Izbjeglički val na Kreti - grčka vlada u kriznom modusu

Grčka se usred turističke sezone, raste broj izbjeglica koje dolaze preko Sredozemnog mora iz Libije. Najviše je pogođena južna obala Krete te mali otok Gavdos najjužnija točkaGrčke. Tamo raste pritisak zbog svakodnevnog povećanja broja izbjeglica na ruti iz Libije, koja se nalazi oko 350 kilometara južno. Samo ovaj tjedan na Kretu i Gavdos stiglo je oko 1.500 izbjeglica ili ih je grčka obalna straža presrela na moru ispred Krete.

Lokalne vlasti pokazuju znakove preoperećenosti razvojem situacije. Stotine ljudi čekaju pod jakim suncem u lukama Krete, u Chaniji, Rethymnu i Heraklionu. Proteklih dana oko 500 osoba je prebačeno u luku Lavrio na istoku Atene.

Kao reakciju na trenutačnu situaciju, grčka vlada pod vodstvom premijera Kyriakosa Mitsotakisa provela je kontroverznu izmjenu zakona: najmanje tri mjeseca zahtjevi za azil osoba koje dolaze morem iz Libije se neće razmatrati. Na Kreti bi se također trebao izgraditi novi prihvatni centar.

Uhićenje izbjeglica

Usvojeni nacrt zakona predviđa da se izbjeglice iz sjeverne Afrike na Kreti najprije uhite, bez neposrednog pristupa postupku za dobivanje azila. Nakon razdoblja od tri mjeseca planira se ubrzano protjerivanje. Ova uredba je međutim u suprotnosti s međunarodnim i europskim pravnim osnovama poput Europske konvencije o ljudskim pravima, Povelje EU-a o temeljnim pravima, ali i s grčkim pravnim poretkom svi oni jamče pravo na pravedan postupak za azil.

Neki grčki stručnjaci sumnjaju u usklađenost zakona s važećim normama i smatraju da bi na europskoj razini moglo doći do postupaka protiv Grčke. Također se postavljaju pitanja o praktičnoj provedbi i vremenskom okviru ove uredbe, primjerice, od kada će se postupci za azil obustaviti te gdje i pod kojim uvjetima će izbjeglice koje stignu u Grčku biti smještene.

Skretanje pozornosti s drugih problema

Nakon naglog povećanja broja novopridošlih, grčka se vlada suočava s pojačanim javnim i političkim pritiskom da se kriza riješi. Izmjena zakona može se shvatiti kao reakcija na taj pritisak. Nove odredbe ne bi trebale samo obeshrabriti izbjeglice, nego vjerojatno i odvratiti pozornost s drugih unutarnjopolitičkih problema.

Od kraja lipnja 2025., primjerice, javnost zaokuplja afera u vezi s nezakonitim korištenjem poljoprivrednih subvencija izEU-a. Također, željeznička nesreća u Tempi, čiji uzroci ni dvije godine nakon tragedije nisu razjašnjeni, i dalje je u fokusu javnosti. Promjene u politici azila sada se opravdavaju izvanrednom situacijom koja, prema mišljenju vlade, zahtijeva brzu i odlučnu reakciju. Međutim, mnogi stručnjaci smatraju da te mjere neće izdržati sudsku provjeru.

Mali otok s malo resursa

Oko petine izbjeglica ulazi u EU preko malog otoka Gavdosa, koji se nalazi oko 35 km južno od Krete u Libijskom moru. Otok raspolaže samo ograničenim infrastrukturnim kapacitetima, poput dostatnog smještaja za izbjeglice. Zalihe vode su oskudne i prvenstveno su namijenjene lokalnom stanovništvu i turistima koji dolaze tijekom ljetne sezone. Općinska uprava nema dovoljno zaposlenika, a otok je dostupan samo trajektom s Krete.

Opskrba izbjeglica stoga je minimalna, s ciljem da se one što brže proslijede dalje. Gavdos dobiva financijsku i logističku potporu od grčkog Ministarstva za migracije i kroz privremenu stacioniranost brodova Frontexa, koji interveniraju u slučajevima opasnosti na moru u regiji.

Otpor u Grčkoj

Potpuna obustava razmatranja zahtjeva zaazilu Grčkoj do sada je postojala samo tijekom pandemije koronavirusa i u iznimnim slučajevima na rijeci Marici, koja na sjeveroistoku zemlje čini granicu s Turskom. Sada planirane mjere imaju izrazito represivan karakter i postavljaju vrlo ozbiljna pitanja o poštivanju načela vladavine prava. Posebno su kontroverzna vraćanja u nesigurne zemlje podrijetla ili tranzita, koja mogu kršiti međunarodne standarde zaštite i nositi humanitarne rizike.

Unutar Grčke postoji i iz drugih razloga otpor prema novom zakonu mnogima te mjere očito ne idu dovoljno daleko. Lokalne prosvjede dodatno otežava izgradnja ili proširenje prihvatnih centara za izbjeglice. U većini stranaka, uključujući i vladajuću Novu demokraciju (Nea Demokratia) premijera Mitsotakisa, javlja se otpor prema izgradnji prihvatnih centara na Kreti. Grčka turistička industrija također strahuje od negativnog utjecaja na imidž popularnog turističkog otoka. Ono što prosvjedima zajednički nedostaje jest prijedlog što zapravo učiniti s ljudima koji pristižu.

EU delegacija protjerana

Europska komisija obaviještena je o izmjeni zakona i izrazila je razumijevanje za opterećenja na vanjskim granicama EU-a u Grčkoj. Javno izražena kritika iz Bruxellesa vrlo je suzdržana. Osim toga, u pozadini najnovijeg vala izbjeglica krije se i geopolitička dimenzija: general Khalifa Haftar, koji vlada u istočnoj i južnoj Libiji, očito želi povećati pritisak na EU da prizna njegov režim, šaljući izbjeglice prema Grčkoj. Pregovore s predstavnicima EU-a već je početkom tjedna doveo do neuspjeha: članovi EU delegacije, među njima austrijski povjerenik EU-a Markus Brunner i talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi, proglašeni su nepoželjnima po dolasku u Bengazi i odmah protjerani.