Isporuke katarskog plina upitne zbog EU birokracije?

U studenom 2022., dok se Europa borila s rastućom energetskom krizom, Njemačka je sklopila ugovor s Kataromo uvozu do 2 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina (LNG) godišnje iz te zaljevske države. Ugovor, koji bi trebao stupiti na snagu sljedeće godine, dio je šire strategije Europe za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu nakon invazije Moskve na Ukrajinu.

Sada, gotovo tri godine kasnije, Katar prijeti obustavom isporuka LNG-a Europi zbog spora oko direktive Europske unije usmjerene na poboljšanje etičkih standarda u globalnoj trgovini.

Dnevnik Welt am Sonntag prošlog vikenda je objavio kako su katarske vlasti uputile pisma nekoliko vlada država članica EU, pozivajući Bruxelles da preispita direktivu.

U korespondenciji se upozorava da bi, bez značajnih izmjena EU diirektive, Katar mogao preusmjeriti izvoz LNG-a na tržišta koja nude „stabilnije i poslovno prihvatljivije uvjete”.

Zakon EU o odgovornosti pod povećalom

Direktiva EU-a nezgrapnog naziva (Direktiva o korporativnoj održivosti i dužnoj pažnji- Corporate Sustainability Due Diligence Directive - CSDDD), usvojena prošle godine, nalaže velikim europskim tvrtkama da pomno prouče svoje globalne opskrbne lance, od sirovina do gotovih proizvoda, kako bi uočile i otklonile probleme poput kršenja ljudskih prava ili šteta za okoliš. Direktiva također obvezuje poduzeća da razviju planove klimatske tranzicije usklađene s Pariškim sporazumom iz 2015.

Iako su CSDDD pohvalili borci za ljudska prava i okoliš, industrijske udruge i dobavljači izvan EU-a kritizirali su je zbog visokih troškova usklađivanja, administrativnog opterećenja i širokog međunarodnog pravnog dosega. 

Katar je prigovorio da pravila direktive o zaštiti klime „nadilaze ciljeve i namjere” Pariškog sporazuma, te dodao da „visoke novčane kazne, sankcije i odgovornost privatnih osoba zbog neusklađenosti” predstavljaju rizik za državnu tvrtku QatarEnergy, najvećeg svjetskog proizvođača LNG-a.

Katar bogat energijom odupire se ciljevima nulte emisije

CSDDD je, kako se navodi, u sukobu s nacionalnom energetskom strategijom Katara. Gospodarstvo te zaljevske države usko je povezano s LNG-om, koji smatra „zelenim” tranzicijskim gorivom, a ne klimatskom prijetnjom. Doha navodi da želi postupno i mjerljivo napredovati prema ugljičnoj neutralnosti, ali bez ugrožavanja izvoza energije.

„Katar i neki drugi proizvođači i izvoznici nafte još nisu uspostavili planove za postizanje nulte neto emisije", kaže Andreas Goldthau, profesor javne politike na Sveučilištu u Erfurtu, za DW. Goldthau je izjavio da ih to izlaže riziku od kazni EU-a zbog nepoštivanja CSDDD-a.

Prema ovoj direktivi, tvrtke se mogu suočiti s novčanim kaznama u iznosu do 5% globalnog godišnjeg prihoda ako ne provedu provjere dužne pažnje. Za QatarEnergy, koji je u 2024. godini ostvario prihod od 48,6 milijardi dolara (42,2 milijarde eura), to bi mogla biti kazna u iznosu od 2,43 milijarde dolara.

Katar povećao isporuke LNG-a zbog rata u Ukrajini

Prema podacima tvrtke za analizu tržišta Kpler, od početka rata u Ukrajini, Katar je osiguravao 12– europskih potreba za LNG-om, poslavši ukupno 37,1 milijun metričkih tona plina u EU. Ugovor iz 2022. s Njemačkom trebao bi dodatno povećati europsku opskrbu.

Analitičari upozoravaju da bi svaki prekid tih isporuka, osobito tijekom vrhunca potrošnje zimi, mogao izazvati nestašice i ponovno povećanje cijena energije.

Thierry Bros, profesor na Sveučilištu Sciences Po u Parizu, rekao je za DW kako nije iznenađenje da Katar sada prijeti isporukama, jer „nijedna tvrtka” ne želi biti izložena „prekompliciranom i opterećujućem zakonodavstvu”. 

„Umjesto da ulazi u dugotrajne pregovore, Katar je odabrao odlučniji pristup –jelovati rano i odlučno kako bi se izborio za potpuno izuzeće iz direktive.”

EU odgađa provedbu CSDDD-a nakon snažnog lobiranja

Države članice EU isprva su trebale do sljedeće godine prenijeti CSDDD u nacionalno zakonodavstvo, s početnim fokusom na tvrtke s više od 5.000 zaposlenika i godišnjim prihodom većim od 1,5 milijardi eura. Do 2029. direktiva bi se trebala primjenjivati i na manje tvrtke s najmanje 1.000 zaposlenih.

No, suočen s rastućim protivljenjem zemalja poput Njemačke, Francuske i Italije, kao i financijskog i energetskog sektora, Bruxelles je sada predložio dvogodišnje odgađanje, do lipnja 2028. „EU je već ublažila neke od tih zahtjeva, odgurnuvši ih u drugu polovicu desetljeća", izjavio je Goldthau.

Sada se postavlja ključno pravno pitanje: može li Bruxelles legitimno nametnuti visoke kazne tvrtkama izvan EU, poput QatarEnergyja? Stručnjaci smatraju da bi praktične prepreke i posljedice za trgovinu mogle zakomplicirati bilo kakvu provedbu sankcija. Ako se to ne provede, financijski teret mogao bi se prebaciti na europske partnere.

„Uvoznici koji imaju pravne subjekte unutar Europe mogli bi biti obvezani da zadrže isplate prema QatarEnergyju kao posredne kazne", nagađa Goldthau.

Prijetnja Katara: pravi potez u krivom trenutku?

Potez Katara može biti strateški opravdan, ali njegov je tajming izazvao čuđenje. Neki analitičari smatraju da Doha koristi nedavne trgovinske napetosti između SAD-a i EU kako bi izborila izuzeće.

Međutim, upravo ovog vikenda Bruxelles je dogovorio kupovinu ukapljenog plina iz SAD-a u vrijednosti 750 milijardi dolara (650 milijardi eura) u sklopu trgovinskog sporazuma s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, što je težak udarac za katarsku strategiju.

„Nije mi jasno zašto je Katar ovo pokrenuo baš sada", rekao je Goldthau za DW. Uostalom, dodao je, Trump je upravo zaključio dogovor koji Bruxellesu daje još jedan razlog da se „okrene SAD-u”.

No ekonomist Bros ima drugačije mišljenje, vjerujući da je Katarov potez vremenski savršeno usklađen kako bi iskoristio stalnu ranjivost Europe nakon energetske krize izazvane ratom u Ukrajini.

„Tržište LNG-a i dalje je napeto i vjerojatno će takvo ostati još tri godine, što Kataru daje jaki argument upravo u pravom trenutku za vršenje pritiska", zaključuje Bros.

S obzirom na to da se globalna potražnja za LNG-om do 2030. godine predviđa na više od 600 milijuna tona godišnje, proširenje nalazišta North Field, za koje se procjenjuje da sadrži 10 posto procijenjenih zaliha plina na svijetu, i dugoročni ugovori pozicioniraju Katar kao ključnog dobavljača energije Europi.

Ali ako propisi EU postanu previše opterećujući, Katar bi mogao ubrzati svoj zaokret prema Aziji, gdje potražnja raste, a troškovi usklađivanja su znatno niži.