Je li Hezbolah spreman da preda oružje?

Na ulicama Tira, slikovitog primorskog mjesta na jugu Libana, vijore se zastave Hezbolaha. Pored njih vise i plakati koji prikazuju najvažnijeg saveznika ove paravojne islamistiöke grupacije – iranskog ajatolaha Alija Hamneija. Za Iran je Hezbolah važan faktor u njegovoj tzv. "osovini otpora" na Bliskom istoku, koja podržava borbu Irana protiv Izraela.

Hezbolah i Izrael su se u prošlosti više puta sukobljavali i vodili ratove. Napad Hamasa na Izrael i naknadni rat u Gazi ponovo su raspirili stari sukob između Hezbolaha i Izraela – mjesecima su se gotovo svakodnevno vodile žestoke borbe, nakon što je Hezbolah 8. oktobra 2023. napao Izrael sa sjevera. Uslijedilo je 14 mjeseci koji su, posebno za ljude u pograničnom području, bili kao novi rat.

Prepušteni sami sebi

U Tiru, oko 30 kilometara od granice, uništeno je oko 100 kuća, uključujući i onu ribara Fadla Rede Badawija. Njegova porodična kuća i ribarska radnja teško su oštećeni u izraelskom napadu, a većina stvari i opreme je uništena. Badawi ne zna kako će uspjeti ponovo izgraditi svoju egzistenciju i nastaviti poslovanje. Kaže da je prepušten sam sebi – lokalna zajednica je preopterećena razmjerama razaranja. Ne očekuje novčanu pomoć – ni od bankrotirane libanske države, ni od Hezbolah a, iako su obećali odštetu. Ljudi u mjestu se, kaže, međusobno pomažu koliko mogu.

Sve više ljudi u Libanonu sada postavlja pitanje o smislu posljednjeg rata, kaže politički analitičar Sami Nader: "Ko će nam ponovo izgraditi kuće? Zašto smo to uradili? Da li je zaista vrijedilo platiti tako visoku cijenu da bi se spasila Gaza?"

Zbog rata je Hezbolah izgubio popularnost i pretrpio velike vojne gubitke.

Stara moć je nestala

Nakon gotovo svakodnevnog granatiranja u pograničnom području, u septembru prošle godine dogodio se najteži udarac za ovu miliciju: 17. i 18. septembra 2024. godine, Izrael je u Libanu aktivirao eksplozivne naprave, koje su raznijele hiljade „pagera"(pejdžera) i uređaja za  radioveze i razmjenu poruka članova Hezbolaha. Povrijeđeno je više od 2.800 ljudi.

Nakon toga, izraelska vojska je 23. septembra pokrenula operaciju "Northern Arrows", tokom koje je – prema vlastitim navodima – uništila oko 80 posto raketnog arsenala Hezbolah i ubila gotovo cijelo rukovodstvo, uključujući i vođu ove organizacije Hasana Nasrallaha. Hezbolah je odgovorio raketnim napadima na Izrael, ali se nakon tog poraza više nije uspio oporaviti niti vratiti na prethodni nivo moći.

Nema novih oružja, nema više novca

Hezbolah je dosad smatran najjačom silom u Libanu – jačom čak i od libanske vojske. Zahvaljujući iranskoj podršci, njegov arsenal oružja je prije rata procjenjivan na oko 150.000 raketa. Glavni kanali za snabdijevanje novcem i oružjem vodili su preko Sirije, budući da je Hezbolah podržavo Assadov režim. Međutim, pad diktatora Bašara al-Assada dodatno ju je oslabio.

Prema navodima političkog analitičara Nadera, Hezbolah je danas u ozbiljnoj finansijskoj krizi – više ne dobija pomoć kao ranije iz Irana. Izgubio je linije snabdijevanja i izoliran je. Ne dolaze više ni novi borci, ni oružje, ni novac iz susjednih zemalja.

Hezbolah: Država u državi

Hezbolah je od strane mnogih zapadnih država označena kao teroristička organizacija. Ipak, od 2005. godine djeluje i kao politička stranka u libanskom parlamentu, igra važnu političku ulogu i funkcioniše poput državnog aktera sa društvenom odgovornošću. Hezbolah je jedan od najvećih poslodavaca u zemlji, posjeduje sopstvenu infrastrukturu sa bolnicama, školama i institucijama – promatrači to opisuju kao „državu u državi".

