Izraelska tampon-zona: Dodatna patnja za Palestince

Izrael nastavlja sa pojačavanjem svoje kontrole nad teritorijomPojasa Gaze. Kao rezultat toga, sve više od ukupno 2,3 miliona stanovnika Gaze se potiskuje u sve manji prostor, dok istovremeno traje intenzivno bombardovanje.

U subotu je izraelski ministar odbrane, Izrael Kac, izjavio da su Izraelske odbrambene snage (IDF) preuzele kontrolu nad velikim dijelovima juga Gaze.

„IDF je sada završio preuzimanje kontrole nad Morag koridorom, koji povezuje Rafu i Kan Junis, čime je čitavo područje između Filadelfijskog koridora i Moraga postalo dio izraelske bezbjednosne zone“, rekao je Kac. Na društvenoj mreži X dodao je da će „Gaza postati manja i izolovanija, a sve više njenih stanovnika biće prisiljeno da se evakuiše iz zona sukoba.“ Pozvao je Palestince da „ukloneHamas“ kako bi se „rat zaustavio.“

Izraelska vlada je obećala da će pojačati ofanzivu i zauzeti velike dijelove Gaze kako bi izvršila pritisak na Hamas, organizaciju koju mnoge zemlje smatraju terorističkom, da oslobodi preostalih 59 talaca, od kojih se za 24 vjeruje da su još živi, i da prihvati nove uslove primirja.

Civili plaćaju cijenu

I opet, najviše ispaštaju civili u Gazi. Prije rata, oblast Rafa na jugu Gaze imala je oko 200.000 stanovnika.

Kada se Abdul Rahman Taha vratio u svoje naselje u Rafi nakonprivremenog primirja u januaru, zatekao je „samo mali dio kuće koji još stoji.“ Njegova porodica je ostala da živi među ruševinama. Početkom aprila, izraelska vojska izdala je naređenje za raseljavanje, i Taha i njegova porodica su ponovo bili primorani da odu.

„Rafa je skoro potpuno uništena. Ostalo je samo nešto malo kuća. Ulice su razrušene i moraće da se ponovo grade. Sad će dovršiti posao i uništiti i ono što je ostalo“, rekao je Taha, koji sada živi u šatoru u Kan Junisu, u još težim uslovima.

Nakon završetka prve faze primirja početkom marta, izraelska vlada je obustavila isporuku goriva, hrane, komercijalnih i humanitarnih potrepština za Gazu. Ujedinjene nacije su u ponedeljak upozorile da je „humanitarna situacija sada vjerovatno najgora u posljednjih 18 mjeseci od početka sukoba.“

„Samo što smo pomislili da je rat gotov, vratio se svom silinom, sa konstantnim prolivanjem krvi - 24 sata dnevno“, rekao je Abu Taha. „Haos je još veći. Bezbjednosna situacija se pogoršava. To je zastrašujući osjećaj.“

Ovaj 51-godišnji Palestinac brine što je njegov rodni grad sada dio tzv. „bezbjednosne zone". Novi koridor Morag — kopneni pojas od oko 12 kilometara od istoka ka zapadu — odsijeca Rafu od susjednog Kan Junisa i graničnog prelaza sa Egiptom.

Nazvan je po bivšem izraelskom naselju koje je demontirano 2005. godine, kao i koridor Netzarim u centralnoj Gazi, koji razdvaja sjever i jug pojasa. IDF kontroliše kretanje između ovih oblasti putem kontrolnih punktova. Vojska se, doduše povukla tokom primirja, ali je ponovo raspoređena u martu.

Abu Taha se nada da Izrael samo pokušava da „zastraši narod i izvrši politički pritisak“, a ne da ga zauvijek spriječi da se vrati kući. Ipak, kaže: „Problem je što je cijela budućnost Gaze sada neizvjesna."

