Dio Azije se oslanja na njemačku odbrambenu industriju

Njemačka i Filipini su ovog mjeseca postigli dogovor o jačanju saradnje u oblasti odbrane i povećanju zajedničkih aktivnosti, uključujući i ponovno naoružavanje. Istovremeno, sve više zemalja jugoistočne Azije gleda u pravcu Evrope nastojeći da diverzificiraju svoje sigurnosne aranžmane i smanje oslanjanje na tradicionalne partnere poput SAD-a i Rusije.

Novi sporazum između Njemačke i Filipina podrazumijeva proširenje saradnje i na oblasti sajber-sigurnosti, naoružanja, logistike i mirovnih misija. „Sporazum o odbrambenoj saradnji" u Berlinu su potpisali filipinski ministar odbrane Gilberto Teodoro i njegov njemački kolega Boris Pistorius.

Filipini, koji su po ugovoru saveznik SAD-a, sklopili su niz novih odbrambenih sporazuma u posljednjih 12 mjeseci, uključujući i onaj sa Novim Zelandom prošlog mjeseca. Očekuje se da ove godine potpišu sličan sporazum o odbrani i s Kanadom a u decembru je Manila potpisala i  sporazum o recipročnom pristupu sa Japanom. Uskoro će početi i pregovori s Francuskom oko sklapanja sporazuma o posjetama vojnih snaga, koji će omogućiti francuskim trupama da budu stacionirane u filipinskim bazama, slično sporazumu koji Filipini već imaju sa SAD-om.

Filipini i nekoliko drugih država jugoistočne Azije optužuju Peking za „agresivne akcije" kineskih brodova u spornim teritorijalnim vodama Južnokineskog mora. Istovremeno, sve se više sumnja u važenje sigurnosnih garancija SAD-a pod administracijom Donalda Trumpa.

2016. godine je Stalni arbitražni sud u Hagu presudio da kineske aspiracije u Južnokineskom moru nemaju pravnu osnovu, nakon što su Filipini pokrenuli sudski postupak. Kina odbacuje ovu presudu.

Tokom 2024. godine Njemačka je poslala dva ratna broda u indo-pacifičku regiju, čime je demonstrirala svoju posvećenost slobodnoj plovidbi.

U februaru su Njemačka i Turska prihvaćene kao zemlje posmatrači u ASEAN-Forum ministara odbrane (ADMM) - glavnog odbrambenog foruma zemalja jugoistočne Azije.

Pored odbrambenih sporazuma, zemlje jugoistočne Azije nastoje diverzificirati i izvore iz kojih kupuju oružje, što je dovelo do pojačane konkurencije između evropskih zemalja i natjecanja za unosne ugovore.

Prošle godine Filipini su odobrili program vrijedan 35 milijardi dolara za modernizaciju svojih vojnih snaga, uključujući po prvi put i planove za kupovinu podmornica. Do sada su ponude podnijeli južnokorejski Hanwha Ocean, francuski Naval Group, španski Navantia i zajednički konzorcij italijanske kompanije Fincantieri i njemačkog industrijskog diva ThyssenKrupp Marine Systems.

Ranije ovog mjeseca je ThyssenKrupp Marine Systems, kao vodeći njemački graditelj ratnih brodova, potpisao novi ugovor sa Singapurom o izgradnji još dvije podmornice tipa 218SG.

Jugostočna Azija kupuje oružje

Tokom 2024. godine Njemačka je isporučila četiri laka helikoptera EC-145 i četiri brodska motora snage 11.001–15.000 konjskih snaga Indoneziji. Iste godine je Tajlandu prodala IRIS-T rakete zrak-zrak, dugog dometa.

Prema podacima njemačkog Ministarstva privrede, Njemačka je prošle godine odobrila prodaju oružja Singapuru u vrijednosti od 1,2 milijarde eura.

Druge zemlje jugoistočne Azije, uključujući Vijetnam i Indoneziju, također razmatraju kupovinu evropskog oružja, uglavnom iz Francuske.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron stiže u posjetu Vijetnamu 25. maja, u okviru turneje po jugoistočnoj Aziji, koja će uključivati i posjete Indoneziji i Singapuru, gdje će održati glavni govor na sigurnosnom samitu „Shangri-La Dialogue", najvažnijem azijskom forumu za sigurnost.

Ranije ovog mjeseca, indonežanski vojnici stigli su u Italiju na obuku, koja se održava na dvjema fregatama od 6.000 tona, od kojih će prva biti isporučena Indoneziji u junu.

Rast multi-savezništava u svijetu

„Multi-savezništva i usklađivanja sigurnosne politike i naoružanja su u porastu u svijetu. To je rezultat sadašnje promjenjlive i nestabilne svjetske politike", kaže za DW Alexander Vuving, profesor u Azijsko-pacifičkom centru za sigurnosne studije Daniel K. Inouye u Honoluluu.

„Za zemlje jugoistočne Azije, koje se suočavaju s rivalstvom SAD-a i Kine, evropske sile poput Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva predstavljaju dobru alternativu", dodao je.

„Ako se Evropljani adekvatno pozabave sa izazovima, koji proizilaze iz njihove delikatne situacije u odnosima s Rusijom i SAD-om, mogli bi postati značajni isporučioci oružja za jugoistočnu Aziju."

Ian Storey, viši saradnik Instituta ISEAS-Yusof Ishak iz Singapura tvrdi u razgovoru za DW da su evropske zemlje „dobro pozicionirane" kad je riječ o povećanju svoje prodaje oružja regiji, posebno s obzirom na kolaps ruskog izvoza oružja.

Prema podacima švedskog Instituta za istraživanje međunarodnog mira u Stockholmu (SIPRI), ruski izvoz oružja pao je za 64% od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Vijetnam, na koji je ranije otpadao gotovo cjelokupan uvoz ruskog oružja u jugoistočnoj Aziji, od 2022. aktivno traži alternativne isporučioce oružja, prije svega zbog uticaja zapadnih sankcija na ruski izvoz.

Njemački problem sa proizvodnim kapacitetima

Međutim, Storey navodi da će se evropske kompanije za proizvodnju oružja suočiti sa „ozbiljnom konkurencijom" od strane tradicionalnih dobavljača poput SAD-a, ali i novih igrača kao što su Južna Koreja i Turska. „Posebno Južna Koreja bilježi veliki uspjeh u jugoistočnoj Aziji", dodaje ovaj ekspert.

2023. godine je Južna Koreja postala jedan od deset najvećih svjetskih izvoznika oružja, a njena vlada planira da do 2027. godine postane četvrti najveći izvoznik oružja na svijetu.

Za Njemačku je veći problem ponuda a ne globalna potražnja oružja, kaže za DW Zachary Abuza, profesor na Nacionalnom ratnom koledžu u Washingtonu.

S obzirom na prijetnje evropskom kontinentu od strane Rusije, na rat u Ukrajini i slab interes Trumpove administracije za sigurnost Evrope, „ne mogu da zamislim da će njemačka odbrambena industrija postati više od strukovnog aktera na tržištu oružja jugoistočne Azije", smatra Abuza.

Puške H&K i drugo lako naoružanje mogle bi biti izuzetak, dodao je, ali njemačka odbrambena industrija „ima ogromnu rupu, koju mora popuniti unutar Evrope. Ne vidim da postoji bilo kakav višak kapaciteta."

Ovaj članak izvorno je objavljen na engleskom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu