Kako kriminal uništava ekonomiju Cape Towna

Iznuđivanje novca za zaštitu nije naročito poželjna tema u razgovorima s vlasnicima barova u Cape Townu. "Ljudi se prilagode", kaže muškarac iz Istočne Afrike koji želi ostati anoniman. "Ovdje vladaju zakoni ulice", dodaje on.

 A kako u stvarnosti izgledaju ti zakoni ulice, uvjerio se Randolf Jorberg, Nijemac koji je bio vlasnik jednog bara još 2015. godine. Nakon što je prvi put javno progovorio o praksi iznuđivanja u ugostiteljskoj branši i odbio platiti, nožem je izboden njegov zaštitar.

Prije toga su dobro odjeveni muškarci širokih ramena posjetili njegov bar "Beerhouse". "Oni ti ponude zaštitu od opasnosti koju ne mogu ni opisati", objašnjava Jorberg. Veoma uljudno i službeno, preko firme. Problemi počinju tek kada se ne prihvati ta ponuda.

"Da sam u Cape Townu, ne bih se usudio to uraditi"

Tokom pandemije korone broj slučajeva iznude je naglo porastao. Kako noćni klubovi nisu više radili, novac za zaštitu je tražen od vlasnika restorana i barova u centru Cape Towna. Jorberg tada ponovo izlazi u javnost – i napušta zemlju: "Da sam ostao u Cape Townu, ne bih se usudio to uraditi."
Tokom snimanja ekipe DW-a pred Beerhouseom se pojavio muškarac za koga Jorberg sumnja da stoji iza tih iznuda: Nafiz Modack. Njegovi zaštitari kontrolišu dijelove Long Streeta u centru grada. Sa više od 10 tjelohranitelja ulazi u lokal. "Htio sam kratko razgovarati s vlasnikom", rekao je Modack i potom napustio objekat.
Nekoliko mjeseci kasnije, on je uhapšen i od tada se nalazi u zatvoru. U junu je proglašen krivim za korupciju, ali proces za stotine drugih tačaka optužbe je još u toku, uključujući i ubistvo. U novembru 2024. još jedan osumnjičeni vođa bande je uklonjen sa scene: Mark Lifman je ubijen u razmjeni vatre ispred jednog trgovačkog centra. Uvijek iznova se događaju sukobi i borbe između članova kriminalnih grupa.
"Ali, činjenica da je šef nestao, ne znači da je taj posao mrtav", kaže Aron Hyman. Ovaj istraživački novinar, koji dugi niz godina prati dešavanja u podzemlju Južnoafričke Republike, danas radi za Global Initiative Against Transnational Organized Crime (GI-TOC). "U dijelovima Južnoafričke Republike ne može se ni rupa na cesti popraviti bez plaćanja zaštite. Situacija se pogoršava i zahvata sve više područja."

Zahtjevi za plaćanje novca za zaštitu u mnogim branšama

To pokazuju i DW-ova istraživanja. Građevinska preduzetnica Mpho Moloi na gradilište To pokazuju i DW-ova istraživanja. Građevinska preduzetnica Mpho Moloi na gradilište u Cape Flatsu u Cape Townu ulazi isključivo u prisustvu desetak naoružanih zaštitara. "Juče smo htjeli zaposliti ljude iz komšiluka – i u tome smo spriječeni. Nije bilo sigurno." Preduzetnica iz Istočne Afrike u čijem vlasništvu je i nekoliko Uber-taksija u Cape Townu za DW kaže da su njeni vozači više puta morali platiti novac za zaštitu.

U izvještaju GI-TOC-a se iznude u Cape Townu opisuju kao sistemska prijetnja – siva ekonomija se većim dijelom infiltrirala u privredu. Pogođena su četiri glavna sektora: noćni život, građevinski sektor, prevoz, te neformalne i mikro firme u gradskom središtu.

Posebno u nelegalnim naseljima žrtve često nisu Južnoafrikanci, već preduzetnici iz Somalije, Etiopije ili Eritreje, koji tamo imaju svoje male biznise. Oni su dvostruko ranjivi: postaju žrtve kriminala, ali i mete ksenofobične mržnje.