Izraelska vlada nije iznijela nikakav plan za „dan poslije" u Gazi i svoje postupke predstavlja kao dio strategije maksimalnog pritiska na Hamas. Organizacije za ljudska prava tvrde da Izrael izgleda stvara temelje za dugoročnu vojnu kontrolu razdvajanjem Pojasa Gaze na više dijelova pomoću koridora i širenjem tampon zone duž granice sa Izraelom.

Novo raseljavanje stanovništva

Abu Taha je jedan od oko 400.000 ljudi koji su ponovo raseljeni tokom najnovije ofanzive, prema podacima Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova (UNOCHA). Dok su stotine hiljada ljudi mogle da se vrate sa juga na sjever tokom primirja u januaru, sada ih pak izraelska vojska upućuje da idu još zapadnije.

Prema UNOCHA, skoro 70 odsto teritorije je stavljeno pod „naređenje o raseljavanju“ ili označeno kao „zabranjena zona“, gdje izraelske vlasti zahtijevaju od humanitarnih ekipa da koordinišu kretanje. Izraelska vojska tvrdi da su evakuacije u cilju zaštite civila, a neke su sprovedene u oblastima iz kojih su palestinski borci nedavno ispalili rakete ka Izraelu.

Ministar odbrane Kac je tokom vikenda ponovio da će se „dobrovoljan odlazak“ u druge zemlje dozvoliti „svima koji su zainteresovani“, što je aluzija na kontroverzni plan američkog predsjednika Donalda Trampao „preseljenju" svih 2,3 miliona stanovnika Gaze — plan koji Ujedinjene nacije ocjenjuju kao prisilno iseljavanje.

Proširena tampon zona uništava sela i oranice

Pored raseljavanja i razdvajanja teritorije, Izrael je postepeno proširivao postojeću tampon zonu unutar Gaze, koja se proteže od sjevera duž granice sa Izraelom pa sve do juga, prema Egiptu.

Organizacija Breaking the Silence (prekid ćutnje), koja prikuplja svjedočenja bivših izraelskih vojnika, objavila je izvještaj u kojem navodi da se u tampon zoni sistematski uništavaju kuće, infrastruktura i poljoprivredno zemljište. Navode da je to područje sada uglavnom zabranjeno za Palestince.

„Uništavali smo sve: polja, groblja, industrijske zone i kuće naravno. Pretpostavka u IDF-u je da će nam to donijeti veću sigurnost. Zašto? Zato što možemo vidjeti pripadnike Hamasa ili Islamskog džihada kako se približavaju", rekao je Nadav Vajman, direktor Breaking the Silence.

Velik dio zemlje, koji je sada u tampon zoni, ranije je bio poljoprivredno zemljište, što postavlja pitanje dugoročne sposobnosti Gaze da ponovo proizvede makar dio sopstvene hrane. Prema procijenama organizacije Breaking the Silence (Prekini šutnju), tampon zona je široka i do 2,5 kilometara na pojedinim mjestima i dopire do gradskih četvrti kao što je Šežaija u istočnom dijelu grada Gaze.

Lamija Bahtiti je napustila Šežaiju prošle nedelje uz zvuke granatiranja i bombardovanja. „Sva područja blizu granice — sjever, jug i istok — su zauzeta i pod artiljerijskom vatrom. Svi dijelovi Gaze su pod vazdušnim napadima. Nema izlaza", rekla je ona telefonom za DW iz zapadnog dijela Gaze, gdje sada boravi kod rodbine.

Suočava se sa svakodnevnom borbom da obezbijedi osnovno za porodicu: „Na pijaci nema sredstava za čišćenje, nema vode za piće, nema dovoljno hrane, nema gasa, a zdravstvena situacija je užasna.“

„Gaza više nije ona ista Gaza. Trudimo se da preživimo zbog naše djece i u nadi za bolju budućnost“, rekla je.
 

Emili Gordin doprinijela izvještavanju iz Jerusalima

Uredio: Rob Madž

Ovaj tekst je prvobitno objavljen na engleskom jeziku 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu