Hrišćani u Siriji: Neizvjesnost nakon terorističkog napada

Zvanično saopštenje nakon napada na crkvu u Damasku stiglo je odmah. Ministarstvo spoljnih poslova Sirije je u saopštenju navelo da je napad pokušaj da se naruši saživot u multikonfesionalnoj i multietničkoj zemlji. Sirijsko Ministarstvo smatra da je ovaj kriminalni čin, koji je bio usmjeren protiv pripadnika hrišćanske zajednice, očajnički pokušaj da se naruši nacionalno jedinstvo i destabilizuje zemlja. Za napad je odgovorna teroristička organizacija „Islamska država“.

Samoubica je otvorio vatru na vjernike u nedelju (22.06.) u crkvi Svetog Ilije u Damasku, a zatim se sam raznio. Prema podacima sirijskog Ministarstva unutrašnjih poslova, u napadu je poginulo 25 ljudi, a 63 su ranjena.

Lideri država mnogih arapskih zemalja osudili su, prema medijskim izvještajima, napad. Na primjer, libanski predsjednik Žozef Aun je zatražio „preduzimanje neophodnih mjera kako bi se spriječili slični napadi i zaštitili bogomolje, vjernici i svi građani Sirije, bez obzira na vjeru“. Jedinstvo sirijskog naroda smatra se osnovom za sprečavanje nemira.

Takođe, katolički biskupi u Svetoj zemlji reagovali su na napad. U zajedničkom saopštenju od ponedeljka navodi se: „Takvo nasilje pod izgovorom vjere je teška deformacija svega svetog.“

„Napad je usmjeren protiv cjelokupnog procesa tranzicije"

Ovaj napad nije samo ljudski, već i politički dramatičan, kaže Mihael Bauer, šef kancelarije Fondacije Konrad Adenauer u Bejrutu. „U posljednjim mjesecima bilo je više nasilja protiv vjerskih manjina, poputalavita i Druza. Najnoviji napad, koliko god bio strašan, nije usmjeren samo protiv hrišćana, već protiv društvene strukture cijele zemlje i procesa tranzicije. Namjera je da se poremete obje stvari ovakvim napadima.“

U razgovoru za DW, sirijski hrišćani izražavaju svoju zabrinutost. Dvadesetjednogodišnja Sidra, sirijska hrišćanka, u intervjuu za DW kaže da je njena majka učestvovala u molitvi. „Imala je sreće, jer je samo lakše povrijeđena." Međutim, njena prijateljica je poginula u napadu.

Sidra kaže da sirijske vlasti sada moraju da preduzmu mjere. „Sirijska vlada mora da nam obezbijedi sigurnost. Bez toga, možda nećemo moći da i dalje živimo ovde. Ako se stvari ne promjene, hrišćani bi u Siriji mogli da se okrenu protiv vlasti.“

Džihadisti: nema mjesta za „nevjernike"

Mihael Bauer kaže da je nova sirijska vlada pod Ahmedom al-Šarom vjerovatno svjesna da je zemlji potreban osnovni proces transformacije koji obuhvata sve etničke i vjerske grupe. Međutim, treba očekivati da među vladinim snagama ima i bivših boraca džihadističkih milicija koji se sa ovim razvojem ne slažu. „Oni žele da nametnu svoju pogled na svijet koji ne predviđa da alaviti, hrišćani, Druzi i druge grupe, iz njihove perspektive `nevjernici`, imaju mjesto u novoj Siriji. To je velika izazov.“

Radikalni strani borci stalno su pod sumnjom da učestvuju u nasilju protiv sirijskih manjina. Vlada teško može da se izbori sa njima, jer je hronično nedovoljno finansirana. Prema procjenama ekonomskog informacionog servisa Germany Trade and Invest (GTAI), sirijska ekonomija će 2025. zabilježiti pad — treću godinu zaredom.

Ovakav trend otežava i izgradnju pouzdanih bezbjednosnih snaga. Pored drugih vjerskih manjina, stradaju i hrišćani, koji su već ionako brojčano značajno smanjeni. Prije početka rata 2011. činili su oko sedam odsto stanovništva, danas, prema vatikanskim medijskim izvorima to je svega dva procenta.

Kao i mnogi drugi njihovi sunarodnici, i brojni hrišćani su napustili Siriju. Međutim, nasilje je u krajnjoj liniji usmjereno protiv svih Sirijaca, objašnjava pedesetosmogodišnja Naval. I ona je bila povrijeđena u napadima u nedelju. Ona smatra da napad predstavlja ideologiju koja je takođe protiv hrišćana, ali koja se u krajnjoj liniji proteže mnogo dalje. „Mi smo jedan narod — hrišćani, muslimani i ljudi svih religija i vjeroispovesti“, kaže ona. „I kogod da je to učinio, ovog puta su pogodili hrišćane, ali sutra će pogoditi svakog drugog Sirijca.“

Sirija je i zemlja hrišćana

U osnovi, sirijski hrišćaniimaju uravnotežen odnos sa ostalim konfesijama u zemlji, kaže Mihael Bauer. Iako u Damasku postoje i neki dijelovi grada koji imaju snažniji hrišćanski karakter, kao što postoje i neka takva sela u unutrašnjosti.

„Ali istovremeno, hrišćani su prisutni u različitim dijelovima zemlje. Tamo žive, za razliku od Druza, pored građana drugih vjera. I upravo je zbog toga nastala i odgovarajuća bliskost.“
Dvadesetjednogodišnja Sidra kaže da se nada da će ta bliskost opstati. Sirija je, takođe, zemlja hrišćana. „I mi ćemo ostati, sve dok druge vjere ne budu činile  vjerske provokacije ili uvrede. Međutim, jučerašnji događaj u crkvi pokazao je da postoji sektaštvo. Takvi događaji nas navode na razmišljanje o iseljavanju iz Sirije.“