I majmuni konzumiraju alkohol

Kada plodovi afričkog hljebnog drveta, koji mogu biti teški i do 30 kilograma, sazriju i padnu na zemlju, zabava može da počneI Većina fermentisanih plodova drveta Okwaba (Treculia africana) sadrži alkohol, a šimpanze kao da posebno privlače ti plodovi.

Istraživači su prvi put u prirodi zabilježili šimpanze, koje inače ne dijele hranu između sebe, kako zajedno jedu plodove sa sadržajem alkohola. Tim sa Univerziteta Ekseter snimio je ovakvo ponašanje u više navrata u Nacionalnom parku Kantanjez, u zapadnoafričkoj Gvineji-Bisau.

Većina ispitivanih plodova na zemlji – 24 od 28 – imala je sadržaj alkohola do najviše 0,61 procenat. Međutim, ostaje nejasno da li takva mala koncentracija alkohola kod šimpanzi izaziva osjećaj opijenosti.

Pomoću kamera tim je zabilježio ukupno 70 slučajeva u kojima su šimpanze (Pan troglodytes) gotovo uvijek zajedno jele plodove koji sadrže alkohol.

U „feštama" su učestvovale šimpanze oba pola i različitih starosnih grupa.

„Naši podaci pružaju prvi dokaz da čovjekoliki majmuni međusobno dijele alkoholom bogatu hranu", piše tim u naučnom časopisu Current Biology.

Korištenje alkohola među životinjama nije rijetkost

Dugo se vjerovalo da divlje životinje rijetko i slučajno unose etanol, kako se alkohol stručno naziva. Ipak, 2024. objavljena je studija u časopisu Trends in Ecology & Evolution koja pokazuje da nije rijetkost da divlji majmuni, ptice i insekti dolaze u dodir sa alkoholom u prirodi.

U obje studije učestvovala je bihejvioralna ekološkinja Kimberli Hokings sa Univerziteta Ekseter. „Prisustvo alkohola u prirodi mnogo je češće nego što smo ranije pretpostavljali", kaže Hokings. Jer etanol se, kako objašnjava, može pronaći u gotovo svakom ekosistemu.

Da li su prve „fešte" počele u krošnjama?

Tim sa Eksetera nije ponudio objašnjenje zašto su fermentisani plodovi dijeljeni niti da li su šimpanze svjesno tragale za alkoholom.

Koautor prve studije, Metju Karigan sa Koledža Centralne Floride, izražava sumnju: „Nije mudro biti pijan kada se penjete po drveću ili kada noću morate da se čuvate predatora", kaže Karigan.

Ipak, posmatranja podržavaju ideju da zajedničko uživanje u hrani koja sadrži alkohol može biti rasprostranjeno i da bi u ljudskim zajednicama moglo igrati ulogu još od davnina, navodi se u novoj studiji.

„Znamo da konzumiranje alkohola kod ljudi izaziva lučenje dopamina i endorfina, što izaziva osjećaj sreće i opuštenosti", objašnjava glavna autorka istraživanja Boulend. „Takođe znamo da zajedničko ispijanje alkohola – kroz običaje i proslave – pomaže u jačanju društvenih veza."

Zato se postavlja pitanje da li slično važi i za šimpanze. Ako je tako, onda bi se moglo reći da posmatramo jednu prastaru verziju slavlja, zaključuje ekološkinja.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu