Izrael: Protiv rata, ali ne i za Palestince

Dok izraelska vlada čak i proširuje opseg vojne intervencije u okupiranoj Gazi, javnost se sve oštrije protivi takvoj politici. Tijekom vikenda su u Izraelu opet održani veliki prosvjedi protiv rata u Gazi, u kojima je sudjelovalo na desetke tisuća Izraelaca.

U Pojasu Gaze militantna skupina Hamas i dalje drži oko 50 izraelskih talaca, a njihove obitelji strahuju kako će novi Netanyahuov plan za Gazu dodatno ugroziti njihove voljene.

"Sigurni smo kako će odluka o okupaciji više teritorija ugroziti živote talaca," rekao je za DW Gil Dickmann, rođak Carmele Gat, koja je poginula u zatočeništvu. "Upravo se to dogodilo Carmel. Bila je u Rafi, a onda je pala odluka da (izraelska vojska) okupira Rafu. Njezini čuvari odlučili su pogubiti i nju i (pet) drugih talaca," kaže Dickmann.

"Znamo da je jedini način vratiti ih žive, postići dogovor za sve njih," vjeruje i Naama Shueka, rođakinja Evyatara Davida, izraelskog taoca nedavno viđenog na video-snimku, koji je objavio Hamas. "Zato i poručujemo: Prekinite rat! Molimo vas, spasite naše voljene. Molimo vas, nemojte dopustiti da umru od gladi!"

Većina Izraelaca želi dogovor

Njihovo mišljenje je i stav sve više građana Izraela. Ispitivanja mnijenja, koje je proveo neovisni Izraelski institut za demokratiju (IDI) pokazuju kako se stav mijenja. Sredinom oktobra 2023. i nedugo nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra, samo 17% Izraelaca smatralo je da njihova vlada treba pregovarati o oslobađanju talaca, čak i ako bi to značilo prekid izraelske vojne intervencije. Godinu dana kasnije tako je mislilo 53% građana. Sredinom jula ove godine, anketa koju je proveo lokalni izraelski medij Kanal 12, pokazala je da 74% Izraelaca podržava postizanje sporazuma s Hamasom kako bi se oslobodili svi taoci i okončale borbe u Gazi.

Dok većina Izraelaca želi vratiti taoce, spasiti živote izraelskih vojnika i ne odobrava postupke Netanyahuove vlade, druga istraživanja pokazuju kako to ne znači i nekakvo suosjećanje za Palestince, niti im se dopada ideja suradnje s njima.

Nije ih briga za Palestince

U anketi IDI-ja provedenoj krajem jula, istraživači su pitali "u kojoj mjeri vas osobno uznemiravaju ili ne uznemiravaju izvještaji o gladi i patnji među palestinskim stanovništvom u Gazi?" Više od tri četvrtine upitanih jevrejskih građana Izraela, dakle njih 9%, je odgovorilo kako „nije previše" ili „uopće nije" bilo uznemireno. Mišljenje tih Izraelaca je i kako izraelska vojska „čini dovoljno" da izbjegne nepotrebnu patnju. Arapski Izraelci pak misle potpuno drugačije: njih 86%  „vrlo" ili „donekle" uznemiruju izvješća o gladi i patnji stanovnika Pojasa Gaze.

U prethodnim anketama IDI postavljeno je i pitanje što bi bilo najvažnije da prestane rat. Više od polovice upitanih smatra kako je najvažnije osloboditi preostale taoce, a samo 6% misli kako bi rat trebao završiti „zbog brojnih žrtava" i potrebe za mirom.

Istina je da sada više ljudi govori o onome što se događa u Gazi, rekao je jedan stanovnik Tel Aviva za DW koji radije želi ostati anoniman. "Ali sve se vrti oko taoca i (naših) vojnika, te nedostatku želje voditi rat koji se čini beskonačan."

Stanovnici Pojasa Gaze i građani Izraela imaju potpuno različito viđenje stanja, misli ovaj građanin. "Blokada Gaze koja traje već 17 godina, sa svim njenim razornim posljedicama za stanovništvo, i makar je samo sat vožnje od Tel Aviva, zapravo nikad nije stvarno zanimala ljude u Izraelu."

Širi se ekstremizam

Nedavno je i Tamir Sorek, profesor na američkom Sveučilištu Pennsylvania, koji proučava odnos kulture prema izraelsko-palestinskom sukobu, proveo je anketu sa poraznim rezultatima. Tako čak 82% Izraelaca židovske vjere „može zamisliti" potpuno protjerivanje Palestinaca iz Gaze. Po toj anketi u martu 2025. Sorek je zaključio kako su ekstremistički stavovi o Palestincima, koji su se prije čuli samo na rubu izraelskog društva, sad postali dominantno mišljenje.

Ideja, kako je mir jedino moguć bez ijednog Palestinca „datira iz 1930-ih," napisao je Sorek. Ali ta zamisao se širila „od kako su 1990-tih propali izgledi za mir i kako se povećavao egzistencijalni strah među Izraelcima je rasla. Tako su i ekstremistička strujanja cionista u 21. stoljeću dobila veću političku moć."

Anketa američkog Pew istraživačkog centra iz marta 2025. pokazala je da samo 21% Izraelaca smatra da može postojati mirno rješenje, koje podrazumijeva „dvije države", dakle Izrael i Palestinu. Autori studije upozoravaju kako je to najniži postotak još od 2013. godine. To se potpuno podudara i sa dojmovima novinara britanskog BBC-a, New York Timesa i njemačkog Sueddeutsche Zeitunga, koji izvještavaju o zbivanjima u Izraelu i Gazi.

Ko još može vjerovati Netanjahuu?

Izraelski autor Etgar Keret već mjesecima prosvjeduje protiv odluka vlade i zadovoljan je što mu se u kritikama pridružuje sve više njegovih sunarodnjaka. Iako, priznaje novinarima DW; "moram reći da bih želio da se ljudi koji su uz mene, bore iz nekakvih univerzalnih, liberalnih i ljudskih razloga. Ali čak i ako ne, mi i dalje u osnovi želimo istu stvar."

Keret je pokušao objasniti, zašto Izraelce nije toliko briga za položaj Palestinaca. "Postoje ljudi, koji su šokirani i uplašeni i ne znaju što Netanyahu radi i oni samo teturaju od jedne do druge njegove neistine. Ako gledate vijesti u Izraelu, iz sedmice u sedmicu, čućete kako govori protivrječne stvari. Ništa nije dosljedno i vrlo malo toga ima smisla."

No neki medijski kritičari u Izraelu ističu kako su za samo 40% Izraelaca televizijske vijesti najvažniji izvor informiranja, a izraelsko Udruženje medija na internetu svjedoči kako 78% Izraelaca koristi i prima vijesti preko društvenih mreža. A tamo ima i mnoštvo informacija o stanju u Gazi i toku rata, kojeg Izrael tamo vodi.

Ovaj tekst izvorno je objavljen na engleskom jeziku.