Kako europska desnica vrši utjecaj na medije
24. decembar 2018
Nakon ubojstva slovačkog reportera Jana Kuciaka i maltežanske novinarke Daphne Caruana Galizia sloboda štampe je postala tema i u Europskoj uniji. Manje brutalno, ali ipak efikasno desničarski političari tamo gdje su na vlasti dovode medije u opasnost. DW je razgovarao sa novinarkama i novinarima iz pogođenih zemalja.
Mađarska: Besplatna ponuda uništava konkurenciju
"U Mađarskoj brojne vijesti dolaze iz jednog izvora od kako je vlada Viktora Orbana stvorila vlastito medijsko preduzeće", analizira novinar Marton Gergely, koji radi za najveći mađarski list HVG. Ovaj holding proizvodi sve sadržaje za javno-pravne emitere uključujući i državnu mađarsku novinsku agenciju.
"Njihove vijesti bivaju jako cenzurirane, odnosno napisane u duhu politike koju vodi vlada", kaže Gergely. U međuvremenu agencija najveći dio svojih sadržaja nudi besplatno. To je, kako kaže Gergely, potisnulo neovisnu konkurenciju sa tržišta. Privatne radio stanice su zakonski obavezne proizvoditi blokove vijesti koje holding također stavlja besplatno na raspolaganje.
Gratis emisije se podrugljivo nazivaju "migrantske vijesti". One se, kako kaže Gergely, sastoje od negativnih izvještaja o useljenicima i pohvala vlade na vlastiti račun. "To je prava propagandna mašinerija, koja košta beskrajno mnogo novca, ako se razmisli šta mađarska država u poređenju sa tim izdvaja za obrazovanje i zdravstvo", kaže on.
I medijsko tržište nije pošteđeno Orbanovom politikom. Oglašavanjem vlada ciljano financira odane listove i to novcem poreznih obveznika dok neovisne novine uopće ne dobijaju ili dobijaju malo reklama. Brojne publikacije ne mogu izdržati ekonomski pritisak. U Mađarskoj trenutno postoje tri dnevna lista na državnoj razini, od kojih su dva "revolveraški listovi vlade", kako ih naziva Gergely.
Poljska: Istrage protiv novinara
I u Poljskoj je nacionalno-konzervativna vlada nakon njenog uspjeha na izborima 2015. godine javno-pravnu radio-televiziju stavila pod svoju kontrolu. Bartosz Wielinski radi za dnevni list Gazeta Wyborcza u Varšavi. Na štampu, koja nije povezana sa vladom ili koja se ne da ušutkati, biva vršen ogroman ekonomski i politički pritisak, kaže ovaj novinar.
"Meni osobno se na sreću nije dogodilo ništa loše, ali moje kolege su već imale loša iskustva", kaže Wielinski. Brojne njegove kolege su morale odgovarati na sudu. Početkom decembra jedan novinar poljskog Newsweeka bio je saslušan u policiji. On je navodno u tekstu o zamjeniku predsjednika Ustavnog suda povrijedio njegova osobna prava jer je spomenuo ulicu u kojoj sudac živi. I predsjednica Ustavnog suda je zahtijevala od državnog tužiteljstva provođenje istrage nakon što je o njoj pisano kritički. Jednom drugom novinaru čak prijeti optužnica vojnog tužiteljstva.
Ekonomski gledano novine, slično kao u Mađarskoj, bivaju stavljene pod pritisak prije svega nedostatkom oglašavanja od strane vlade. "Zbog kritičkog izvještavanja se tako reći za kaznu više ne dobija reklama", kaže Wielinski. To se, kako on kaže, odnosi na reklame državnih ili privatnih preduzeća, kao što su Željeznica ili Telekom. Volja vlade da "novine drži na kratkoj uzici", kako kaže Wielinski, se odražava i na distribuciju. Njegov list Gazeta Wyborcza se, kako kaže, još jedva može naći na benzinskim pumpama državnih koncerna ili ga uopće nema ili je prekriven drugim listovima.
Italija: Kraj poticaja za medije?
Iako su novinari u obavljanju svog posla manje ograničeni nego u Poljskoj i Mađarskoj posljednjih mjeseci se promijenila klima u Italiji, kaže Annalisa Camilli. Ona radi kao novinarka za sedmični list Internazionale u Rimu. Od kako je na vlasti koalicija sa populističkim pokretom Pet zvjezdica i desničarskom Legom novinari su postali neprijateljska slika politike, kaže ona. Često su, kako kaže, označeni kao lažljivci. Ona kaže da ni druge psovke, koje su ponekad ispod pojasa, nisu rijetkost. Dodatno neki članovi vlade se, kaže Camilli, ciljano sklanjaju s puta novinarima. Umjesto press konferencija sada postoje tweetovi i postovi na Facebooku, a dodatna pitanja su isključena, dodaje Camilli.
Italijanska medijska scena je godinama bila pod utjecajem bivšeg premijera Silvija Berlusconija koji je još tokom njegovog mandata imao brojne televizijske stanice, izdavačke kuće i reklamne agencije. U njegovoj sjeni su nastale brojne male publikacije koje su ekonomski ovisne od državnih poticaja za medije, kaže Camilli. Te subvencije nova vlada sada želi ukinuti. Italijanski parlament upravo diskutira o odgovarajućem zakonu. "Ako on bude usvojen onda je to velika, velika sramota za italijanski presse i informacioni sistem", kaže Camilli.
Austrija: Desničari uspostavljaju vlastite medije
Austrija se u rangiranju slobode štampe koju provode Reporteri bez granica nalazi na samom svjetskom vrhu. Ipak poljski novinar Bartosz Wielinski je zabrinut od kako je na vlasti koaliciona vlada koju čine konzervativna Narodna stranka (ÖVP) i desničarska Slobodarska stranka (FPÖ). Pokušaji austrijskih članova vlade da vrše pritisak na javno-pravnu radio-televiziju, primjerice klevetanjem, su za Wielinskoj zastrašujući.
I izvan tradicionalnih medija austrijski desničari uspijevaju nametnuti sadržaje među ljude, analizira Nina Horaczek, glavna urednica bečkog sedmičnika Falter. Još prije dobrih deset godina je FPÖ počeo sa gradnjom alternativne strukture vijesti. Tu spadaju s jedne strane profili na društvenim mrežama sa stotinama hiljada "likova". S druge strane stvoreni su online mediji bliski strankama, koji pišu članke u interesu stranaka, koje onda političari FPÖ dalje šire na društvenim mrežama. Ovi postupci, kako kaže Horaczek, bivaju oponašani i izvan granica zemlje. Tako, prema njenim riječima, trenutno u Njemačkoj medijsku strategiju FPÖ kopira desničarskopopulistička Alternativa za Njemačku.