Hoće li Trumpove carine pokrenuti globalni trgovinski rat?

Kao što se i očekivalo, predsjednik SAD-a Donald Trump je 2. travnja nametnuo nove carine. To će pogoditi i najbliže američke saveznike poput Južne Afrike i gospodarske suparnike poput Kine. Trump je tom prilikom u Bijeloj kući izjavio da će se taj dan „zauvijek pamtiti kao dan kad je američka industrija ponovno preporođena". Dodao je da će te carine SAD-u donijeti bilijune dolara kako bi se time „smanjili porezi i otplatio nacionalni dug".

Što je Trump predložio?

Novim carinama se nameće dodatnih 10% na uvezene robe iz svih trgovinskih partnera SAD-a. Usto se nameću i "recipročne" carine. Primjerice, za uvoz iz Europske unije 20%, Kine 34%, Japana 24%, Vijetnama 46%, Južne Koreje 26% i Tajvana 32%. Švicarsku će pak pogoditi dodatne carine od 32%, Izrael 17% i Indiju 27%.

Rusija i Ukrajina se ne nalaze na tom spisku. Određeni medicinski uređaji, poluvodiči, lijekovi i zlato će, koliko se zasad zna, biti izuzeti od recipročnih carina. Temeljne carine od 10% na uvoze u SAD će na snagu stupiti 5. travnja, ostavljajući tako malo vremena za pregovore. Veće carine nametnute nekim zemljama će na snagu stupiti 9. travnja. Oba paketa dolaze dodatno uz već nametnute američke carine Kini i na uvoz čelika, aluminija i automobila.

Kako Amerikanci reagiraju?

Reakcije industrije i ekonomista su odmah stigle. „Mnogi proizvođači u SAD-u već rade s niskim maržama", kaže Jay Timmons, predsjednik Nacionalne udruge proizvođača. „Visoki troškovi novih carina ugrožavaju investicije, radna mjesta, lance isporuke i sposobnost Sjedinjenih Američkih Država da nadjačaju druge zemlje i djeluju kao vodeća proizvodna super-sila", dodaje Timmons. 

I Gary Shapiro, voditelj Udruge za potrošačku tehnologiju, je zaprepašten. On smatra da će Trumpove nove carine dovesti do masovnog povećanja poreza, a što će „pogurati inflaciju, ubiti radna mjesta i možda izazvati i recesiju za gospodarstvo SAD-a. Te carine će povećati potrošačke cijene i naše trgovinske partnere natjerati na protumjere."

Bivši ministar financija SAD-a Lawrence Summers kazao je da će carine Trumpove administracije šokirati gospodarstvo te povećati i cijene i nezaposlenost. „Pitanje je prije svega koliko štete će biti naneseno", kazao je Summers za Bloomberg televiziju.

S ovakvim prijateljima, kome su još potrebne carine?

Ove carine dolaze u vrijeme kada predsjednik SAD-a dovodi u pitanje desetljećima važeća pravila globalne trgovine i kad poziva na aneksiju Kanade i Grenlanda, kao i na preuzimanje kontrole nad Panamskim kanalom. One će također dovesti do nesigurnosti, smetnji u lancima isporuke, više birokracije i većih cijena prehrambenih proizvoda, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ona je dodala: „Frustrirajuće je što izgleda nema reda u ovom neredu."

Von der Leyen je potvrdila da EU dovršava prvi paket protumjera kao odgovor na carine na čelik te da se Bruxelles sada priprema za daljnje protumjere kako bi se „zaštitili naši interesi i naša poduzeća ako pregovori propadnu".

Premijerka Italije Giorgia Meloni je bila nešto pomirljivija u svojoj izjavi. „Učinit ćemo sve što možemo kako bismo postigli sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama, s ciljem izbjegavanja trgovinskog rata koji bi nužno oslabio Zapad u korist drugih globalnih aktera", napisala je Meloni na Facebooku. 

Kako investitori reagiraju na carine?

„Ukupno gledano, obujam carina jača dojam da nova vlada SAD-a želi provesti radikalno novo uređenje svoje politike", napisao je Jim Read, strateg Deutsche Banka, obraćajući se investitorima. On je dodao da takvo postupanje, međutim, ne ostavlja dojam da je riječ o sveobuhvatnom strateškom implementacijskom planu. Reid smatra da bi nove carine na uvoz u SAD mogle srezati 1 do 1,5% gospodarskog rasta godišnje u SAD-u.

Nove američke carine su veće nego što se očekivalo, kaže Neil Shearing, glavni ekonomist konzultantskog poduzeća Capital Economics. Kanada i Meksiko su prilično dobro prošli u ovom scenariju, kaže on, jer se carine od 25% odnose samo na one robe koje nisu predmet sporazuma između SAD-a, Meksika i Kanade. Prema procjeni ovog stručnjaka Australija, Brazil i Ujedinjeno Kraljevstvo također nisu tako teško pogođeni, jer se njima nameće tek minimalnih 10% carina, dok su Kina i druge azijske zemlje pogođene „relativno teško", dodaje Shearing.

Prema prvim kalkulacijama Capital Economica, ako se ove carine održe one bi BDP Kine mogle smanjiti za oko 0,5%. Za eurozonu i Japan to bi značilo udarac na BDP od oko 0,2%.

Pogled u nepoznato

Aktualno je nemoguće predvidjeti sve efekte koje će ove Trumpove carine imati na SAD i američke trgovinske partnere. Ali većina promatrača ocjenjuje da će se usporiti gospodarski rast te da neće biti pravih pobjednika.

Za poduzeća s globalnim lancima isporuke ili potrošače diljem svijeta će ovo naravno donijeti dosta nesigurnosti sa sobom. Američke potrošače će pogoditi to što će tvrtke povisiti cijene uvezene robe. A veće cijene bi mogle pogurati inflaciju.

Zemlje pogođene novim američkim carinama će prema svemu sudeći reagirati protumjerama, što bi onda moglo dovesti do nametanja dodatnih američkih carina. Ovisno o tome koliko su te zemlje voljne izdržati pritisak ti protuudarci s obje strane bi, prema procjenama stručnjaka, mogli doista eskalirati u jednom većem trgovinskom ratu.

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu