Istok Njemačke: Besplatan smještaj za novi početak

„Nema problema s pronalaskom stana koji ste u stanju platiti, nema gužvi u saobraćaju, nema špica. Uz to, nikad nisam imala problem s pronalaskom mjesta za parkiranje", kaže Anika Franze s osmijehom, dok sjedi za svojim radnim stolom u centru gradića Gubena.

Ova 38-godišnjakinja rođena je u Istočnom Berlinu u bivšem DDR-u i većinu života, prije i nakon pada Berlinskog zida, provela je u istom dijelu glavnog grada. No, kako kaže, gradska užurbanost, osjećaj nemoći zbog sve veće nejednakosti i nadasve loša stambena situacija dugo su je tjerali da ode.

Vozeći se kroz Brandenburg i slušajući lokalni radio čula je za program „probnog stanovanja" („Probewohnen"), koji ljudima nudi mogućnost da do četiri sedmice besplatno borave u Gubenu, na krajnjoj istočnoj granici Njemačke s Poljskom. Ideja je bila privući ljude da se trajno dosele u grad i time pomognu u borbi protiv iseljavanja ljudi iz ovog mjesta.

Franze sada već osam mjeseci živi u Gubenu i vodi upravo projekat, koji ju je tamo i doveo. U Gubenu može sebi priuštiti dvoetažni stan od 100 kvadratnih metara s ugradbenim garderoberom za manje novca nego što bi platila jednu sobu u lošijem kvartu Berlina.

„Uvijek je tiho, nema buke, manje je smeća na ulicama, i stalno srećem poznata lica, što mi se jako sviđa", objašnjava ona, dok vodi turu kroz centar grada, koja uključuje i brzu posjetu drugoj strani rijeke – i poljskom kafiću s fensi kolačima.

Trideset ljudi učestvovalo je prošle godine u ovom projektu, a njih šest se doselilo za stalno. Franze kaže da ih je došlo još više - zahvaljujući medijskom izvještavanju. Slični projekti pokrenuti su i u obližnjim gradovima u regiji Lausitz, uključujući Frankfurt na Odri. Najnoviji prijekat pokrenut je u Eisenhüttenstadtu (nekadašnjem Staljingradu), prvom planski podignutom socijalističkom gradu-modelu u nekadašnjem DDR-u.

Nove ideje protiv odliva ljudi

Guben je samo jedan od stotina industrijskih gradova u bivšoj Istočnoj Njemačkoj koji su prošli kroz velike demografske promjene nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine. Pad nataliteta, iseljavanje mladih ljudi u pokrajine u okviru bivše Zapadne Njemačke  i povećanje životnog vijeka dodatno su ubrzali trend „starenja" stanovništva.

Trenutno u Gubenu živi 16.600 ljudi – skoro pola manje u odnosu na 1995. godinu, kada je tamo bilo 29.100 stanovnika. Očekuje se da će taj broj do 2030. pasti za dodatnih 16%, a broj radno sposobnih osoba čak za 27%. Prosječna starost mještana trenutno je 58 godina – i stalno raste. „Nedostaje nam cijela jedna generacija", rekao je gradonačelnik Fred Mahro za berlinski list TAZ, kada je program prvi put pokrenut.

U jesen prošle godine je fondacija Bertelsmann Stiftung, nezavisna organizacija civilnog društva, objavila studiju prema kojoj će Njemačka i dalje biti ovisna o migraciji kako bi zadovoljila potrebe tržišta rada. Osim toga, zbog slične demografske situacije u drugim evropskim državama, migracija će morati dolaziti iz zemalja van EU.

„Iz ekonomske perspektive, moramo osigurati da radna mjesta ostanu atraktivna, da se stvore podsticaji za kompanije da se nastane ovdje, ali tu je riječ o mnogo više toga – o kulturi dobrodošlice i integraciji", kaže Susanne Schultz, ekspertica za migracionu politiku iz Bertelsmann fondacije.

Schultz se poziva i na istraživanje Instituta za zapošljavanje pri Saveznoj agenciji za zapošljavanje, objavljeno prošle sedmice, koje pokazuje da je nešto više od četvrtine ljudi, rođenih u inostranstvu, koji su emigrirali u Njemačku u dobi između 18 i 65 godina, prošle godine razmišljalo da napusti ovu zemlju.

Dvije trećine ispitanika kao razlog navode diskriminaciju; jedna trećina rekla je da se ne osjećaju nikako ili samo djelimično dobrodošlo. Schultz kaže da retorika i politika, poput nedavne odluke da se ograniči dolazak članova porodice određenih kategorija imigranata, šalju pogrešne poruke.

„Nezadovoljstvo politikom bilo je glavni razlog. Mislim da to ima mnogo veze s razvojem događaja u posljednjih godinu i po. Raspoloženje u Njemačkoj se zaista promijenilo", kaže Susanne Schultz za DW i dodaje da je potreban višestruki pristup kako bi se ljudi integrisali i društveno i ekonomski.

Istočne njemačke pokrajine kao uporišta ekstremne desnice?

U borbi za privlačenje novih stanovnika, istočne njemačke pokrajine suočavaju se i s problemom imidža – često se povezuju s ekstremnom desnicom. Guben je dospio na naslovnice 1999. godine, kada je alžirski tražilac azila Farid Guendoul iskrvario na smrt, bježeći od neonacista.

Na saveznim izborima u februaru 2025. godine, skoro 42% lokalnog stanovništva glasalo je za krajnje desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD). Franze kaže da ti brojevi ne odražavaju svakodnevni život u gradu i frustrirana je stalnim fokusom na AfD, iako je skoro 60% birača ovdje glasalo za umjerene ili liberalne stranke.

„Mještani imaju predrasude i žive sa klišeima, ali mislim da se s njima može povezati, samo im treba malo vremena jer nisu navikli na mnogo različitosti", objašnjava. „Ne vjerujem da bi to bilo drugačije ni u nekom drugom malom evropskom gradu."

Sada, u drugoj godini postojanja, voditelji projekta naseljavanja Gubena zaprimili su 40 prijava iz cijele Njemačke, ali i iz Belgije, Alžira, Egipta i Brazila. Uspješni kandidati biće smješteni u renovirane stanove uz simboličnu naknadu od samo 115 eura.

Postoji i mogućnost učestvovanja u sedmičnim druženjima s lokalnim stanovništvom. Doseljenici mogu dati svoj doprinos umjetničkom sadržaju grada u saradnji s lokalnim muzejem, kao i obavljanje prakse u lokalnim firmama.

Guben je nekada bio poznat po tekstilnoj industriji i proizvodnji šešira: prvi vodootporni vuneni šeširi proizvodili su se ovdje, a fabrika sintetičkih vlakana, otvorena 1960. godine, dugo je bila najveći poslodavac u okrugu. Danas u regiju Lausitz pristižu investicije iz EU i njemačke vlade, jer se rudarenje lignita (smeđeg uglja) postepeno ukida u sklopu prelaska na klimatski neutralnu privredu.

Franze kaže da trenutno postoji oko 300 otvorenih radnih mjesta: američki proizvođač suhomesnatih proizvoda BiFi otvorio je fabriku ovdje 2024. godine, pekarski lanac Dreissig ima svoju proizvodnju u Gubenu, a kanadski proizvođač litijumskih baterija Rock Tech otvara uskoro postrojenje veličine 17 fudbalskih terena.

Za sada, Franze uživa u životu koji je jednostavno – lakši nego u glavnom gradu. I ostvarila je dječiji san: naučila je jahati konja. „Ne znam želim li ovdje ostariti – ali ne znam ni da li bih to željela u Berlinu".