Samit protiv iznuđivanja kao prekretnica?

Krajem 2024. godine infrastrukturni projekti vrijedni više od 20 miliona eura bili su obustavljeni zbog pokušaja iznuđivanja novca za zaštitu", požalio se Alan Winde, premijer provincije Westkap, na prvom Samitu protiv iznuđivanja održanom u junu. „To ne možemo tolerisati", rekao je on.

Policija u međuvremenu koristi posebne timove za suzbijanje iznuda u nekoliko regija u zemlji. Između aprila 2019. i marta 2024. policiji je prijavljeno 6.056 slučajeva - ali su oni rezultirali sa samo 178 osuđujućih presuda. No, broj takvih presuda i hapšenja kontinuirano raste, kaže Shadrack Sibiya, zamjenik glavnog policijskog komesara za istraživanje zločina. „Problem je pak i to što se žrtve često ne odazivaju na naše pozive zbog toga što se boje." Nekoliko sedmica nakon samita, Sibiya je privremeno suspendovan i u toku je interna istraga protiv njega.

Učesnici samita su takođe izrazili želju za većom saradnjom. Da treba više resursa za borbu protiv toga, smatra i analitičar Aron Hyman. "Neophodna je i odlučnija reakcija", jer, kako kaže: „Uticaj kriminalnih mreža često seže do samog centra političke moći.“

Pandemija organizovanog kriminala

Južna Afrika ima ogroman problem s nasiljem i kriminalom. Prošle godine zabilježeno je 26.232 ubistava – u prosjeku 72 dnevno. Kriminalni klanovi, organizovani zločini i trgovina drogama u tome često igraju bitnu ulogu. Kad je američki predsjednik Trump tokom posjete južnoafričkog predsjednika SAD-u govorio o navodnom genocidu nad bijelim farmerima, oglasio se i tu prisutni najbogatiji čovjek u toj zemlji Johann Rupert: „Previše je mrtvih unutar svih dijelova stanovništva" – i tom prilikom zatražio podršku u borbi protiv kriminala.

Problem nije prisutan samo u Južnoj Africi. GI-TOC govori o „pandemiji organizovanog kriminala“ u Africi. ENACT Africa Organised Crime Index 2023 posebno ističe trgovinu ljudima, rastuće tržište kokaina i finansijski kriminal kao problematične segmente. U izvještaju se upozorava i da akteri iz inostranstva, zbog otvorenih granica na kontinentu, ubrzavaju razvoj te situacije.

Već godinama sigurnosne službe ne mogu staviti pod kontrolu djelovanje kriminalnih mreža poput nigerijske „Crne sjekire" i kineskih "Trijada". No, postoje i uspjesi: 2024. godine, u sklopu globalne operacije Interpola, uhapšene su stotine članova kriminalnih grupa iz zapadne Afrike, poput „Crne sjekire“, kada su zaplijenjena i tri miliona dolara. U istoj godini Južnoafrička Republika je izručila nigerijskog člana „Crne sjekire“ Sjedinjenim Američkim Državama, gdje mu prijeti do 20 godina zatvora zbog prevare i pranja novca.

Italija kao uzor

Kako bi moglo izgledati rješenje u borbi protiv vala ucjena u Cape Townu? Hyman Watch kao uzor navodi Italiju: na Siciliji je još 2004. godine pokrenuta uspješna građanska inicijativa Addiopizzo, usmjerena protiv mafije. Njen cilj je vidljivi kolektivni otpor.

I u Cape Townu polako raste hrabrost ljudi da se suprotstave, kaže Jorberg, vlasnik Beerhousea, koji je nakon pandemije zapao u finansijske probleme i zatvorio svoj lokal. Ipak, mnogi se i dalje aranžiraju s trenutnom situacijom. „Da policija radi svoj posao, ne bi bilo tih problema", kaže vlasnik bara iz Istočne Afrike. Ali i pojedini policajci su dio tog rastućeg posla iznuđivanja, kaže on.

Klaus Beyer je pseudonim, pod kojim radi novinar koji je napisao ovaj članak.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na engleskom jeziku.