Iran: civili nemaju gdje da se sklone

Brojni video-snimci iz Teherana koji kruže društvenim mrežama ili su poslani direktno rodbini u inostranstvo prikazuju kilometarske saobraćajne gužve na autoputevima. Svako ko može, pokušava napustiti grad. Ispred benzinskih pumpi formiraju se dugi redovi, a gorivo postaje deficitarna roba.
„Teško je povjerovati, usred smo rata“, javljaju očevici. „Ne znate kada — i još gore — ne znate gdje bi sljedeća raketa mogla pasti.“
Izraelska vojska je u petak, 13. juna, pokrenula napad na Iran u pokušaju da poremeti iranski nuklearni program. Bombardirani su iranski nuklearni objekti, postrojenja za proizvodnju i održavanje raketa, kao i naftna i plinska polja. Osim toga, nuklearni naučnici i oficiri Revolucionarne garde ciljano su ubijeni u svojim domovima. Iran je odgovorio raketnim napadima koji su pogodili nekoliko izraelskih gradova. Do ponedjeljka ujutro, broj žrtava u Izraelu porastao je na najmanje 24, prema podacima lokalnih vlasti. Skoro 600 osoba je ranjeno.
Za razliku od izraelskih gradova, u iranskoj prijestolnici s više od 15 miliona stanovnika ne postoje skloništa od zračnih napada. Mnoge mete pogođene u Teheranu od petka nalaze se u srcu urbanih područja. Iran također nema skloništa, niti sisteme za rano upozoravanje u ostatku zemlje.
Prema riječima portparola iranskog Ministarstva zdravstva Hoseina Kermanpura, 224 osobe su poginule u izraelskim napadima do nedjelje popodne. Više od 1.200 drugih je ranjeno i nalaze se u bolnicama širom zemlje. Više od 90 odsto njih su civili. Informacije koje su dale strane u sukobu trenutno se ne mogu nezavisno potvrditi.

Bespomoćni civili

„Iranski civili našli su se u unakrsnoj vatri“, rekla je iransko-američka analitičarka Holi Dagres. Ona je viša saradnica Vašingtonskog instituta, i u nedjelju je za DW istakla koliko je važno prepoznati težak položaj „nemoćnih, običnih Iranaca“ – onih ljudi „koji nemaju sirene za vazdušnu opasnost da ih upozore".
Dagres je naglasila: „Iranci su trenutno duboko šokirani i uplašeni. Ujedno su i ljuti, jer su usred svega toga. Već 46 godina žive u Islamskoj Republici koja u suštini vodi rat protiv vlastitog naroda. Ova situacija je rezultat odluka režima koji ljudi više ne žele. Ali, iako broj civilnih žrtava raste, Iranci ne žele rat, niti krvoproliće. U ovoj situaciji su potpuno bespomoćni.“

Mnogi ne znaju kako da se zaštite ili gdje da pobjegnu. Fatemeh Mohadžerani, glasnogovornica iranske vlade, savjetovala je stanovništvu u nedjelju na državnoj televiziji da potraže sklonište u stanicama metroa, džamijama i školama. „Osigurat ćemo da im to bude dostupno 24 sata dnevno.“ Ta izjava izazvala je val negodovanja na društvenim mrežama. Mnogi iranski korisnici, neki još uvijek aktivni pod svojim pravim imenima, pitali su: „Koje su škole ili džamije ikada građene kao skloništa od raketa?“
„Ovo nije rat između iranskog i izraelskog naroda – i mora se okončati što je prije moguće“, napisao je sociolog Mehrdad Darvišpur za DW. On je profesor na Univerzitetu Melardalen u Švedskoj, i naglašava: „Jedini način da se spriječi daljnje nekontrolisano razaranje u ovom ratu jeste da svi koji su posvećeni miru i demokratiji izvrše globalni pritisak kako bi se zaustavili izraelski napadi i prisilio Iran na pregovore.“

„Evakuirajte se"

Strah i bespomoćnost među iranskim stanovništvom i dalje rastu. U ponedjeljak ujutro, izraelski ministar odbrane Israel Kac zaprijetio je direktnom odmazdom protiv iranske prijestolnice nakon noćnih iranskih napada u kojima je u Izraelu poginulo više osoba: „Narod Teherana će platiti cijenu – i to uskoro“, napisao je Kac. Međutim, nekoliko sati kasnije, Kac je ublažio svoju izjavu: „Želim da razjasnim očigledno: Ne postoji namjera da se nanese šteta narodu Teherana – kao što ubilački diktator čini narodu Izraela“, pojasnio je.
„Građanima Teherana poručujemo: ’Evakuirajte se! I poduzimamo akcije’“, upozorio je u ponedjeljak izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Ipak, nema informacija o tome gdje bi ljudi trebali pobjeći i gdje bi zaista mogli biti sigurni.