Kad dronovi prate pčele

Za svoje proučavanje leta pčela, biolozi iz Freiburga napravili su dron veličine preko jednog metra. To im omogućuje potpuno automatsko praćenje insekata i njihovo snimanje s tri kamere. Između ostalog, istraživači žele otkriti kako se pčele orijentiraju i pronalaze put natrag u košnicu.

Andrew Straw, neurobiolog sa Sveučilišta u Freiburgu, vodi ovaj projekt. On objašnjava da su nekoliko puta pratili pčelu od izvora hrane natrag do gnijezda. Pri tome, kaže, doduše nisu utvrdili precizan obrazac leta, ali: "Na primjer, postoji drvo i pčela uvijek leti u tom smjeru. Pretpostavljam, a to sada trenutno istražujemo, da pčela koristi drvo kao znak." 

Pčele su prvo opremljene reflektorima

Istraživanje biologa iz Freiburga u Njemačkoj izuzetno je složeno. Terenska ispitivanja odvijaju se u blizini Ihringena na Kaiserstuhlu, gdje se nalazi eksperimentalna košnica instituta. Tamo Straw i njegove kolege hvataju pčele i pripremaju ih tako da budu vidljive dronu. Obriju im nekoliko dlačica na leđima, pričvrste ljepilo i reflektor te ih pojačaju ultraljubičastim svjetlom.

Pčela je spremna je spremna za eksperiment

Pčele pri tome ne bivaju ozlijeđene. Nakon što ponovo budu puštene na slobodu, dron prepoznaje označene pčele pomoću reflektora i leti za njima, objašnjava biologinja Rachel Stentiford. Putanja leta i visina pri tome bivaju automatski zabilježe.

Kako bi se osigurala usporedivost letova, istraživački tim je instalirao vlastiti izvor hrane. Njega čini otopina s visokim udjelom šećera – za pčele vrlo privlačna. 

Orijentacija pčela kao model za robotiku

Način na koji se insekti ponašaju u prirodi, na primjer, kako se mogu orijentirati svojim malim mozgovima, zanimljiv je i za druga područja. Tim Andrewa Strawa također surađuje s istraživačima robotike, kojima pčele služe kao dobar model, objašnjava on:

„Nevjerojatno je koliko brzo pčele uče, kako koriste svoj okoliš kako bi pronašle novi izvor hrane - i kako mogu letjeti natrag. Po mom mišljenju, puno su brže od robota. Pogotovo s obzirom na to da pčele ne koriste GPS. Sve moraju raditi vizualno.“

Utjecaj na smrtnost pčela

Istraživači iz Freiburga sada žele otkriti mijenja li se let pčela zbog vanjskih utjecaja. To uključuje, na primjer, pitanje kakav učinak mogu imati pesticidi.

Eksperimenti bi također mogli potencijalno pomoći u borbi protiv invazivnih vrsta, poput azijskog stršljena, koji prijeti ovdašnjim pčelama koje proizvode med.

Straw objašnjava: "Možemo zalijepiti naše naljepnice na ovog stršljena i pratiti ga, a zatim otkriti gdje ima gnijezda." Ona se, kaže, zatim mogu uništiti. Testne pčele se na kraju ponovno hvataju i oslobađaju iz reflektora.