Zbogom parolama o otporu

U Dahiyehu - južnim predgrađima Bejruta pod kontrolom Hezbolaha - podrška među pristalicama je i dalje velika, uprkos teškim gubicima. Stotine ljudi svakodnevno poput hodočasnika odlazi na grob Hasana Nasrallaha i mjesto, gdje je pala razorna bunker-bomba, koja ga je ubila.

Na spomen-mjestu, mlada žena dijeli suvenire u zamjenu za donacije. Iako se mnogi i dalje boje izraelskih napada, pokazuju odlučnost, kaže Rawan Khalil.„Umrijet ćemo dostojanstveno i nećemo se predati."

Potpuno razoružanje simpatizeri i pristalice Hezbolaha i dalje odbijaju. Međutim, političko krilo Hezbolaha sve češće koristi drugačiji ton. Ihab Hamade, poslanik te stranke, tvrdi da je saradnja s libanskom vojskom dobra: nije bilo nikakvih problema i, kako kaže, izvana se pokušava stvoriti sukob između Hezbolaha i vojske – ali to je, prema njegovim riječima, čista iluzija.

Izrael nastavlja sa napadima

Uprkos dogovorenom prekidu vatre u novembru, Izrael i dalje napada ciljeve u Libanu.Prema podacima libanskog ministarstva unutrašnjih poslova, od početka primirja zabilježeno je oko 2.700 izraelskih napada.

Hezbolah, međutim, više ne reaguje snažnim napadima ni nakon raketiranja juga zemlje proteklih dana. Nije bilo reakcije čak ni nakon bombardovanja južnih predgrađa Bejruta krajem aprila. U izraelskim napadima stradali su i civili.

Navodno je Hezbolah već predao veći dio svog oružja izraelskoj vojsci u pograničnim područjima na jugu Libana. Prošle sedmice, UN-ova mirovna misija UNIFIL objavila je na mreži X da je od početka primirja zaplijenila 225 skladišta oružja Hezbolaha i predala ih izraelskoj vojsci.

Hoće li se konačno provesti UN rezolucija 1701?

Hezbolah je pod pritiskom da konačno u potpunosti provede UN rezoluciju 1701 iz 2006. godine. Sporazum predviđa, između ostalog, da se Hezbolah povuče iza rijeke Litani, oko 30 kilometara sjeverno od izraelsko-libanske granice.

Poštivanje sporazuma treba nadzirati libanska vojska. Zauzvrat, Izrael bi se trebao potpuno povući iz Libana.

Rastući pritisak iznutra i izvana

SAD i zaljevske zemlje poput Saudijske Arabije i Katara uslovile su svoju pomoć u obnovi Libana razoružanjem Hezbolaha.

Novi predsjednik Libana, načelnik Generalštaba Joseph Aoun, koji je na tu funkciju stupio u januaru, želi ponovo uspostaviti zakonodavnu, sudsku i  izvršnu vlast države. Više puta je govorio o „novoj eri", u kojoj više neće tolerisati oružje izvan kontrole libanske države. Njegov izbor i formiranje nove vlade postali su mogući nakon više od dvije godine političke blokade – zato što Hezbolah više nije blokirao ovaj proces.

Nada u uviđajnost

Politički analitičar Nader očekuje da će se razoružanje nastaviti, iako će Hezbolah vjerovatno pokušati zadržati dio arsenala u unutrašnjosti zemlje. Pokušaji  proteklih godina da se problem riješi dijalogom nisu uspjeli. Ključna teza glasi: „Ne može se imati funkcionalna država ako Hezbolah zadrži svoje oružje."

Ali, ako bi se primijenila sila da se Hezbolah razoruža, to bi moglo gurnuti cijelu zemlju u građanski rat. „Jedino rješenje je da sam Hezbolah donese tu odluku – za sebe, za svoje birače i za jedinstvo zemlje", zaključuje Sami Nader.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu