradova postoje centri za kontrolu saobraćaja, gdje se saobraćaj u cijelom gradu prati putem senzora, kamera, detektora. Ne možete kontrolisati svaki faktor, poput lošeg vremena, ali uklanjanjem jednog faktora stvarate svojevrsnu tampon-zonu koja spriječi nesreću."

Za provjeru i poboljšanje ovih mjera važna je kontrola saobraćaja. Koordinacija između grada i policije omogućila je Helsinkiju da provodi saobraćajne propise i kontroliše brzinu u gradu, pri čemu je „kontrola brzine" važna mjera", kaže Utriainen za DW.

„Policija je odgovorna za kontrolu brzine u Finskoj, ali grad je odgovoran za postavljanje fiksnih kontrolnih tačaka, koje policija koristi."

Trenutno postoji 60 takvih tačaka, odnosno kamera za kontrolu brzine širom Helsinkija, uglavnom na cestama s ograničenjem brzine od 40 km/h ili više.

„Otkrili smo da fiksne kontrolne tačke posebno smanjuju prekomjernu brzinu", rekao je Utriainen.

Vještačka inteligencija u saobraćaju

Schüller vjeruje da bi budućnost upravljanja saobraćajem mogla biti automatizovana i vođena vještačkom inteligencijom.

Automatizacija u saobraćaju, koja je još uvijek u razvoju, ići će korak u korak s razvojem autonomnih vozila. Ako budu odobrena za upotrebu, ta vozila bi slala podatke o brzini i lokaciji centrima za kontrolu saobraćaja, koji bi im vraćali informacije o ograničenjima brzine i smetnjama.

Vještačka inteligencija, kaže Schüller, mogla bi se koristiti za automatsku analizu slika sa kamera za kontrolu saobraćaja.

Schüller je uvjeren da je „Vizija Nula" moguća i smatra da su napori Helsinkija uzor za gradove srednje veličine.

„Najveći broj gradova, koji su sveli smrtne slučajeve u saobraćajnim nesrećama na nulu, su manji gradovi. Pažnja, koju Helsinki dobija zbog toga, je opravdana", smatra Schüller.

Za druge evropske gradove veliki je izazov prevazilaženje lokalne politike i otpora transformaciji saobraćaja.

Rasprave o uklanjanju parking mjesta radi izgradnje biciklističkih staza, smanjenju ograničenja brzine ili stvaranju zona bez automobila svakodnevna su tema u mnogim njemačkim gradovima. Ali znanje i tehnologija već postoje, zaključio je Schüller.